Pregled posta

Zašto 14.04. (ne)treba glasovati

piše Semper contra

Upravo nekako u ovo vrijeme prije godinu dana započeo sam objavljivati na website-u sempercontra.com (koji sam u međuvremenu zatvorio, pisati na puno strana za moje godine je prenaporno ) i na ovom blogu serijal inspiriran knjižicom pamfleta koje je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija izdalo kako bi 'neinformirani puk' 'informiralo' o tome kak ni točno kak Jankec nebu več mogel popevati: „sira, putra, vrhja, mleka, jajca i krompera, se to ide v beli Zagreb grad“. Kao da je to najveće zlo koje će se dogoditi kad uđemo u EU-Ropsku uniju.

I eto nešto više nakon godine dana u ruke mi je, posredstvom J.L., došao novi, ovaj put znatno manjeg obima, pamflet pod pretencioznim na naslovom

Prema stilu pisanja a donekle i izgledu brošure nije teško zaključiti da su autori ovog istih (ili sličnih) pobuda koji su napisali 'umotvorinu' pod nazivom „Mitovi i legende o Europskoj uniji“. Koncept uvjeravanja puka je vrlo jednostavan: postaviti pitanje i onda na njega odgovoriti tako da odgovor bude afirmativan za onog koji smatra da će nam ulazak u EU riješiti sve probleme koje ovaj narod prate od stoljeća sedmog. Pamflet sadrži deset, nazovi, pitanja na koja se daju 'stručni' odgovori.

1. Što su europski izbori?
2. Što je Europski parlament?
3. Gdje zasjeda Europski parlament?
4. Je li Europski parlament najveće multinacionalno predstavničko tijelo na svijetu?
5. O čemu odlučuje Europski parlament?
6. Zašto je rad Europskog parlamenta važan za građane?
7. Koga biraju Hrvatski birači u nedjelju 14. travnja 2013.
8. Kako se biraju članovi u Europski parlament?
9. Tko postaje članom Europskog parlamenta?
10. Po čemu su ovi izbori posebni?

Pa da vidimo kakve nam odgovore nudi vrli informator na pojedina pitanja e da bi se lakše odlučili kako, za koga a nadasve zašto glasovati za naše EU-leziljeboviće, pardon parlamentarce.

Odgovor na prvo pitanje daje neupućenom građaninu 'važnu' informaciju, citiram: „Europski izbori su izbori za članove Europskog parlamenta“. Pročitavši pitanje i odgovor sjetih se pitanja „Koja rijeka teče ispod savskog mosta?“ Odgovor: „Sava!“
Ostale informacije iz ovog odgovora uopće se ne odnose na postavljeno pitanje pa ih neću komentirati.

* * *

Odgovor na drugo pitanje donosi informaciju kako je „Europski parlament jedna od najvažnijih institucija Europske unije (…). To je predstavničko tijelo Europske unije, a sastavljen je od članova svih država članica.“

Vrlo značajna tvrdnja! Ne radi se tu o „jednoj od najvažnijih institucija“ primjerice SAD nego baš Europske unije! I sastavljen je od članova svih država članica, a ne recimo samo od njih pet šest velikih. Doduše Njemačka ima 96 (ranije 99) zastupnika, a Hrvatska će imati 12, no glavno je da su u E-parlamentu zastupnici svih članica pa makar omjer između najjače (Njemačke) i najmanje (Malte) iznosi 96:6 (ranije 99:5).

Uz to E-parlament je najobičnija PARLAONICA! Uostalom i autor pamfleta kaže da je Parlament „jedna od najvažnijih institucija Europske unije“ (sic!) i time indirektno priznaje da nije najvažnija. A zna se da samo najvažniji odlučuju o svemu.
Jednako tako kaže: kako je E-parlament „uz Vijeće ministara“ zakonodavno tijelo i da „suodlučuje o najvećem broju zakona“. Dakle: Parlament ne donosi zakone samostalno (kao na primjer naš Sabor) već samo suodlučuje.
No to nije sve, kako bi rekli reklamni agenti. O preostalim, prema autoru pamfleta to su zakoni iz područja poljoprivrede i porezne politike, samostalno odlučuje Vijeće ministara. Dakle, kako će se proizvoditi hrana i dijeliti novac o tome odlučuju ministri a ne parlamentarci. Zamislite u Vijeću ministara našeg ministra poljoprivrede kad se raspravlja i donose zakoni za tu djelatnost!? Živjela EU-domo(n)kracija!

