Marketing
OKRUGLI STOL S TEMOM - ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU
DA LI JE UVAŽENA METODOLOGIJA IZRAČUNA ZEMLJIŠTA
KOJU TRAŽI BRUXELLES ?
Martin Vuković novinar Radio Zagreba u svojstvu predsjednika Zbora agrarnih novinara Hrvatskog novinarskog društva organizirao je okrugli stol s naslovom Tko će dobiti hrvatske oranice, pašnjake i ribnjake? a u povodu prijedloga novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je u Hrvatskom Saboru prošao prvo čitanje. Okrugli stol je održan u dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu 15.2.. Moderatori tribine bili su novinari Mirta Milas i Darko Rukovanjski.
Gosti tribine bili su mr. Miroslav Kovač, tajnik skupine Živo selo, Mijo Latin predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, Mato Brlošić predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore , Adam Rendulić predsjednik Hrvatskog zadružnog saveza, Josip Haramija predsjednik Hrvatskog agronomskog društva dr. Smiljana Goreta Ban, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište, dr. Vesna Gantner pomoćnica ministra poljoprivrede i mr. Josip Kraljičković viši savjetnik- specijalist za poljoprivredu i ruralni razvoj u zagrebačkoj županiji.
Fotka:M.Zouhar Zec: s lijeva:M.Latin , M.Brlošić, M.Milas, D.Rukovanjski
Svi pozvani, osim službenica iz državne uprave imali su mnogo prigovora na materijal zakona koji pretendira postati zakonom prema kome će se u dugogodišnji zakup natječajem dodjeljivati državna zemlja. Dr. Gantner je naglasila da je cilj ovog zakona: A. iskoristiti 2. stup financijskih sredstava za ruralni razvoj, B. zapošljavanje agronoma koji su na Zavodu za zapošljavanje, te C. porast BDP-a.
Mr. Kovač je dobro proučio i opširno izložio nejasnoće i nedostatke u zakonu o državnom poljoprivrednom zemljištu. Rekao je između ostaloga da je prijedlog skupine Živo selo da se zemlja prodaje poljoprivrednicima, a ne da se daje u dugogodišnji zakup, a o njihovim prijedlozima još ću pisati. Mr. Kovač smatra da je ovo neparlamentaran zakon, jer ne poštuje volju građana odnosno poljoprivrednika koji, što su već potvrdili u Kutjevu, žele zemlju kupiti, a ne natjecati se za najam. Ljudi su svjeni da je zemlja temelj za njihov razvoj i ekonomski i demografski. Mijo Latin i Mato Brlošić istakli su da je mnogo nejasnoća oko Gospodarskog programa i bodovanja, da treba ograničiti maksimalnu površinu koja se daje u zakup. Latin je rekao da je zemlja koja se daje u zakup poljoprivredna zemlja koju su svojevremeno oduzeli komunisti zbog koje su mnogi poljoprivrednici platili glavom. Brlošić je rekao da treba voditi računa da vrijednost zemljišta na natječaju ne prijeđe stvarnu vrijednost zemljišta kroz 50 godina .
Fotka:M.Zouhar Zec: s lijeva M.Kovač, novinar M.Vuković, J.Haramija
Josip Haramija je rekao da bi prioritet u obradi zemljišta trebala imati gospodarstva koja to znaju stručno raditi, koja poštuju agrotehničke mjere, koja će na zakupljenoj zemlji podići svoje prinose, koji će stvarati novu proizvodnju i koristiti poticaje u podizanje te vrijednosti.Adam Rendulić rekao je da bi se pri Natječaju zakupac treba očitovati planira li zemljište koristiti intenzivno, koliko će ljudi zaposliti, te za koju vrstu kulture zemljište treba. OPG od 20-30 jutara koja mogu raditi sama treba dodatno vrednovati, kao i one koji zemljište žele uključiti u zadruge – rekao je Adam Rendulić predsjednik Hrvatskog zadružnog Saveza.
NOVI ZAKON ZABORAVLJA SVE DOSAD POSTIGNUTO!
mr. Josip Kraljičković raspravu na okruglom stolu započeo je pitanjem; zašto se iznose netočni podaci o poljoprivrednom zemljištu i zašto se u tom smislu manipulira s javnošću?
No da bi čitatelj moglo razumjeti mr. Kraljičkovića predstaviti ću njegov dosadašnji rad jer ga iz proteklog razdoblja poznajem:
mr. Josip Kraljičković bio je, državni tajnik ministra poljoprivrede u prošlom koalicijskom sazivu vlasti hdz-hss-hsls. Podsjetiti ću da je najprije ministar poljoprivrede bio Božidar Pankretić, a onda nakon godinu i pol ministar postaje Petar Čobanković. Mr. Kraljkičković je na mjesto državnog tajnika ministra poljoprivrede došao kao dobar poznavalac poljoprivrede i stanja u poljoprivredi, ali kao osoba koja je po vokaciji svog dotadašnjeg rada težila urediti poljoprivredne djelatnosti da one kao produkt rada imaju ekonomsko gospodarski smisao. Upravo je mr. Kraljičković autor projekta Plešivička vinska cesta, Zelinska vinska cesta i robna marka zagrebačke županije koji su zamišljeni tako da kvalitetni domaći tradicionalni proizvod bude pretvoren u brend, od kojih su danas poznati kiselo zelje laktec, samoborska salama, tvrdi punomasni sir Manda, domaći kukuruzni žganci, itd.itd.
