Od titovog samoupravnog ili onog prije socijalizma sustavno su nas učili da društvo (država) brine o nama. Sustavno su zagovarali društveno vlasništvo (nacionalizirano ili stvarano kao državno ili društveno). Zagovarali su avangardu (radničke klase) kao vodilju tog društva.
Da se okrenemo zadovoljavanju vlastitih potreba, svi bi radili .. Ali ne znamo. Naučeni, naviknuti i oslobođeni od onih koji su imali odgovornost prema sebi (pa onda i ostalim) postali smo ovisni o državi i političarima (kao pokretačima privrednih aktivnosti).
Država je etablirala oblik političke poslušnosti preko ekonomske ovisnosti. (Taj model vođenja države je po povelji Ujedinjenih Naroda i dosezima slobodnog svijeta neprihvatljiv.)
Kriza (grčki krísi, ranije i krísis - prvobitno je značilo mišljenje, procjenu, odluku, a kasnije više u smislu zaoštravanja) označava problematičnu, prijelomnu točku povezanu s potrebom donošenja odluke.(http://hr.wikipedia.org/wiki/Kriza)
kriza grč. (krisis - raspra, prijepor, pravda, svađa; odluka, prosuđivanje, sud, odredba) 1. prijelom; prolazno teško stanje; osjetjiva nestašica neke robe ili novca, oskudica (B. Klaić: Riječnik stranih riječi)
Kriza je posljedica nesposobnosti donijeti ispravnu odluku.
Socijalisti su sustavno proizvodili krize ili su postojeće krize produbljavali.
Slobodni ljudi slobodno djeluju (rade za vlastito dobro). Socijalisti s teorijom društvenog upravljanja smanjuju razinu ljudske angažiransti na rješavanju vlastitih problema (i sustavno od pojedinca prema društvu generiraju krize). Neslobodni sustavi pojedinca sputavaju u djelovanju (za vlastito dobro). Iako i slobodni sustavi prizvode krize ...
...
Post je objavljen 09.11.2012. u 20:59 sati.