Marketing
Umjesto da priznaju loše gospodarenje vodama, Hrvatske vode peru ruke od šteta u poplavama!
Priopćenje za medije:
U prethodnom dopisu (Štete od poplava posljedica su regulacije rijeka i lažne sigurnosti od uzvodnih brana) objasnili smo kako regulirana i kanalizirana rijeka postaje poplavna bomba i prijeti nasipima. Regulirana rijeka je izravnata i ubrzana, skraćen joj je tok i smanjen kapacitet u samom koritu, uništen je ili prekinut pojas poplavnih šuma vrba i topola, rukavaca i mrtvica… Takva regulirana rijeka samo dobija na snazi i brzini te postaje bujica koja prijeti svima.
Umjesto da prizna loše gospodarenje zastarjelim regulacijama rijeka, Hrvatske vode žele okriviti zaštitu prirode za ove poplave. Tvrde da su „zeleni“ protiv popravka ili podizanja nasipa, da im je preča zaštita prirode od ljudi i imovine. Neovisni stručnjaci za zaštitu okoliša protiv su regulacija rijeka, ali ne i protiv nasipa. Upravo suprotno, nasipi su vrlo važan dio strategije „Dajmo očuvanim rijekama prostora“ tako da plavi poplavnu nizinu (šumu, mrtvice itd) i time ujedno spašava naselja, a sve unutar zaštitnih nasipa!
Hrvatske vode peru ruke zbog čekanja na dozvole za popravak ili izgradnju nasipa. Pri tome opet krive zelene, no nasip kod Pušćina nije ni u Regionalnom parku niti u Nacionalnoj ekološkoj mreži te stoga državne institucije za zaštitu prirode tu nisu ništa krive, a kamoli neki zeleni. Istovremeno, Hrvatske vode su uspjele ishoditi cijeli niz dozvola za regulaciju rijeka i potok avan naselja pa kako to da nisu uspjele za ovaj prema Pušćinama?!? Da su Hrvatske vode na vrijeme odradile svoj posao i počele s procedurom dobijanja dozvola, ne bi bilo ikakvih problema.
Ono što je možda ključno u cijeloj priči, najviše na Dravi vode izlilo se kod Belih kipa. Ta je lokacija iznimno regulirana, učvršćenih obala kamenjem, a tok pregrađen u protočna jezera pomoću kamenih brana. To je najbolji dokaz krive i zastarjele strategije Hrvatskih voda u neuspješnoj zaštiti od poplava. Ovdje se i naveliko vadio šljunak, pod krinkom regulacijskih radova. Također, vrlo je zanimljivo da su u Austriji i Sloveniji bili poplavljena područja koja nikad nisu bila prije plavljena, unatoč više od stotinu godina opsežnih regulacija i akumulacija. To samo govori o neučinkovitosti istih i stvaranju poplavne bombe od kanaliziranih rijeka. S druge strane, baš kao i prije dvije godine s Dunavom koji se bez šteta prelio u Kopački rit, sada je vodeni val na Dravi u najvećem dijelu nestao između Botova i Ferdinandovca gdje ga je upila široka poplavna nizina. Drava je tu u svom najprirodnijem izdanju, s prostranom poplavnom šumom između nasipa.
Valja pojasniti razliku između pojmova „poplava“ i „šteta od poplava“. Poplave su prirodna pojava svake rijeke, baš kao što je padanje kiše ili topljenje snijega. Poplave ne možemo spriječiti, baš kao i padanje kiše. To je jasno pokazalo stoljeće neuspješne borbe protiv poplava tehničkim regulacijama. Šteta od poplava nekad nije bilo mnogo jer su se ljudi klonili područja sklonim poplavama, a štetet od poplava novijeg su datuma, tek kad su se ljudi pod lažnom sigurnošću regulacija počeli naseljavati na same obale rijeka sklone poplavama te još pogoršavali situaciju regulacijama koje su samo ubrzavale rijeke, stvarajući ih poplavnim bombama.
Neovisni stručnjaci sa svjetskim referencama dokazuju potrebu vraćanja rijeka u prirodno stanje. Austrija je stoga obnovila jedan odsječak rijeke Drave tako što je vratila u život obalu, rukavac i riječni otok, a sve radi održive obrane od poplava. Hrvatske vode rade upravo suprotno.
Održiva obrana od poplava, Koruška, Austrija
Gospodarenje vodama težak je teret za gospodarstvo – i to dvostruki. Ne samo da se gubi novac na nepotrebnom regulacijskim radovima van naselja, već nastaju velike štete, ne samo u poplavama nego i u turizmu, ribolovu, ukopavanju rijeka što dovodi do pada podzemnih voda, a rezultira sušenjem polja i šuma, pojačanoj eroziji, gubitku korisnih funkcija rijeka (poput prirodne obrane od poplava, samopročišćavanja vode itd.) i ostalim štetama.
Dipl.ing Goran Šafarek
Post je objavljen 13.11.2012. u 09:41 sati.