Pregled posta

Fragmenti o spolnom odgoju (3): Letkom protiv "kulturne revolucije" permisivnosti

Prethodni tekstovi o ovoj temi::

Vrednote spolnog odgoja (20. prosinca 2012.)
Fragmenti o spolnom odgoju (1) (28. prosinca)
Marginalije uz spolni odgoj (1): Nordijci ne odustaju od razlikovanja roda i spola (28. prosinca)
Fragmenti o spolnom odgoju (2): O holističkoj definiciji zdravlja (29. prosinca)


Biskupi protiv obrazovnog prevrata

Hrvatska biskupska konferencija, nekoliko dana prije Božića, objavila je i široko distribuirala letak O programu zdravstvenoga odgoja u školama. Grafički je jednostavan: samo tekst na jednom listu papira formata A4, presavijen u sredini tako da čini četiri stranice A5 formata. Formulacije, koje se sreću u tom tekstu, pojavljivale su se prije u brojnim istupima i napisima. Na njima se očito dugo radilo i promišljalo, pa je korisno tekst detaljno analizirati. (Ministarstvo obrazovanja odgovorilo je pred Badnjak tekstom Istina o zdravstvenom odgoju. Potporu Kurikulumu dala je
grupa organizacija civilnoga društva.)

Letak se obraća »cijenjenim i dragim roditeljima«, te ih poziva da »izraze neslaganje s načinom i sadržajem toga programa«. Kritika nije usmjerena na cjelinu programa, kojeg sadrži Kurikulum zdravstvenoga odgoja, nego samo na jedan od njegova četiri modula, naslovljen "Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje". (Ostala tri modula, koji nisu predmet javnih diskusija, naslovljeni su: "Živjeti zdravo" - to bi bio "zdravstveni odgoj" u užem smislu, "Prevencija nasilničkog ponašanja" i "Prevencija ovisnosti".) Biskupi smatraju i sam naslov »dvojbenim«, a u samom programu ne nalaze ništa dobro. Uvođenje Kurikuluma je »iznimno težak prevrat u odgojno-obrazovnome procesu hrvatskoga školstva«. U čemu je prevrat, prikazuju u šest točaka, koje ćemo u daljim tekstovima detaljno analizirati.

Osnovna učenja Rimokatoličke crkve sadržana su u Katekizmu, opsežnom dokumentu koji sadrži i stavove o nizu pitanja iz područja spolnosti i odgoja. Međutim, biskupi se ne pozivaju na precizne formulacije Katehizma o bludu, homoseksualnosti, pornografiji idr.. Spominju samo načelno "kršćansku antropologiju", te uz nju "općeljudske vrijednosti" i "hrvatsko narodno biće". (Program Kurikuluma »nameće svjetonazor koji niječe i zanemaruje neke temeljne općeljudske vrijednosti vezane za spolnost te je protivan vrijednosnom sustavu većine roditelja«. On ima za cilj »nametanje potpuno neprihvatljivih stavova o spolnosti, braku i obitelji, suprutnih kršćanskoj antropologiji i hrvatskom narodnom biću«.)

Tekst letka pisan je kao ideološki i politički, a ne teološki. Biskupi su se upustili u otvorenu političku agitaciju, dok su ranije taj zadatak prepuštali katoličkim udrugama. Ne ukazujemo na to kao manu; svatko ima pravo izraziti svoje stavove onim diskursom, kojeg smatra primjerenim (filozofski, antropološki, seksološki, u odnosu na "narodno biće" idr.). Ipak, izbjegavanja eksplicitnog pozivanja na kršćanske i uže rimokatoličke stavove, koji su za vjernike obvezujući i o kojima ovisi spas njihovih duša, izgleda neobično. Po svoj prilici, biskupi su oprezni jer praksa pokazuje da rimokatolički vjernici u nizu spornih pitanja otvoreno odbacuju službeno Crkveno učenje (razvod braka, pobačaj, medicinski potpomognuta oplodnja).


Problem metode de-kontekstualizacije

U daljim napisima analizirat ćemo kako je sadržaj Kurikuluma odnosno spornog modula prikazan u letku, posebice u onih šest točaka. Nameće se nužnost da izlaganje bude puno opsežnije nego što je sam analizirani tekst. Kidanje pojedinih rečenica ili sintagmi iz kontaksta jedan je od osnovnih problema načina na koji je tekst pisan, a to je prisutno i u načine diskusije o ovoj temi generalno. Velika većina ljudi neće biti spremna uložiti vrijeme i trud u čitanje tako dugačkih tekstova; ali, osjećamo potrebu da, iz interesa za istinu ili barem točnost, ukažemo na ono što smatramo spornim u načinu razmišljanja i govora hrvatskih biskupa, katoličkih udruga i zastupnika tradicionalističkoga morala u Hrvatskoj i u svijetu općenito.

