Marketing
Prava, lopovska strana monetarnog sustava i kapitalističkog društva
Jeste li se ikada zapitali za koga radite i zašto uopće radite ?
Priča koja slijedi će vam zamrznuti mozak i u potpunosti vam promjeniti perspektivu s koje ste do sada gledali na svoj život. Ona ukazuje na onu pravu, istinski lopovsku stranu društva u kojem živimo, a to je monetarni sustav i kapitalističko društvo u kojem je samo jedno bitno – novac.
Društvo danas, je sastavljeno od niza institucija. Od političkih institucija, pravnih institucija, religijskih institucija. Do institucija društvene klase, obiteljskih vrijednosti i poslovne specijalizacije. Očigledno je koliko dubok utjecaj ove tradicionalne strukture imaju u oblikovanju naših shvaćanja i pogleda. Ipak, sve društvene institucije, sa kojima smo rođeni su režirane i određene. Čini se da nema sistema koji se uzima toliko zdravo-za-gotovo i toliko neshvaćenog, kao što je monetarni sistem.
Poprimajući gotovo religijske proporcije, ustanovljene monetarne institucije postoje kao jedna od neupitnih formi vjere. Kako je novac stvoren, politika kojom se novcem raspolaže i kako zaista utječe na društvo su stvari za koje veliki dio populacije nema interesa. U svijetu gdje 1% populacije posjeduje 40% bogatstva planete. U svijetu u kome 34.000 djece umire svaki dan od posljedica siromaštva i izlječivih bolesti i gdje 50% svjetske populacije živi sa manje od 2 dolara ( USD ) dnevno… Jedna stvar je jasna.
Nešto nije u redu.
I bez obzira da li smo toga svjesni ili ne, žila kucavica svih naših institucija i samog društva, je novac. Zato, razumijevanje politike monetarnih institucija je kritično za razumijevanje naših života onakvih kakvi jesu. Nažalost, ekonomija se često smatra konfuznom i dosadnom. Beskrajni niz financijskih žargona, zastrašujuće matematike, brzo uspijeva odvratiti ljude od pokušaja da je razumiju. Ali činjenica je: složenost financijskog sistema je samo maska. Stvorena da sakrije jednu od najparalizirajućih struktura, koju je čovječanstvo imalo.
Moderna mehanika novca
Prije puno godina, Centralna Banka SAD, Federal Reserve Bank ( središnja nacionalna, američka banka ) napravila je dokument pod nazivom “Moderna Mehanika Novca”. Ova publikacija o institucionaliziranoj praksi stvaranja novca je stvorena od strane Federal Reserve Bank i mreže globalnih komercijalnih banaka. Na početnoj stranici dokument postavlja svoj cilj.
“ Svrha ovog priručnika je da opiše osnove procesa stvaranja novca u sistemu frakcionalnih rezervi bankarskog sistema. ”
Uvodne napomene priručnika o proizvodnji novca
Nakon toga, nastavlja se opis tog procesa kroz najrazličitiju bankarsku terminologiju priručnik dalje opisuje mehaniku nastanka novca, iz čega bi se moglo prevesti nešto slično ovome. Vlada Sjedinjenih Američkih Država odlučuje da joj treba novac. Pozove Središnju banku od koje zatraži 10 milijardi dolara. Središnja banka odgovara: ”Naravno, kupit ćemo 10 milijardi obveznica od vas. “ Tada američka vlada uzima papir, naškraba nešto po njemu da bi izgledalo zvanično i to onda nazove ” obveznicom “. Potom tom papiru zadaje vrijednost od 10 milijardi dolara. I to pošalje Središnjoj banci. Zauzvrat, ljudi iz Središnje banke nabace svoju impresivnu gomilu papira. Samo ovoga puta nazivajući ih “ notama federalne pričuve ”, dajući im vrijednost od 10 milijardi dolara. Središnja banka uzima te ” note “ i trguje s njima za obveznice. Onda, kada je ova razmjena gotova, Vlada SAD uzima 10 milijardi tih federalnih ” nota “ i deponira ih na bankarske račune. I nakon ovog čina ove ” note “ zvanično postaju legalan novac. Dodajući tako 10 milijardi dolara državnim novčanim rezervama. I eto ga ! Deset milijardi svježeg novca je napravljeno.
Naravno, ovaj primjer je banaliziran jer bi se u stvarnosti ova transakcija obavila elektronski, bez trunke upotrijebljenog papira. Zapravo, svega 3% novca u SAD postoji u stvarnim novčanicama. Ostalih 97% u stvarnosti postoji samo u računlima i na mreži. Sada, vladine obveznice su kreirane da posluže kao instrument zaduživanja. I kada Središnja banka otkupi te obveznice sa novcem (notama) koji su stvorili od čistog zraka, vlada ustvari obećava da će vratiti taj novac federalcima. Drugim riječima, taj novac je nastao iz duga.
Ovaj paradoks od kojeg vam se smrzne pamet, kako novac ili vrijednost mogu biti stvoreni iz duga, postat će puno jasniji kroz slijedeće primjere.
Sada je razmjena napravljena i eto, 10 milijardi dolara leži na računima komercijalnih banaka. Evo gdje stvari postaju vrlo zanimljive. Kao što je u srži trezorske prakse, ovih 10 milijardi dolara depozita momentalno postaje dio bankarskih rezervi. Kao što i svi depoziti i jesu. I, s obzirom na zahtjeve trezora, kao što je navedeno u priručniku ” Moderna Mehanika Novca “,
” Banka mora održavati legalno stečene rezerve jednake stvarnom postotku njenih depozita “.