Danas je Kraljičković viši savjetnik- specijalist za poljoprivredu i ruralni razvoj u zagrebačkoj županiji
„ Što je novo u ovome prijedlogu Zakonu o poljoprivrednom zemljištu? ( prethodni Zakon o poljoprivrednom zemljištu donesen je 2008. ) upitao je mr. Kraljičković te nastavio
Samo su tri stvari nove, one su bitne, jer one određuju smjer tog Zakona:
1.jedan oblik raspolaganja, samo je zakup na 50 godina
2. nema prodaje
3.glavni je ili će biti kriterij izbora korisnika zemljišta po Gospodarskom programu
„ Hrvatsku poljoprivredu čine poljoprivredna gospodarstva koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. 78% upisanih imaju površinu manju od 5 ha, u EU je to 72% . Kod nas 3,7% poljoprivrednih proizvođača imaju više od 20 ha. U EU je to 10% proizvođača. Upisanih u upisnik OPG 2010. - njih 746 imalo je više od 100 ha. Svu raspravu u javnosti o zemlji vode predstavnici te skupine. Ja držim da za njih uopće ne treba ministarstvo poljoprivrede. Zaboravlja se 199 000 koji su upisani u OPG, bez obzira što je 30 tisuća onih koji nemaju zemlju. Držim da je državna ciljna perspektiva ovih od 20 ha i da njima treba omogućiti povećanje površina. „ rekao je mr. Kraljičković te nastavio
"No što je temeljno od 2001. godine na ovamo, a što stoji zapisano u Hrvatskim strategijama?
Temeljna su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, privatizacija, povećanje proizvodnih površina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, okrupnjavanje. A sada najednom sve to ne važi i ne postoji prema ovom prijedlogu Zakona.
Predlagač i pisac ovog zakona se sada poziva na politički PROGRAM 21. To je neozbiljno.“ rekao je mr. Kraljičković te nastavio „ Zašto? U ministarstvu poljoprivrede do dolaska sadašnje vlasti plan je bio : podijeliti državno poljoprivredno zemljište na način da će nad 2/3 zemljišta apsolutni oblik gospodarenja imati obiteljska poljoprivredna gospodarstva i fizičke osobe, a 1/3 zemlje dobiti će pravne osobe – trgovačka društva. I ta je provedba krenula.
A ovo što se sada radi to je poruka: mi smo se sada zaigrali. Ali gdje je Vaše pravo da tako postupate. A gdje su svi dokumenti koji do sada govore o učinjenom, o Programu raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem?"
Prema riječima mr. Kraljičkovića Program raspolaganja je dokument na području općine koji je praktički regionalizacija na pojedinoj općini. Tako je zamišljen, tako je rađen.S tim dokumentom su općina ili grad odredili koje će površine biti za povrćarstvo za voćarstvo, za vinogradarstvo, itd. i propisane su dokumentima i maksimalne površine itd.
Ono što je kod ovoga Zakona koji je u raspravi moguće popraviti je po meni to da se uvaže programi, da se za postojeći program raspolaganja formira kriteriji kao do sada, da prednost imaju fizičke osobe i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a za pravne osobe da bude dugogodišnji Zakup i da bude kriterij – bodovanje. Iskustvo nam govori: najgore što je moglo biti u zakonu iz 2008. je – što ću ja proizvoditi - ! Ako napišem da ću proizvoditi ekološki imati ću prednost. I danas piše u zakonu da je Program sastavni dio Ugovora, da se možete raskinuti. Danas možete ići u nadzor na terenu općina i gradova. Ali tko će raditi ako će oni ići u nadzor, jer i danas piše u zakonu da radi sve Agencija.To ništa nije novo. Ali inatimo se tamo gdje se uopće ne treba inatiti, što je protivno hrvatskom prirodnom razvoju" rekao je
ZAŠTO JE TREBALO OMOGUĆITI
PRODAJU DRŽAVNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA ?
„ Zašto smo u Zakonu iz 2008. bili za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta, a zašto ste vi koji sada radite na Zakonu , protiv? „ – postavlja pitanje mr. Kraljičković i odgovara.
Mi smo bili za prodaju zato što se radi se o hrvatskom državnom poljoprivrednom zemljištu. Moramo znati koja su obilježja zemljišta kao resursa i kao proizvodnog kapaciteta:a) da je neuništivo, b) da je neumnoživo c) neprenosivo i d) i različito u plodnosti. Nitko državno zemljište, ako hrvatski čovjek to kupi, neće nigdje odnijeti. Kupnja državnog zemljišta omogućila bi osnaživanje obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, omogućila bi im veću kreditnu sposobnost, bolji i brži razvoj. Ako to odgodimo, za sedam godina, (7 + 3) će se promijeniti zakoni, pa će se onda, kada se omogući pravo fizičkim osobama iz inozemstva pravo kupnje, Europa može reći "morate dozvoliti kupnju te zemlje", onda prodavati strancima tu zemlju, a ne hrvatskim poljoprivrednicima. To su vrlo važni faktički razlozi kada se radi o državnom zemljištu. Tu nije važno političko opredjeljenje jer državno zemljište je nacionalni interes"- iznio je stav i činjenice mr. Kraljičković.