Čupanjem jedne rečenice iz knjige od stotina stranica nastoji se izazvati "moralna panika". Impliciraju da je prosječna osoba ("dragi roditelj") može pročitati jednu rečenicu iz knjige od više stotina stranica, pa da mu/joj na osnovu "zdravog razuma" bude jasno da je sve u toj knjizi neprihvatljivo ("nezdravo"), te da se kontaminacija širi na svakog, tko tu knjigu spominje. Iako se pozivaju na čvrste, neprolazne vrednote, biskupi iz propagandnih razloga s tekstovima kojima se protive postupaju proizvoljno post-moderno, dekonstruktivistički: kao da izvorni smisao (kon-tekst) teksta uopće ne postoji, nego se dijelovi mogu istrgnuti i uklopiti u posve drugačiji kon-tekst, za koji se tvrdi da zapravo razotkriva pravi smisao.

Iako je a href="http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=19102" target="_blank">tekst Kurikuluma dostupan na Svemrežju, sigurno je da s originalnim tekstom neće biti upoznata velika većina onih, koji pročitaju letak, ili čuju o temi na »izvanrednim susretima o "spolnom odgoju" za roditelje i župnike«, kojeg je u prethodnih nekoliko tjedana u svim župama organizirao Ured za pastoral obitelj Zagrebačke nadbiskupije. (Predstavnici vlasti se još oglušuju, Glas Koncila, br. 51-52/2012, 23.12.2012, ) Na tim je susretima objašnjeno da je sadržaj 4. modula »protivan moralnim načelima i učenjima Katoličke Crkve«, te procijenjeno da je »na djelu kulturna revolucija koja narušavanjem kršćanske kulture i eksperimentiranjem nad društvom ima za cilj izokretanje temeljnih antropoloških polazišta i vrednota.« O tome je govorio i kardinal Bozanić povodom Božića: »nije nimalo bezazleno što se u posljednje vrijeme svom silinom u hrvatski školski sustav želi nametnuti sadržaje koji pokazuju značajke antropoloških otklona od judeokršćanskih, ali i širih religijskih polazišta.« (Božićna poruka kardinala Bozanića, IKA, 19.12.2012, ) »Kršćanska antropologija temelji [se] na objavljenoj istini da je Bog stvorio čovjeka kao muško i žensko« (Zdravstveni odgoj i na božićnoj misi, HRT, 25.12.2012.)

Koje će i kakve informacije o spornom sadržaju dobiti onaj, koji pročita letak?


Kritičko mišljenje, odgovornosti, izbor i vrednote

Na prvoj stranici letka tvrdi se: »Ako se pročitaju naslovi nastavnih jedinica i upozna sa sadržajem preporučene literature, odmah je jasno da taj program nameće svjetonazor koji niječe i zanemaruje neke temeljne općeljudske vrijednosti (...)«. Iz te formulacije neupućeni bi mogli pomisliti da osim naslova i preporučene literature u Kurikulumu zdravstvenog odgoja ničeg drugog ni nema.

Kurikulum sadrži 40 stranica formata A4. "Uvod" i "Sugestije za učitelje, nastavnike i stručne suradnike" govore o programu u cjelini, te daju osnovne informacije o modulima. Široki obuhvat tema objašnjen je kao "holističko poimanje zdravlja" i "višedimenzionalni model" usmjeren na "kvalitetu življenja" (vidi: Fragmenti o spolnom odgoju (2): O holističkoj definiciji zdravlja)

Program ne bi trebao učenike i učenice naprosto upoznati sa činjenicama, koje bi trebalo zapamtiti: cilj je da nauče kritički misliti i odgovorno odlučivati. »Osposobljavanje za kritičko prosuđivanje životnih situacija i vlastitih postupaka i za odgovorno donošenje odluka temeljni je cilj svih modula.« (str. 4)

Jedna od zamjerki, koje u svojoj kampanji iznosi Hrvatska biskupska konferencija, jest da je program, formalno, "vrijednosno neutralan", a da zapravo gura vrednote koje su suprutne hrvatskim tradicijama, interesu održanja obitelji isl..

Točno je, da odgoj po definiciji nije vrijednosno neutralan: sam govor o odgoju podrazumijeva da je vrijedno brinuti o odgoju djece. Termin "obrazovanje", iako je danas zadobio drugo značenje, u svom korijenu ima staroslavenski "obraz", što odgovara starogrčkom "kharakter" (vidi npr. Sociološki pojam obrazovanja). Kakav je "obraz" odnosno karakter (ukupnost čovjekovih bitnih osobina, psihički lik) poželjan, vrijednosni je izbor.

