Marketing
Tone zlata, obiteljskog i ukradenog, bez ikakva traga iznese se iz Hrvatske?
Tone zlata, obiteljskog i ukradenog, bez ikakva traga iznese se iz Hrvatske?
Prilikom izvoza na plemenite kovine ne plaća se nikakav porez
ELDORADO- Hrvatska je najjeftiniji europski rudnik zlata
Dobar dan, koliko bih mogao dobiti za ovaj stari srebrni lančić? Pitali smo u nekoliko splitskih otkupnih stanica za srebro i zlato. Nema problema, gospodine, rekla je mlada dama, uzela lančić i stavila ga na vagu - 150 kuna. A osobna iskaznica? Podaci o prodavatelju? Nije potrebno, uzvratila je. Tako zlato i srebro, uvjerili smo se, može prodati bilo tko, od maloljetnika do lopova koji su možda dan prije provalili u nečiju kuću. Kriminalcima su jako korisne takve otkupne stanice u kojima djelatnici ništa ne pitaju i odmah isplaćuju gotovinu.
Lopovi danas za ukradeno dobiju realnu protuvrijednost, a prije bi na crnom tržištu utržili tek 20-30 posto od prave vrijednosti ukradenoga. Otkupne stanice lopovima su zanimljive i s aspekta sigurnosti – nakitu koji su prodali već se za nekoliko dana gubi svaki trag. Otkupljivači ne trguju emocijama i umjetninama, njima je vaga glavni pokazatelj, pa ih nimalo ne zanimaju tvrdnje da je nakit u nekoj obiteji bio stoljećima ili da se radi o ručnom radu. Stari zlatari cijene pravi nakit, rukotvorine i drže da je grijeh takvu umjetnost topiti u poluge. A logika otkupljivača je neumoljiva – koliko grama, toliko novca.
Kako je moguće da se tone zlata, obiteljskog i onog ukradenog, bez ikakva traga iznese iz zemlje? U Hrvatskoj je sve moguće, reći će sudski vještak za zlato i plemenite kovine Marijo Crkvenac, koji, osim što upozorava da se bez ikakva reda otkupljuje zlato, kaže i da je većina samih otkupnih stanica mamac za razbojnike.
- Policija će i dalje bilježiti veće krađe zlata i srebra sve dok se ne uvede red u pravosuđu i policiji. Mi kao zlatari moramo zatražiti osobnu iskaznicu ili putovnicu od svake osobe od koje otkupimo zlato ili srebro. Ujedno moramo i izdati isplatnicu o napravljenom otkupu. Zašto otkupne stanice ne izdaju isplatnice? Zašto ne traže osobne isprave? Ne rade po zakonu - kaže sudski vještak i zlatar Crkvenac, kojega smo upitali koje bi državno tijelo trebalo nadgledati te otkupne urede.
- Jedino Državni inspektorat može izreći kaznu zbog nepravilnosti u radu i neizdavanja računa. Ministarstvo gospodarstva izdalo je dozvolu za rad otkupnim stanicama za otkup i izvoz plemenitih kovina i ujedno te kovine stavila u istu kategoriju s izvozom drva?! Na izvoz zlata čak se ne plaća ni PDV - ogorčen je taj sudski vještak, koji napominje da je po njegovim saznanjima iz Hrvatske, u prvih šest mjeseci ove godine, izvezeno oko deset tona zlata! To Hrvatsku stavlja u vrh zemalja po izvozu zlata na svijetu! „Kao da imamo rudnike“, kaže vještak te procjenjuje koliko su mešetari zaradili na hrvatskom zlatu koje su u našoj zemlji čuvalo stotinama godina, a sada samo “isparava” preko granice.
- Ako ćemo tih deset tona preračunati u novac, onda je iz Hrvatske otišlo blizu 500 milijuna eura. Ako se trend nastavi, do kraja sljedeće godine iz Hrvatske bi moglo otići još deset tona zlata, pa bi se ukupna šteta mogla popeti na milijardu eura. Kažem šteta jer je to zlato trebalo ostati kod nas, a ne da mešetari osiromašju naše ljude i onda izvoze to zlato vani, ne plaćaju poreze i bogate se doista preko noći - kaže Crkvenac.
Hrvatsko zlato se izvozi u Sloveniju, Austriju, Njemačku i Italiju. Tamo se hrvatski nakit, zubi, novac i medaljoni tope u zlatne poluge koje završavaju diljem svijeta.
- Napominjem da RH nema rezerve u zlatu! Dok nam je država u kaotičnom stanju, mi dopuštamo da se izvozi zlato i samo pojedinci imaju zaradu. Iskreno, mislim da otkupne stanice neće još dugo opstati. Sve to aludira na propuste u zakonu i na pranje novca – kaže Crkvenac, navodeći da otkupljivači zlata štete i zlatarima obrtnicima.
- Zakon bi se svakako morao mijenjati. Po ovome sadašnjem zakonu svatko može otvoriti otkupnu stanicu. Ministarstvo financija, policija i HNB trebali bi više surađivati i malo više se posvetiti toj vrsti “brze i lake zarade” – ističe taj sudski vještak.
Sven Sambunjak, urednik portala Srebrozlato.com i programski direktor Konferencije o investiranju u zlato, tvrdi da državu ne zanima ništa što se tiče zlata.
