Zapovjednik je sjedio za svojim stolom, upravo tako kako ga je prije pola sata napustio . Ozbiljan, mrko ozbiljan, no ta hladna mirnoča nije bila neprijateljska.. Gleda pridošlicu, prosuđuje, šuti..
Cvetinko stane pred stol, ukočen kao stup. Misli mu zbrkane. Zna da nakon kapetanove presude mora nešto učiniti, ali ne zna što. Nema nikakovu ideju. Mozak mu je sada potpuno prazan, te stoji stoji i čeka..
Konačno : „jesi li mi sve rekao ?“
„Sve “
Zapovjednik još šuti ,oštrim pogledom će proniknut i u samu bit ovoga svoga vojnika ili ga sasjeći, a vojnik skamenjen još stoji nesvjestan situacije i samoga sebe –konačno:
„Dobro. Ispravno. Rekao si mi što si morao. To je u redu. To cijenim. Hm – hm''
Opet šutnja ''Međutim, . ja nisam ništa čuo. Ja o Tvome planiranju ništa ne znam! Ako, pak ništa ne znam, tada ne mogu zabranjivati ono za što 'ne znam' ! ali učiniti ću sve što je u mojoj moći da Tvoj plan i akcija uspije !
Učiniti ćeš ovako : upravo onako kao što su oni učinili pred par godina u Kamengradu. U utvrdi Ferdinandovac je moj prijatelj. Njemu se javi – dati ću ti pismo. Uz veliku, ali prividno tajno, buku, te uz pomoć tamošnjih uhoda proširiti ćete glasine i izazivati značajne čarke na tamošnjoj dravskoj skeli, uspostavivši i mostobran na neprijateljskoj strani, tako da se njihov zapovjednik osjeti ozbiljno ugrožen i zatraži pomoć. To će biti lahko , ,jer je općenito poznato za naše vojničke pripreme i namjere. Ferdinandovačka skela je krajna točka pod komandom zapovjednika,našega susjeda koji drži našu 'princezu'. Po logici i svojoj dužnosti on mora tamo poći u pomoć sa večim dijelom ovdašnje posade, a vi ćete iskoristiti njegovu .odsutnost .. Jesi li razumio ?!“
„ Jesam ,sve kako ste rekli !“ promuca, nesvjestan značenja svojih riječi.
„ Odstup, . Nismo se vidjeli. Ništa ne znam. Sretno!“ i pruži ruku.
Kako je Cvetinko našao vrata i izašao nikada nije mogao dokučiti. Bio je zbunjeno miran, skoro tup, srce mu je lupalo, a on nije znao kako se zove, jer na zov nestrpljivog Lubaša nije uopće reagirao. Ljubaš ga je morao primiti za ruku i potresti da bi ovaj potom prasnuo u luđački smijeh Zagrlio je prijatelja i samo šaptao ili vriskao :„ Uspjeli smo ! Uspjeli smo – osloboditi ćemo Zumbilinu ! -- pst, pst '' metnuvši Lubašu šaku na usta . Nije uopće čuo što mu prijatelj govori. Bio je potpuno nepriseban šapćući i nerazumljivo zavriskujući „osloboditi ćemo Zumbilinu ,pst, pst Osloboditi ćemo Zu ''„ , te ga ponovnno zahvati grč smijeha.
Naravno vrijeme euforije je brzo prošlo,jer je Miholje bilo evo na dohvat ruke ,te se ni trenutak ne smije gubiti, pa svi prionuše razraditi detalje oslobađanja.
- Bračik i Vitas odlaze u Ferdinandovac pokrenuti akciju kako je kapetan objasnio
- Uhode će u Zumbilininom zatočeništvu razglasiti 'proboj' kod Ferdinandovca .i javiti čim vide zapovjednikov odlazak, sa posadom, u pomoć svojima ugroženima kod Ferdinandovca
- Gvozica će već sutra odnesti 'naručeno' cvijeće Zumbilini, te prokri-jučariti poruku da u nedjeljnoj noći, poslije sajma, bude spremna za osloba- đanje -
- Zumbilina u nedjelju dolazi na sajam te obavještava o situaciji u svojoj kući - - - - - osloboditelji će u nedjelju, kao kupci i trgovci preći granicu s kolima neke robe i konjima za prodaju ( koje ne će prodavati!) i smjestiti se u sokaku bliskom Zumbilinom dvorištu,
- granični prijelaz će u noći od 01 do 03 sata, poslije sajma obezbjeđuje Cvetinko sa svojima pouzdanicima
- kako je Miholje za 12 dana, to će se pripreme akcije započeti odmah, a samo oslobođenje u nedjeljnoj noći prije Miholja
Vremenske prilike, kao da nisu bile pogodne za nikakove pothvate,a da ne budu veoma rizične avanture. Ljeto na izmaku kao da nadoknađuje propuštene kišne dane. Vedrih sunčanih dana i toplih noći, kao da nije nikada niti bilo. Hladna kiša nošena s vjetrom je svakodnevica.. Tko mora izvan krova, brzo se vraća mrmljajući : 'po tom nevremenu, dobar gospodar , ni psa ne tjera iz zaklona'… A kiša nemilice zalijeva nepobranu ljetinu.. To je mjesec rujan ispoljavao svoju ružniju stranu, odgađajući 'miholjsko odnosno bablje' ljeto !