Ipak za utjehu: u službenoj su uporabi u radu E-parlamenta 23 jezika tako da će svaki parlamentarac koji zna samo svoj materinski jezik moći bez problema sudjelovati u radu – PARLAONICE. Šteta što taj pamflet nije pročitala I.A.M. prije onog 'mas-tras'. Mogla je govoriti hrvatski pa bi je stavili na listu za odstrel, pardon za E-parlament.

* * *

Odgovor na treće pitanje otkriva neinformiranom građaninu Hrvatske gdje sve EU-birokrati griju svoje stražnjice, pardon gdje „zasjedaju“!
„Članovi (…) rade u Strasbourgu (Francuska), Bruxellesu (Belgija) i Luxemburgu (Luksemburg). Članovi rade u odborima zaduženim za pojedina pitanja (…) i na plenarnim sjednicama. (…) U svom radu zastupaju interese države i građana koji su ih birali.“ Tim odgovorom saznaje bitnu informaciju koja će mu omogućiti lakše opredjeljenje za koga glasovati 14. ovog mjeseca.

O gradovima u kojima 'rade' članovi E-parlamenta nemam što posebno reći. Neke sam i posjetio i zaista su lijepi. Dodao bih samo: tko je bliže vatri taj se bolje grije.
No o 'radu' članova E-parlamenta 'u odborima' i na 'plenarnim sjednicama' prilično sam skeptičan temeljem iskustva 'rada' saborskih zastupnika u odborima i na plenarnim sastancima hrvatskog Sabora. Kako će nas u Europskom parlamentu i njegovim odborima zastupati ljudi koji su stekli 'iskustvo rada' u našem Parlamentu bojim se da će oni tamo prije zastupati svoje interese nego „interese države i građana koji su ih birali“.

* * *

U odgovoru na četvrto pitanje, sad već pomalo umoran čitatelj ovog poduljeg teksta - potencijalni glasač - dobiva još jednu vrlo važnu informaciju glede a u svezi glasovanja. Naime „Europski parlament je uz indijski (sic!) parlament predstavničko tijelo koje demokratski bira najveći broj birača na svijetu, a pri tom je i najveće multinacionalno predstavničko tijelo.“

I? Kakve to veze ima s korišću (ili štetom) koje nam obećavaju (ili kriju) naši političari od ulaska u N.M.P.T.N.S. (pojašnjenje kratice vidi u pitanju). I kakvu korist za odlučivanje o našim predstavnicima ima ova informacija. Meni ona više sliči na reklamu za E-parlament! Mogli su je ubaciti u seriju 'Sulejman veličanstveni'. Pročitalo bi je više potencijalnih glasača! Uz to koliko mi je poznato indijski parlament na koji se poziva autor pamfleta nije baš neka oaza mira, demokracije i tolerancije raznih kultura. Ili sam možebitno krivo obaviješten?
Zaključak: ovo pitanje smo mogli i preskočiti, kaj ne?

* * *

Odgovor na peto pitanje donosi informaciju da „Osim o zakonima koji se odnose na sve države članice i njihove građane, E-parlament odlučuje o članovima Europske komisije kao svojevrsne vlade EU. Također, odlučuje o primanju novih članica (…), nadzire rad E-komisije i usvaja proračun EU nadzirući pri tom upravljanje proračunom.“

Prvo: prema meni dostupnim informacijama trenutačno se E-komisija sastoji od 27 članova. Njeni članovi, iako državljani članica EU, ne predstavljaju u tom tijelu države, već promiču interese EU. A ti interesi, po mojem mišljenju ne trebaju biti i nisu uvijek jednaki interesima pojedinih država. Nadalje, zajamčena je potpuna neovisnost i zabranjeni su bilo kakvi pritisci nacionalnih vlada kao i drugih institucija EU na njihov rad. Svaka država članica delegira (ne bira) po jednog člana u Komisiju

Drugo: E-komisija je političko te glavno izvršno tijelo EU. Naziva se često i Vladom EU. E-komisija zamišljena je kao tijelo koje djeluje tako da je odlučivanje u njemu neovisno od volje države članica (nadnacionalni karakter). Sastoji se od povjerenika koji dolaze iz država članica te oni svi zajedno djeluju kao jedinstveno tijelo. Vlade država članica izabiru povjerenike prema vlastitim kriterijima.

Dakle: E-parlament odlučuje o članovima E-komisije koja se sastoji od povjerenika koji dolaze iz država članica. A tko određuje povjerenika iz pojedine države članice? Njihove vlade! Postavlja pitanje demokratičnosti izbora članova u odnosu na građane pojedinih država koji o tome uopće ne odlučuju.