- U zadnje dvije godine organizirao sam dvije konferencije o investiranju u zlato, na kojima su sudjelovali vodeći regionalni i svjetski stručnjaci za plemenite kovine. Cilj mi je bio donijeti europska i svjetska iskustva vezana uz trgovanje plemenitim kovinama u Hrvatsku. Kao organizator, u više navrata i različitim kanalima kontaktirao sam nadležne hrvatske institucije i ministarstva, međutim, nitko do sada nije osjetio potrebu niti da se obrati hrvatskoj javnosti o tom pitanju, niti da sudjeluje kao promatrač.
Na konferencijama smo imali par djelatnika iz državnih institucija, ali samo kao zainteresirane privatne osobe – kaže Sambunjak, navodeći da najveći problem s tržištem plemenitih kovina u Hrvatskoj jest u činjenici da domaća zakonska rješenja, osobito kada je riječ o porezima, onemogućuju uspostavljanje tržišta zlata i srebra kakvo postoji u svakoj drugoj zemlji Europske unije.
- Odgovorno tvrdim kako ta zakonska rješenja u Hrvatskoj spadaju među najgora rješenja na svijetu. Hrvatska je svjetski rekorder kada je riječ o porezu na plemenite kovine, pri čemu sljedeća najgora zemlja nakon Hrvatske ima desetak puta nižu poreznu stopu. U Europskoj uniji na investicijsko zlato porez je nula posto, dok se na ostale proizvode od zlata i srebra plaća uobičajeni porez na dodanu vrijednost i ništa više.
Hrvatskoj je, međutim, zlato oporezovano PDV-om, carinom i tzv. porezom na luksuz, što ukupno kumulativno iznosi više od 60 posto. U takvim okolnostima, jedina poslovna logika jest izvoz otkupljenoga zlata i srebra, budući da se prilikom izvoza na plemenite kovine ne plaća nikakav porez, a što je uobičajeno za svaku izvoznu aktivnost – upozorava Sambunjak na očite nelogičnosti, navodeći da je država sama kriva što tone zlata cure preko granice...
- Kada bi porezna legislativa bila usklađena sa stečevinom Europske unije, uspostavilo bi se domaće tržište prodaje zlata i srebra, pa otkupljene plemenite kovine ne bi odlazile u inozemstvo, nego bi ih u Hrvatskoj kupovali hrvatski građani koji žele kupiti po konkurentnim cijenama, te ne bi za kupnju zlata i srebra morali odlaziti u inozemstvo.
Time bi se ujedno i uravnotežila domaća otkupna i prodajna cijena sa svjetskim cijenama, i time bi profitirali ne samo osobe koje svoje zlato žele prodati, nego i oni koji ga u Hrvatskoj žele kupiti, ali i država, koja bi ubirala porez na gospodarsku aktivnost plemenitim kovinama, a koji se sada ne ubire zato što se većina velikih transakcija s plemenitim kovinama obavlja u inozemstvu – kaže taj stručnjak, navodeći da je njegova procjena da će otkupne stanice nastaviti raditi sve dok se u svijetu bude nastavio trend rasta cijena te dok ljudi ne shvate da su cijene po kojima trenutačno prodaju svoje zlato i srebro užasno niske.
- Vjerujem da će ljudi ono što danas prodaju za 100 kuna, za nekoliko godina kupovati po 200, 300, 400, 500 ili više kuna. Također, moja je procjena da će otkupne stanice za plemenite kovine u Hrvatskoj nastaviti nicati sve dok se domaće tržište plemenitim kovinama ne uredi u skladu sa standardima Europske unije. To ne znači da takvih stanica neće biti nakon što tržište bude uređeno poput europskoga, budući da se slični otkupljivači mogu pronaći u svim europskim zemljama. No, uvjeti po kojima se plemenite kovine otkupljuju bit će drugačiji, te povoljniji za običnoga građanina – kaže Sambunjak.
Stručnjaci s kojima smo razgovarali tvrde da se i bez promjene postojećih zakona, kao i usvajanjem novih normi, može puno učiniti na sprječavanju ilegalnog izvoza zlata.
Pozivaju se na postojeće zakonske akte u kojima jasno stoji da „tko protivno propisima proda ili kupi zlato ili zlatni novac koji imaju znatnu imovinsku vrijednost, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine“.
Ili „tko organizira mrežu posrednika ili preprodavača zlata radi počinjenja kaznenog djela, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine“... Što se čeka?
Eksplozija izvoza od prošle godine
U 2009. godini izdano je sedam dozvola za izvoz i 29 dozvola za uvoz zlata, dok je lani 80 tvrtki dobilo dozvolu za izvoz, a njih tek 10 dozvolu za uvoz! Dakle, hrvatsko zlato snažno curi iz zemlje. I dok su zlatari prije otkupljivali i potom prodavali to zlato, ne uništavajući nakit, današnji otkupljivači prodaju ga u Austriji, Njemačkoj, gdje se zlato topi u poluge i odlazi u SAD i Aziju koje na taj način stvaraju svoje rezerve. Hrvatska svoje rezerve nema.
U 2006. godini, prema podacima HGK, Hrvatska je izvezla zlata za milijun i 139 tisuća dolara, tj. samo 77 kilograma, dok je u prošloj godini izvezeno nešto više od tone zlata, što bi iznosilo nekih 54 milijuna dolara! Kad se zlato ‘prebaci’ u poluge, finalna cijena mu i dalje raste. Prosječna cijena izvezenog zlata u 2006. godini bila je oko 14 dolara, a u 2011. 40 dolara po gramu.
Slobodna Dalmacija
Post je objavljen 22.11.2012. u 18:05 sati.