U prošlom članku obrađivali smo priču o Danzanu Rabji, Petom Gobi Noyon Hutagtu, a danas donosim priču koju je on sam napisao i koja se očuvala u popularnosti do današnjih dana.
Ovu poetsku parabolu napisao je 1825. u dobi od 22 godine. Ubraja se među ukupno 19 njegovih djela koja se nazivaju njegovim učiteljskim pjesmama.
(Prema wikipediji: Parabola je kratka, jezgrovita priča u prozi ili stihu, koja donosi moralnu ili religioznu poruku. Razlikuje se od basne po tome što parabola sadrži samo ljudske likove u priči, dok su u basni najčešće likovi životinje, biljke i sile prirode.)
Uglazbljena je sukladno ondašnjem stilu i postala je vrlo omiljena među narodom. Parabola uključuje kako drevne religijske filozofije tako i citate iz folklora.
Prema ovoj paraboli, čovjek „iz pograničnog kraja“ jedne noći sanja susret s čovjekom koji na vjetru pušta zmaja. Zmajar pušta zmaja da odleti s vjetrom, a čovjek promatrač koji propitkuje svoj život, svoju svrhu i ambicije, mu tada pristupa i njih dvoje počinju razgovarati. Radi pojašnjenja treba reći da u tibetanskoj tradiciji „stanovnik pograničnih krajeva“ u pjesmama i pričama često se pojavljuje kao stereotipni lik neotesane, neobrazovane individue koja je u najmanju ruku „bez religije“, bezvjerac odnosno barbar. U tom kontekstu likom „graničara“ kojeg savjetuje mudri „zmajar“ koristio se i Danzan Rabja u svojoj paraboli.
„Da li je lako napraviti takvoga zmaja?“- seljak iz graničnog područja pita zmajara.
„Da lako je“- odgovori mu on.
"Što još je lako činiti?", nastavlja čovjek s pitanjima.
-"Lako je činiti loša djela.
Čega ima malo?
-Ljudi koji sebe ne brane, takvih ima malo.
Čega ima mnogo?
-Nemarnih ljudi sa lošim uvjerenjima.
Što je ružno?
-Ružni su neznalice.
Što je lijepo?
-Čist um je lijep.
Što je štetno?
-Misli ispunjene mržnjom su štetne.
Što je korisno?
-Dobar um je koristan.
Što je varka?
-Ovaj život je varka.
A što je istina?
-Tri Dragulja su istina.
Što je zlo?
-Odsustvo Dharme je zlo.
A što je dobro?
-Hrabrost je dobra.
Kakva je narav čovjeka u ovim vremenima?
- Oh jao, razmatrati karakter naroda današnjeg vremena, kao da razdiru nit koja nas povezuje sa pravom prirodom ovoga svijeta. Kada čine prinose Trima Draguljima to doživljavaju kao breme, kada slušaju učenja osjećaju da im je to nešto nametnuto.
Ljudi koji se sprijateljuju sa redovnicima polako ih čine svojim robovima. Sebični su i čuvali bi sve što im pripada makar to bio i pas. Istovremeno ne mare za druge i ostavili bi tuđe nezaštićeno čak i da je riječ o nečemu što pripada svima makar to bio i Buddha.
Ponašaju se lijepo prema onome tko je bogat čak i ako im je to neprijatelj, a napustili bi i vlastite roditelje koji su siromašni.
Ako bi im to nudilo dobit i svoja vlastita tijela podali bi u sužanjstvo. Oni izmiču dobroj karmi jer nemaju hrabrosti. Hvalili bi i lopova ako se zaljube u njega. Sprijateljili bi se i s đavolima ako bi postojala mogućnost koristoljubivog partnerstva. Ne mogu ni opisati svu zloću Samsare."
Zmajar zaključuje riječima: „Ukratko svezani karmičkim užetom u zatvoru Samsare, opijeni prianjanjem u tami neznanja, porezani nožem ljutnje, opečeni ponosom, izluđeni zavišću, mučeni su svijetom patnje.
Suosjećanje svima njima! Jadna živa bića. Život bez esencije, nit vodilja prema spasenju prekinuta je. Oko koje vidi što treba odbaciti, a što kultivirati oslijepljeno je. Suosjećanje svima njima, svim tim jadnim živim bićima!“
Čovjek tada upita zmajara: „U takvim lošim vremenima, kojim smjerom bi se pojedinac trebao uputiti da pronađe istinu?“ Zmajar mu odgovori: "Iako je oprez čovjekov najbolji prijatelj, nemoj biti previše kritički oprezan prema svome lami, ocu, majci ili Trima Draguljima. Iako je biti prijateljski nastrojen najveća vještina nemoj drugovati s ljudima loše karme. Iako je tradicija da se na sastancima priča, nemoj pričati previše.
Nema utočišta višega od Buddhe stoga čuvaj smjernost i ne postani sumnjičav. Nema mudrosti veće od Dharme zato uči ali nemoj se ponositi. Nema potpore jače od Sanghe zato poštuj Sanghu i ne traži joj mane."
-5. Gobi Noyon Hutagt Danzan Rabjaa (1803.- 1856.)
Odlomak iz knjige Michaela Kohna: „Lama of the Gobi – The Life and Times of Danzan Rabjaa Mongolia's Greatest Mystical Poet“
Post je objavljen 10.03.2013. u 17:04 sati.