Zatim to zaokružuje izjavljujući slijedeće:
“ Po sadašnjim regulativama, provizija trezora prema svim transakcijama iznosi 10%. “
Ovo znači da od 10 milijardi dolara depozita, 10%, ili 1 milijarda se zadržava kao potrebna rezerva. Dok se ostalih 9 milijardi dolara smatra viškom rezervi i može se upotrijebiti kao osnova za nova zaduživanja. Sada, logično je pretpostaviti, da je ovih 9 milijardi doslovno proizašlo od postojećeg depozita od 10 milijardi. Međutim, to zapravo ovdje nije slučaj. Što se u stvarnosti događa je da je 9 milijardi dolara napravljeno od čistog zraka povrh postojećeg depozita od 10 milijardi dolara. To je način na koji se novčane rezerve proširuju. Kako stoji u ” Modernoj Mehanici Novca “,
” Naravno, oni - banke – u stvarnosti ne vraćaju dugove u novcu, koji dobivaju kao depozit. Ukoliko bi tako radili, ne bi bilo potrebe za stvaranje dodatnog novca. Ono što rade kada zadužuju je da prihvaćaju ”obećavajuće” bankarske note - ugovore o zaduženju - u zamjenu za kredit, odnosno – novac, tražiteljima ( dužnicima ) koji posjeduju račune. “
Drugim riječima, 9 milijardi dolara se može napraviti ni od čega. Jednostavno zato što postoji potreba za takvim zaduženjem i da je tu 10 milijardi u depozitu kako bi zadovoljili zahtjeve rezervi. Sada zamislimo da netko zakorači u tu banku i posuđuje 9 milijardi svježe stvorenog novca. On bi najvjerovatnije uzeo taj novac i položio ga na svoj račun u banci. Proces se zatim ponavlja. Jer tako depozit postaje dio bankarskih rezervi. 10% je izolirano i zauzvrat 90% od tih 9 milijardi ili 8.1 milijarda je sada dostupno kao novostvoreni novac za više posudbi. I naravno, tih 8.1 milijarda može biti ponovo deponirano stvarajući tako dodatnih 7.2 milijardi dolara pa 6.5 milijardi, pa 5.9 milijardi, itd…
Novac stvoren ovim putem tehnički može ići do beskraja. Prosječan matematički rezultat je da oko 90 milijardi dolara može biti stvoreno povrh početnih 10 milijardi. Drugim riječima: za svaki depozit koji se dogodi u bankarskom sistemu, oko 9 puta više može biti stvoreno od “zraka”.
Idemo malo vidjeti da li možemo usporediti ovaj američki ( globalni ) model s Hrvatskom Narodnom Bankom, odnosno hrvatskom monetarnom politikom. Donje grafike će vam sve reći.
Trenutno određena pričuva banaka u Republici Hrvatskoj iznosi 13,5 %, što je za 3,5 % veća vrijednost od one iz ” Moderne mehanike novca “, što bi reklo, da se kod nas još više novca koristi kao depozit kojim se dižu razine pričuva.
Sada kada znamo kako je novac stvoren preko frakcionalnog bankarskog sistema, logično, ali i varljivo pitanje vam može pasti na pamet. Što zapravo daje vrijednost tom novostvorenom novcu? Odgovor: Novac koji već postoji. Novi novac u suštini krade vrijednost od rezervi već postojećeg novca. Jer se ogromna količina novca stvara i povećava bez obzira da li postoji potražnja za robom ili uslugama. I kako nabave i zahtjevi definiraju ravnotežu, cijene rastu, obezvređujući kupovnu moć svakog dolara ( kune, eura, jena… ) u optjecaju. Ovo se generalno naziva inflacijom. A inflacija je esencijalno skriveni porez prema javnosti ( ljudima ).
Koji je savjet koji generalno dobivate? To je: inflatirajte valutu. Ne kažu: snizite valutu. Oni ne kažu: devalvirajte valutu. Oni ne kažu: prevarite ljude koji su bogati, oni kažu snizite im kamatu. Prava prjevara je kada iskrivimo vrijednost novca. Kada stvorimo novac od čistog zraka, a da nemamo ušteđevine. Ali i onda tu postoji nešto što nazivamo “kapital”. Moje pitanje se svodi na slijedeće: Kako za ime svijeta možemo riješiti problem inflacije ?
iz rasprave američkog senata
Odgovor: Povećaj količinu novca, s još više inflacije.
Naravno na taj način se ne može rješiti problem inflacije. Sistem monetarne ekspanzije je nasljedno inflacijski. Jer činjenica da povećanje količine novca, bez toga da postoji proporcionalna ekspanzija robe i usluga u ekonomiji, će uvijek srozati valutu. U stvari, brzi pogled na povijest vrijednosti američkog dolara, u odnosu na novčane rezerve, jasno dokazuje ovu priču. Uzajamna veza je očigledna. Jedan dolar iz 1913. godine bi 2007. godine vrijedio 21.60 dolara. To je 96% devalvacije od kada postoji Federal Reserve Bank ( američka središnja banka ).
Pročitajte cijeli članak...
by Borna Perun
Post je objavljen 09.10.2012. u 08:46 sati.