Treće: U odgovoru na peto pitanje kaže se, uz gore spomenuto, da E-parlament odlučuje o „zakonima koji se odnose na sve države članice i njegove građane“, ali se nigdje ne spominje na koji način to čini. Način je, naime, već objašnjen u odgovoru na drugo pitanje iz kojeg proizlazi da E-parlament ne odlučuje već ili 'suodlučuje' ili pak uopće ne odlučuje (čini to Vijeće EU).
Izgleda da se već i pisac pamfleta umorio od 'lamprdanja' pa je zaboravio što je napisao ranije.

Iz svega rečenog slijedi zaključak: E-parlament je u prvom redu PARLAONICA. Uostalom kao i Generalna skupština UN, hrvatski Sabor i Parlamenti inih država. Svi oni plešu kako Vrh svira. A ako je tako čemu onda uopće tolika 'tarapana' oko izbora za E-parlament?
* * *

U odgovoru na šesto pitanje zainteresiranom glasaču predočeni su slijedeći primjere aktivnosti E-parlamenta koji su „važni za građane“:
- osigurava iste standarde i uvjete natjecanja na tržištu (na primjer rajčice moraju odstupati od idealne kugle najviše 10%, na etiketi mora biti napisano što proizvod sadrži ali to ne mora i biti istina; piše govedina, unutra konjetina)
- donio je niz strogih uvjeta za zaštitu zdravlja, primjerice upozorenje o štetnosti pušenja
- donio je propise o motornim gorivima
- osigurao dvogodišnje jamstvo za proizvode široke potrošnje
- regulirao ekološko zbrinjavanje otpada
- donio mjere nadzora o ishrani životinja
…nema više!

Vrlo važne odluke koje, naravno, bez EU-birokracije pojedine države nisu mogle provesti same ni u snu. Za to nam treba 750 zastupnika + hiljade birokrata.

* * *

Odgovore na pitanja sedam, osam i devet neću komentirati. To su čisto tehnička pitanja provedbe izbora i kao takva uopće nisu bitna za ono što će nam donijeti ulazak u EU. Bez obzira bilo to dobro ili loše.

Međutim zanimljiv je odgovor na deseto pitanje. On nam otkriva stvari koje bez tog odgovora ne bi naš izmuč(ž)eni glasač mogao nikako dokučiti. Zamislite dragi moji, koji ste dovde imali snage čitati ovaj podulji post, ovi su izbori posebni jer su „prvi izbori za članove E-parlamenta iz RH“, (sic!) i „prvi put će imati mogućost preferencijalnog glasovanja“ pa to ove izbore „čini jedinstvenim u hrvatskom izbornom zakonodavstvu i njegovoj praksi“.

Još je samo falilo da se u odgovoru naglasi kako se radi o POVIJESNIM izborima, jer kod nas što god se radi a da nije 'use, nase i podase' mora biti povijesno.

Eto, analizu privedoh kraju. Sad kad vam je sve 'objašnjeno' i kad znate zašto ćete glasovati vaše je samo da ispunite svoju obvezu i dužnost, uputite se na glasačko mjesto i glasujte „ZA EUROPSKI PARLAMENT, JER PRVI PUT I MI ODLUČUJEMO“.
Da bi nakon izbora drugi odlučivali o nama.

P.S.
Ovaj tekst objavio sam i na svom blogu sempercontra.blog.hr, a ovdje ga objavljujem na zamolbu catwoman.


KOMENTAR : Boris

" Svaki izbori su već namješteni unaprijed prema automatizmu Zakona.

Za dobiti izbore bilo koje potrebno je znatno manje birača, nego što je potrebno potpisa za pokretanje referendumskog pitanja. Paradoksalno.

Kod nas istovremeno imamo i ovakovu zakonsku situaciju : Lokalni referendum propadne jer se je odazvalo samo 44% biračkog tjela, dok u ovom konkretnom slučaju za eu-parlament odazvao se svaki peti birač, a i od toga 5 % je bilo nevažećih ( bojkotovanih ).

Ovo nema više nikakve veze s demokracijom. To "elita" jako dobro zna da će uvijek biti dovoljno režimskih birača koji će izaći na izbore, pa je zato i napravila takav pravni okvir. Njima je važno da je sve u okviru prava, a pravo je VOLJA VLADAJUĆE KLASE ( sada kaste ) PRETVORENA U ZAKON. "








Post je objavljen 10.04.2013. u 19:43 sati.