U vrijeme ovih karnevalskih ludovanja red je predstaviti knjigu dr. Ivana Ivančana: "Narodni plesovi Dalmacije 3", koju posjedujem od samog izdavanja.
Knjiga je izdana 1982. godine, Prosvjetni Sabor Hrvatske – Zagreb je izdavač. U knjizi je Otok Pag predstavljen od 317 – 370 stranice temeljito obrađen svaki dio otoka sa svojim plesovima i običajima. Najveća pozornost je usmjerena na grad Pag, i njegove folklorne običaje, sa poznatom paškom nošnjom, kako i sam autor navodi.
Tko je dr. Ivan Ivančan ?
Ivan Ivančan rođen je 15. lipnja 1927. godine u Molvama. Umro je 3. kolovoza 2006. godine. Hrvatski etnolog, etnokoreolog i koreograf. Istraživač u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, umjetnički ravnatelj profesionalnog folklornog ansmbla Lado, kao i amaterskih folklornih plesnih udruga. Sustavno istraživao pučke plesove na cijelom hrvatskom etničkom prostoru, o čemu je obajvio 20-tak knjiga (Narodni plesovi Hrvatske I, II i III) su njegova najznačajnija djela.
Tvrtko Zebec sa Instituta za etnologiju i folkloristiku Zagreb navodi: "gotovo niti jedno istraživanje folklornog plesa ne može u nas početi ako se ne prouči što je o tome na terenu našao, zabilježio, te potom obradio, interpretirao, odnosno umjetnički oblikovao u scensku koreografiju Ivan Ivančan".
Stjepan Sremac u "Narodnoj Umjetnosti" napisao je osvrt na navedenu knjigu:"Ovim radom zaokružena je zamišljena trilogija o plesnim tradicijama Dalmacije. U ovoj knjizi područje sjeverne Dalmacije od Trogira do Karlobaga i otoka Paga. U uvodu autor nas upoznaje s historijskim i drugim pisanim izvorima koji govore o plesu i plesnim običajima sjeverne Dalmacije. Podatke iznosi kronološkim slijedom od najstarijih prema mlađima. Pri tome često donosi šire izvode i time ostavlja čitaocu mogućnost vlastite interpretacije citata."
Nekoliko riječi o samoj knjizi koju predstavljam. Sam autor navodi da se u tom separatu knjige nalazi građa na osnovu osobnih terenskih istraživanja koje je vršio između 1949. i 1979. godine. Dio te građe pohranjen je u Institutu za narodnu umjetnost u Zagrebu. Autor istiće kako je grupa iz samog grada Paga odlično organizirana i nastupa gotovo svake godine na raznim smotrama i festivalima.
Autor dalje navodi da su pažani najviše igrali za vrijeme Karnevala u zimsko doba i to posljednja tri dana karnevala.
Čini mi se da bi ova knjiga trebala biti nezaobilazni dio našim voditeljima folklora, tim više što je do u detalje obrađen svaki dio paškog kola, kako notno tako i opis plesova.
Knjiga je ilustrirana mnogim fotografijama, a vrlo je zanimljiv na kraju i popis kazivača: Božidar Bistričić rođ.1953. Pag, Ante Buljanović rođ. 1911. Pag, Urica Buljanović rođ. Šmit 1920. Pag, Marija Buljanović rođ. 1954. Pag, Zvjezdana Buljanović rođ.1954. Pag, Đurđa Fabijanić 1955. Pag, Jelikica Fabijanić rođ 1954.Pag, Fabijan Fabijanić rođ. 1940. Pag, Ivo Faćini rođ. 1953. Pag, Ante Kurilić rođ. 1953. Pag, Martin Kustić rođ 1953. Pag, Jure Maržić rođ. 1954. Pag, Marija Maržić 1953. Pag, Anđela Maržić 1954. Pag, Jelkica Paro Vidolin rođ. 1954. Pag, Luka Paro 1953. Pag, Drago Potočnjak rođ. 1931. Pag, Tončica Rumora rođ. 1954. Pag, Ante Sabalić rođ 1954. Pag, Ante Tičić rođ.1954. Pag, Josip Tičić rođ.1952. Pag, Đurđa Tičić rođ. 1954. Pag, Zvonko Usmiani rođ. 1921. Pag, Tonći Usmiani Skitarelić rođ.1931. Pag, Predrag Zec rođ. 1956. Pag, Ante Zemljar rođ. 1922. Pag.
Ovim nabrajanjem sjetiti ćemo se svih onih dragih ljudi koji su živjeli za "Družinu", za karneval i paške običaje. Neki od nabrojenih više nisu među nama, ali time više ih se trebamo sjetiti u ovakvim prigodama.
Post je objavljen 06.02.2013. u 22:05 sati.