Fotka;M.Z.Zec; s lijeva: D.Rukovanjski, (u pozadini M. Kovač) mr. J.Kraljičković, dr.V. Gantner , (u pozadinici novinar Ivica Fodor ) dr. S.Goreta Ban
„ PROMIJENITE METODOLOGIJU „
„Ministarstvo poljoprivrede se ovdije igra, zabavlja se godinu i tri mjeseca, sa 20% nečega od čega je riješeno 90%. Mi koji smo radili u prošlom postavu Ministarstva poljoprivrede smo u ovaj Zakon unijeli izmjene 2011.i on je izvanredan za provedbu. Da se Zakon iz 2008. provodio, 100 000 hektara bi bilo riješeno 2012. godine i sa onim prethodnim imali bismo mirnu situaciju i raspravljali bi o privatnom zemljištu i o tome kako se pripremiti za ruralni razvoj."
" Europa je 2005.rekla „promijenite metodologiju izračuna“ i onda sve ono od 2000. godine vratite na novu metodologiju. I tada 2006. imate nove podatke
Državnog zemljišta u RH ima 198 000 ha. Znači promjena metodologije usklađena s Europskim propisima i nema nikakvih 890 000 ha državnog poljoprivrednog zemljišta.
Hrvatsko zakonodavstvo usklađeno je s europskim, zato je Zakon krivo postavljen" rekao je mr. Kraljičković"
Mr. Kraljičković rekao je i slijedeće:
Kada sam došao u Ministarstvo zatražio sam od djelatnika Savjetodavne službe koji su svaki dan na terenu da svaki savjetnik procijeni koliko na svom području rada ima neobrađenog zemljišta, bez obzira na vlasništvo zemlje.
Savjetni su prikupili slijedeće podatke, bilo je to 28.11. 2008. godine i rezultat je bio slijedeći:
* 207 000 ha bilo je neobrađeno oranica, bez obzira tko je vlasnik
* 379 000 ha pašnjaka,
* 82 000 ha voćnjaka, maslinika i vinograda.
Ukupno 668 000 hektara se nije obrađivalo 2008. prema ocjeni stručnih ljudi Hrvatske savjetodavne službe. Držim da taj podatak službe na terenu, od ljudi koji su stručnjaci, dobar podatak.
" Krivi podaci dovode u zabludu sve i dovode u pitanje rad Agencije jer Zakon se neće moći provoditi. Sada na 50 godina dajete nekome 100 hektara !? Kao da ste zemlju prodali, tu nema velike razlike. A zaustavili ste izmjeru na terenu, zaustavili ste upisivanje na RH zemljište, to je vrlo velika stvar. Držim da ovaj Zakon ne može ostati kakav je sada"- rekao je mr. Kraljičković
ANTRFILE
Mr: Kraljičković, kako je došlo do promjene metodologije izračuna poljoprivrednog zemljišta?
Bruxelles priznaje službene podatke države, a službene podatke u RH daje Državni zavod za statistiku. Da bi te podatke prihvatili u Bruxellesu trebalo je uskladiti metodologiju prikupljanja i obrade podataka. Kada je to usklađeno, tada su prihvatili podatke. Hrvatskoj su referentni podaci za poljoprivredu razdoblje 2005.- 2007. godina. I nema nikakve riječi ni govora o milijunima hektara. Problem je ovog Zakona o poljoprivrednom zemljištu glavni motiv da čini ovo što čini sa Zakonom. A ta brojka od 890 000 ha jednostavno ne stoji.
Zar postava službenika koja je došla u ministarstvo s ministrom poljoprivrede Jakovinom nije pročitala i u svom radu uvažila sve što je dogovoreno s Bruxellesom, između ostalog i metodologiju izračuna zemljišta?
U tome i jest problem.Sve postoji, a ide se sa krivim informacijama u javnost . Neznam pozadinu. Ne vidim ni jedan razuman razlog takvog pristupa državnom zemljištu i Zakonu, ni jedan politički, ni društveni razlog.
A to što pomoćnica ministra Jakovine dr. Gantner govori da se oni rukovode podacima statističkog zavoda? Što to objašnjava?
Uzet je krivi podatak iz Državnog zavoda za statistiku iz ljetopisa, već iduće godine se on promijenio. Ovaj je podatak uzet 2004/2005. već 2005/ 2006 su podaci promijenjeni. I trebalo je uzeti te podatke ako poštujemo statistiku. A ako poštujemo statistiku, svaka županija ima svoje površine „ – rekao je mr. Kraljičković
Post je objavljen 17.02.2013. u 09:04 sati.