Počelo je opuštanje, lik vidio kod mene na fejsu, zna me jer moj pas skače na sve pse, dakle vidio piratska stranka, kaže hoćeš da ti kažem svoje mišljenje, ma neću, jebe mi se za mišljenje umornog i razočaranog vozača kamiona koji je prošao više od pola Europe, da virtualno vozi formulu pa ajde, ja stalno kasnim s promjenom guma kad kiša počne padati, ciljane skupine ne mogu biti u Hrvatskoj stari, iskusni, zdravorazumski maheri. Možemo razgovarati samo o prehrani pasa pod uvjetom da mi ne sereš da mi je pas debeo i da je psima dovoljan jedan obrok dnevno. Smijem se uprazno dok mi se nešto govori.
Lijepa mi je bila ova baš ljudske zajebancija oko smaka svijeta, čak i fotka s Mamićem mi prvi put bila simpa uz tekst nabijem vam na k.... vaš smak svijeta. Na Korzu mi se pozira, objavite nas na blogu, pa vrijeme je darivanja, ma kome je važno to da ga vidi nešto ljudi, a ženskog je roda, može mi se slobodno javljati, pozitivna diskriminacija, još ako je rubna skupina poput Romkinja ili časnih šansa za objavu je veća. Jina jednu današnju fotku objavljujem na svom blogu, nakupilo ih se za njegov, ali nemamo vremena, šetamo i dišemo.