U Hrvatskoj narodnoj banci, koja je zauzela, prilično defenzivan stav, nisu željeli komentirati ministrovu nakanu, ističući da se još razgovara o metodologiji izračuna kamatne stope. Praksu ograničavanja kamatne stope, kako je rekao ekonomist Željko Lovrinčević, poznaje većina zemalja EU, ali te se restrikcije temelje na tržišnim kriterijima, a ne na proizvoljnim birokratskim odlukama. U Francuskoj, primjerice, najviša kamatna stopa na stambene kredite može iznositi 33 posto iznad prosječne stope na te kredite. Što bi to značilo kada bi Hrvatska preuzela, primjerice, francusku praksu? Ako je prosječna kamata na kredite u eurima 6,3 posto, znači da bi plafon bio 8,4 posto stanovi Kacunar.
Post je objavljen 22.02.2013. u 10:30 sati.