Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/folklorni

Marketing

Sunčanu čipku snaše sačuvale od zaborava


Razlikuje se od drugih čipki kao što su lepoglavska, hvarska, paška...

SIKIREVCI - Umijeće izrade sunčane čipke, koja je s Tenerifa na hrvatske prostore preko modnih časopisa stigla početkom 20. stoljeća, do današnjih dana zadržale su samo mještanke Sikirevaca, mjesta istočnog dijela Brodsko-posavske županije. Da bi ga sačuvali od zaborava, na poticaj etnologa Zvonimira Toldija, prije četiri godine Sikirevčani su osnovali udrugu “Sikirevački motivi”. A onda su otišli i korak dalje...

- Na naš poticaj Konzervatorski odjel Ministarstva kulture predložio je da se umijeće izrade sunčane čipke uvrsti u registar nematerijalnih kulturnih dobara RH, što je pristiglim rješenjem i potvrđeno - doznajemo od tajnika udruge Mate Galovića.

- Dugogodišnje je umijeće izrade čipke ostalo na samo nekoliko najstarijih mještanki, a bilo nam je važno sačuvati tradiciju. Kako su Sikirevci postali središte njegovanja izrade i očuvanja motiva, nazvali smo ga jednostavno “Sikirevački motiv” - pojašnjava Galović.

A on je različit od drugih čipki kao što je lepoglavska, hvarska, paška... jer se radi nešto debljim koncem i primjenjiv je.

- Od početka se svidio snašama pa su ga ugrađivale u narodne nošnje, a poslije i na stolnjake, otarke, mušku i žensku odjeću, a u novije vrijeme i kao aplikacije ukrasnog nakita (naušnice, ogrlice, broševi...) - dodaje Galović.

Iako je tehnika izrade prilično komplicirana, nije nesvladiva. Radi se pomoću drvenih ramica različitih oblika koje su po rubovima nazubrane. Omota se konac oko rame, a drugim se prepleće tako da izgleda kao zrake sunca ili “žbice” kotača. Konačni oblik ovisi o umijeću žene, a ono je neograničeno, no najčešće su to zvijezde, jagode, kolesa, djetelina... Kada je motiv završen, ugrađuje se u narodno ruho na različite načine, najčešće ušlingavanjem te obeklivanjem. Za izradu jednog motiva potrebno je nekoliko sati rada. No svladati umjeće nije baš lako i potrebno je bar nekoliko dana učenja kroz radionice za koje ima sve više interesa. Udruga trenutno ima četrdesetak članova, a radionice su od Sikirevaca preko brojnih obližnjih mjesta dospjele i do Grubišnog Polja.

Marija RADOŠEVIĆ

Glas Slavonije

Post je objavljen 13.11.2012. u 14:47 sati.