Marketing
Poliranje inoxa
Prokron, rostfrei, stainless steel....sve je to isto.....inox!
Legirani nehrđajući čelici, sa Niklom i Chromom, a i drugim elementima,
poput Molybdenum, Titana, etc.
Sve ovisno o tome za što nam treba, u smislu mehanike, termike, kemije,
od ograda, nadstrešnica, daklem građevinske bravarije, što tu u kontinentu,
što na moru, pa preko procesne industrije u proizvodnji hrane, do specijalnih namjena sa subjektom habavosti, otpornosti na visoke temperature, dodira sa agresivnim medijima, kiselinama.
Laički govoreći mekani, tvrdi, oni koji se lako zavaruju, ili strojno obrađuju.
Ma živa nauka.
Što bi jednog laika interesiralo u vezi inoxa?
Najviše nešto oko građevinske bravarije, jel tak?
Pa za početak, podijelit ćemo inox na dvije kategorije.
Trgovačkim riječnikom na obični "A-2" inox i Kiselo otporni "A-4",
tzv., "morski".
Na moru, a i more, puno je soli i to je razlog za što trebamo taj visoko legirani čelik.
On može biti sirov, ne obrađen, brušen, visoko poliran i mat, "satiniran",
tj., fino brušen.
Polirani inox ima tu karakteristiku, da radi svoje "glatkoće", vremenski manje zadržava na sebi nanešene medije, poput npr., kiše sa zagađenjem iz zraka, morske vode i ostalih nečistoća.
Lakše ga je održavati.
Kako nas ima jako čudnih ljudi, izdvojio bih ovdje kategoriju onih što
natrpaju toga inoxa sebi u kuću u vidu dijelova namještaja, općenito,
u smislu uređenog interijera.
Vremenski moment stvaranje prašine i packi po svemu tome.
Fantastičan materijal da sve to vidiš na njemu i eto ti muke.
Jeje, je, pa drljaj po tome. Postoje doduše sredstva na bazi raznih voskova, parafina etc. za drljanje svega toga, ali drljaj.
Ili situacija!
Montiramo inox ograde na dva objekta na otoku Krku.
Gotov posel, svi zadovoljni.
Za dva tjedna, histerična mušterija, baba, investitor, zove telefonski direktora i drvlje i kamenje, da kaj smo joj napravili, da je sva ograda pohrđavila.
Zbunjeni, ekipa kreće dolje na teren, pregledava, fakat ograda sa crvenim štihom.
Svud okolo ona terra rossa, krčka boksitača.
Malo vjetra, malo kiše......
-aaaa Gospođo, ovaj, da malo uzmete krpu u ruke i pobrišete si svoju ogradu, haaa? Mislim, ak bumo vam nas 5 dolazili iz Zagreba, da vam brišemo tu ogradu......Vam se to isplati?
Inače, već kad smo kod drljanja po inoxu, malo bi vam pokazal kak se to radi.
Neki oblici Inoxa već se mogu kupiti obrađeni, jeli polirani, jeli brušeni-satinirani.....limovi i cijevi, no neke morate obrađivati.
Zavisno od radione do radione i koliko dotični gazda ulaže u proizvodni proces u smislu kupnje strojeva, ili to radi ručno, sa minimum ručnog alata.
Bit je u brušenju. Počinje se grubim granulacijama, pa sve finijim i finijim,
da se završava poliranjem, "krpama" i pastama, koje u sebi isto tako sadrže abrazive.
Od šmirgl papira, preko sve novije tehnologije, raznih abrazivnih materijala, čiju tajnu proizvodnje, proizvođači žele sakriti, logiš!
Završna mekana krpa sa "plavom kredom", za visoki sjaj.
Ozbiljnija kutna brusilica sa potenciometrom za regulaciju brzine, RPM.
Gumeni valjak, čija razrezanost lamela pridonosi "napuhavanju", uslijed centrifugalne sile, sa ciljem da bolje drži navučeni abraziv.
Čičak sa finim brusnim papirom granulacije 180
Rupice na papiru su napravljene za one alate koji imaju i opciju usisavača, prašine. Ova brusilica, konkretno, nema.
Gruba krpa, tzv. "sisal" i zelena pasta, koju "manekeni" od majstora izbjegavaju, iz razloga toga, što poslije izgledaš kao rudar iz rudnika.
Problem nekih majstora, a i radiona je u tome, što se neke faze postupaka, tretiranja, preskaču, u smislu što im se to ne da i što žele skratiti postupak, radi uštede na vremenu, a na uštrb klijenta, malo mu zmazati oči.
Znači, cilj nam je bil, da od nečega ovakvoga
napravimo nekaj ovakvoga
No, još to treba oprati i obrisati čistom mekanom krpom,
ali nisam, jel se dalje reže na mjeru, vari, buši, dorada.
Matirani, satinirani inox se treba dovesti maltene u fazu sjaja, pa ga ondak obraditi finim abrazivom.
Ak koga kaj interesira, nek se slobodno javi.
Post je objavljen 17.03.2013. u 09:30 sati.