Marketing
I Zagreb i hoteli odišu duhom karnevala
Siječanj i veljača tradicionalno su rezervirani za karnevalsko razdoblje, odnosno vrijeme prije početka korizme tijekom kojeg se na trgovima i gradskim ulicama priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi. Zabave i pokladnog veselja ne nedostaje u svim krajevima svijeta, ali i Hrvatske. Tako i u Zagrebu u kojem se i ove godine očekuje dobra zabava i provod za sve koji svrate u hrvatsku metropolu i osiguraju smještaj u Zagrebu.
Prigodna karnevalska proslava osigurana je u brojnim zagrebačkim klubovima i na ulicama, kojima se šire ugodni mirisi krafni, fritula, pogačica i ostalih ukusnih pokladnih slastica, a posebne i prigodne jelovnike poput krpica s kiselim zeljem, kobasicama, žgancima, govedinom, puricom ili guskom, pripremili su i restorani i hoteli u Zagrebu.
Tradicija govori da se u Zagrebu i njegovoj okolici javne pokladne zabave i priredbe priređuju od 17. stoljeća. Slavlje su organizirale gradske vlasti, a sve je počinjalo već po završetku božićnog razdoblja, na blagdan Sveta tri kralja, 6. siječnja kada se priređivala velika gozba. Slavilo se i na sami pokladni utorak, vrhunac fašnika, kada se pilo gradsko vino, a jeli su se slatkiši i suhe smokve. Taj se dan na ovom području zvao 'fašenk'. Danas se u kontinentalnim krajevima najčešće spominje kao fašnik, odnosno noć posta, a još se koriste i izrazi mesopust, karneval te poklade, koje su nastale od starohrvatskog glagola 'klasti' što znači 'prerušavati se'. Radi se o izrazima koji se koriste u određenim regijama i mjestima.
Što su zapravo maškare?
Iako se pravila, običaji i rituali razlikuju u pojedinim krajevima, svima je zajedničko da se uoči korizme koja je obilježena postom, odricanjem, čišćenjem i žrtvovanjem, kršćani opuštaju i uživaju u hrani i piću te zabavi pod maskama. Svi tada požele biti netko drugi, odijevaju maštovite kostime, različite maske inspirirane crtanim i igranim filmovima, junacima i likovima iz knjiga. U tome uživaju ne samo djeca, nego i odrasli, a radi se o velikoj zabavi za cijelu obitelj. Uz sudjelovanje u uličnim i fašničkim povorkama, običaj je i da tako kostimirani obilaze domove i kuće, pjevaju pjesme i skupljaju slatkiše i novac.
Pjesma, ples, ulični zabavljači, krafne i veselje, glavne su asocijacije koje se vežu uz fašnik, koji u pojedinim krajevima traje danima, pa čak i tjednima, no svugdje završava utorkom, prije blagdana Pepelnice ili Čiste srijede, kada i službeno počinje korizma, odnosno 40 dana pripreme za Isusovo uskrsnuće. Kraj karnevalskih 'ludovanja' obilježava se paljenjem krijesa na lomači, odnosno krpenog lutka koji simbolizira Fašnika i sve ono što se dogodilo loše u protekloj godini, a s njim u pepelu nestaju i svi grijesi i nestašluci.
Pokladne svečanosti i u metropoli
Kao i ostatak krajeva, od panonskog i dinarskog do jadranskog područja, Zagreb se također može pohvaliti brojnim događanjima kojima se obilježavaju fašnik i karnevalske svečanosti. Osim raznovrsne ponude tuluma u noćnim klubovima na kojima je obavezan dolazak u kostimima i maskama, a najmaštovitije se nagrađuje, veliki plesni spektakl organizira se u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Pod nazivom 'Lisinski pleše pod maskama', tradicionalni karnevalski program 9. veljače okupit će na više od 2000 četvornih metara brojne posjetitelje željne zabave pod maskama, uz latino i samba ritmovi, nastupe brazilskih trbušnih plesačica, žonglera, akrobata, izrađivača maski i slično. Humanitarnog je karaktera i očekuje se da će ga posjetiti velik broj raspoloženih gostiju, ali i turista koji odluče rezervirati smještaj u Zagrebu i uvjeriti se kako se karneval i maškare slave u metropoli.
Post je objavljen 04.02.2013. u 10:15 sati.