Zabrinutost o uvjetima akcije je uznemirujuća, ne toliko za vitezove-osloboditelje otpornije na vremenske prilike , nego za opću situaciju održavanja sajma i sajmenog komešanja mnoštva, kad i nekupci u gužvi ne budu uočljivi., te sam izlazak taokinje iz kuće na sajam može biti.nepouzdan..
Ipak i tih 'neizlivenih' kiša kao da ponestaje, te optimizam nadomješta pesimizam. Odustajanja ni po koju cijenu ne smije biti niti u mislima, budući da su svi svjesni da im je moguća samo jedina prilika, sada ili nikada ,, a u propuštenoj, tada bi njihova Zumbilina – kamengradska princeza bila zauvijek izgubljena, te će oni život dati ,ali odustati ne će !
I svi krenuše , prema planu u potpunoj tajnosti, ali odlučno izvršavanju svaki svoga dijela delikatnog zadatka .
Brašik je bio odabran za odgovornu akciju kod Ferdinandovca, jer je baš on uspješan u prerušavanju, te veoma uvjerljiv kad treba neku poruku 'tajno' lansirati, a Vitas mu je sjena i potpora.. . Doista oni već treći dan jave da je akcija uspješno zbunila nespremnu neprijateljsku posadu. Mostobran je uspostavljen, a njihov zapovjednik u panici traži na sve strane pomoć. Očekuju u subotu dolazak Zumbilininog gospodara i njegovu četu.
U Zumbilininom boravištu je nastalo komešanje nakon dolaska glasnika iz Ferdinandova. Očito je da zapovjednik sprema pokret čete večeg dijela posade. Doista prije svitanja u subotu zapovjednik i znatni dio posade napuštaju boravište, odlaze putem prema Ferdinandovcu, što odgovorni uhoda odmah dojavljuje našemu graničaru, a ovaj Cvjetinku.
Gvozica također uspješno obavlja zadatak. Ona je Zumbilininoj pratilji-čuvarici poznata, jer je od nje već više puta kupovano cvijeće, pa nije bila sumnjiva, kad je drugi dan donijela 'naručeno' cvijeće. Cvijeće naravno nije bilo naručeno, ali je Zumbi-lina odmah shvatila, videći 'seljanku' i prepoznavši Gvozicu, nesajmenog dana pred avlijom da ova sigurno ima nešto neodgodivo važno, te reče čuvarici neka pusti seljanku s cvijećem unutra, što ova učini ne brinući budući da su bili u sigurnom prostoru,ograđenog dvorišta.. 'Seljanka' tada mogaše prenijeti poruku, te objasniti Zumbilini sve o planu oslobođenja u nedjelju . Zumbilina neka u nedjelju svakako po običaju izađe u trgovinu i mirno se vrati u svoje konačište, a tek u noći da se iskrade iz kuće. Neka obuće nekakovu otrcanu mušku odječu, pa ako je tko vani i vidi, činiti će se da je kakav sajmeni kupac zaostao. Iz kuće neka krene u bliski sokak gdje će ju čekati osloboditelji. Od njene avlije do sokaka je svega dvadesetak koraka, a u susret iz sokaka će ići Gvozica..
I tako je bila Zumbilina o predviđenoj akciji oslobađanja obaviještena uz napomenu da u slučaju neke nepredviđenosti, ona bježi u sokak,gdje ju čekaju osloboditelji,adekvatno naoružani i jahaći konji.
Sve predradnje su obavljene ili u toku te svi s mnogo strepnje i nestrpljenja čekaju nedjelju i nedjeljnu noć oslobođenja.
Nastavak slijedi
Domoljubac - Zvonimir Tomac
Post je objavljen 16.12.2012. u 15:15 sati.