Na 104. Malom turopoljskom fašniku, u kategoriji skupine, klinci Udruge TUM (turopoljske udruge mladih) su, sada već treću godinu zaredom, osvojili prvo mjesto. U koreografiji Plesne grupe Temida oživjeli su uspomenu i sjećanje na jezero Bajer koje je nekad postojalo u Turopolju. Naravno svega toga ne bi bilo bez vrijednih ruku mama i ostalih iz kreativne besplatne radionice/igraonice. Puno hvala i DVD-u Turopolje koji svake godine osigurava prijevoz našoj dječici. Odmah nakon Turopoljskog fašnika u društvenom domu Turopolje, već tradicionalno, održan je tulum pod maskama "Život je maskenbal 3": Uz nagrade za najbolje maske, grah, krafne i zabavu uz grupu Storm i DJ-a Roby-ja, po starom običaju spaljen je i Princ Fašnik. Bravo turopoljke i turopoljci! Jako smo ponosni (do neba) na sve Vas! Vidimo se dogodine na 105. Turopoljskom fašniku!
Na sjednici POT-a, 05. svibnja 1922. usvojen je prijedlog župana da se priđe podizanju moderne ciglane na zemljištu POT-a zvanom „Okrugljak“. Gradnju ciglane je 07. veljače 1923. dovršio poznati građevinski inženjer Nikola Hribar. 1938. godine, zbog loše kvalitete sirovine, ciglana prestaje s radom, a već 1939. sav alat, strojevi i drugi predmeti za proizvodnju ciglarske robe prodani su na javnoj dražbi. Barake, suše, kružna peč, dimnjak, također su raskopani i prodani. Za svojega vijeka ciglama i crjepovima iz Turopoljske pilane izgrađene su brojne kuće i objekti u našem kraju, među kojima su škola u Buševcu i Rakitovcu itd. Zanimljivo je da se uz ciglanu nekada nalazila i lugarnica, koje također danas više nema.
Uz tada modernu ciglanu, iskopavanjem ilovače nastalo je i umjetno jezero Bajer, koje se nalazilo na prostoru između Turopoljske ulice i Turopoljskog Luga, a sastojalo se od velikog i malog Bajera, a između njih je postojao nasip i mjesto gdje se voda iz velikog prelijevala u malo jezero. Bilo je to jezero od kojeg i sa kojim su živjeli turopoljci. Lovila se riba, koje je bilo mnogo, namakala se konoplja, guske su plivale i hranile se u njemu, djeca su provodila svoje djetinjstvo kupajući se u njemu, a najljepše je bilo zimi, kada se Bajer zaledio i pretvorio u ogromno klizalište. Nažalost sve je to nestalo 1970. godine kada je započela izgradnja odvodnog kanala Sava – Odra koja je u potpunosti promijenila izgled našeg kraja. Bio je to početak kraja našeg Bajera. Prokopavanjem kanala jezero je doslovno presušilo, a s vremenom je i zatrpano piljevinom i drvenim otpadom s pilane. Od njega su ostale samo lijepe uspomene.