Općenito, kad se radi o vrednotama, biti neutralan je načelno nemoguće: ako želite biti "vrijednosno neutralni", to je vaš vrijednosni izbor. Npr. znanstvenik, koji metodološki odbacuje svako vrednovanje i teži samo istini, prihvaća istinu kao vrednotu. To je varijacija
paradoksa nazvanog "Kvaka 22" (prema poznatom romanu Josepha Hellera). Takvi su paradoksi neizbježni u egzistenciji ljudi kao mislećih, samosvjesnih odnosno samo-odnosećih bića (vidi npr. članak Self-reference na "Stanford Encyclopedia of Philosophy").

U tekstu Vrednote spolnog odgoja (20. prosinca 2012.) pokazujemo, da u Kurikulumu vrijednosna koncepcija postoji, te da je različita od one koju zastupa Rimokatolička crkva. Uobičajeno se govori o "liberalnom" nasuprot "konzervativnom" stavu. Da se ne stvara konfuzija s višeznačnim terminima iz politike pa i ekonomije ("neoliberalizam"), predlažemo koristiti termine "permisivno" i "tradicionalno", odnosno kao koncepcija "permisivistička" i "tradicionalistička". Obje su usmjerene na oblikovanje (obrazovanje) ljudske osobnosti.


Sukob permisivista i tradicionalista


Koncepcija koju smo nazvali permisivističkom ističe kao cilj slobodnu osobu, osposobljenu da autonomno, informirano i odgovorno odlučuje (da se "samoobrazuje"); da gradi sebe samu kao zrelu osobu, te istovremeno poštuje druge osobe. Ova koncepcija može se artikulirati filozofski, ali i znanstveno psihološki, zasnovano na empirijskim proupčavanjima. Filozof i psiholog Jean Piaget, koji je dao ključne doprinose proučavanju razvoja u djetinjstvu, govori o prelazu od heteronomne na autonomnu moralnost u razdoblju oko desete godine života. Mlađe dijete je istovremeno egocentrično i slabo u odnosu na odrasle, pa moralna pravila prihvaća kao izvanjska, heteronomna, nefleksibilna. Kroz odnose s drugom djecom, razvija sposobnost kritičkog procijenjivanja pravila, razumijevanja drugačijih perspektiva i općeg cilja međusobnog uvažavanja i suradnje, »Paradoksalno, taj autonomni nazor na moralnost kao pravičnost snažnije utječe i vodi do konzistentnijeg ponašanja nego heteronomna orijentacija mlađe djece. (...) S tog gledišta, Piage predlaže da razredni učitelj ispunjava težak zadatak: odgojitelj mora ponuditi učenicima mogućnosti za osobno istraživanje kroz rješavanje problema, radije nego da ih indoktrinira normama.« (Moral Development and Moral Education: An Overview).

Oni koji inzistiraju na tradicionalnim vrednotama odbacuju da je takva autonomija nešto dobro: oni smatraju, da je zadatak učitelja osigurati da djeca prihvate moralne norme i ne dovode ih u sumnju. Inzistiraju na poštovanju "očeva" (odnosno "nasljeđa predaka", što može biti i hipostazirano kao "nacionalno biće" ili čak utjelovljeno u "ocu nacije" – ali također i u "tekovinama revolucije", koje mlađe generacije moraju prigrliti!) ili Oca, koji je na nebu.

U članku O holističkoj definiciji zdravlja spomenuli smo humanističku psihološku teoriju Abrahama Maslowa, koji govori o hijerarhiji potreba, od kojih je najviša "samoaktulizacija". Sličan je cilj postizanja "mudrosti" u kasnijoj odrasloj dobi. (Vidi knjigu Berk: "Psihologija cjeloživotnog razvoja", Jastrabarsko, 2007.) Kad govorimo o konfliktima moralnih vrednota, koji se neizbježno javljaju u ljudskom životu (egzistenciji), po tom pristupu ono što određuje moralnu zrelost nije sadržaj odgovora koji osoba daje, nego način na koji rasuđuje (Berk, 2007, str. 388-390).

Tradicionalistička koncepcija može kombinirati razne elemente, jer "tradicija" nikad nije homogena, postoje različite tradicije; to se može kristalizirati u kombinaciju "vjere" s jedne strane i "nacije" s druge, s "obitelji" u središtu. Cilj odgoja jest da osoba usvoji tradicionalne moralne vrednote i prema njima usklađuje svoje postupke. Kršćanska vjera bitno pridonosi, da se govori o slobodnom osobnom izboru; ali u toj je koncepciji unaprijed zadano što je dobar, a što loš izbor. Osoba je uklopljena u tradicionalne strukture (obitelj, nacija, vjera). Ona ne aktualizira sebe samu, nego nasljeđene vrednote (otud npr. sintagma "moralna obnova"). Dovođenje u pitanje tradicionalnih vrednota doživljava se kao odbacivanje svih vrednota uopće; otud dizanje "moralne panike", što je i u biskupskom letku osnovni pristup (vašoj će djeci govoriti stravične stvari - da je pornografija korisna, da u spolne odnose treba stupati što ranije isl.).


Post je objavljen 03.01.2013. u 19:08 sati.