Papa Benedikt XVI. umoran se vratio sa svoga napornog, ali uspješnog putovanja u Libanon u svoj ljetnikovac Castel Gandolfo, gdje će uz kratki odmor nastaviti sa svojim djelatnostima, jer će mjesec listopad s redovitom Biskupskom sinodom, proglašenjem Godine vjere i novih svetaca te raznim primanjima biti vrlo naporan. U svjetskoj javnosti još uvijek, međutim, odjekuju reakcije na njegov posjet Libanonu.
Bilanca 24. međunarodnog Papina posjeta Libanonu, a u stanovitom smislu i čitavom Bliskom istoku, je pozitivna i nadilazi sva predviđanja, tako da ih je predstojnik Tiskovnog ureda Svete Stolice otac Federico Lombardi nazvao "povijesnim danima". Uz posinodsku poruku nade i viziju religije bez nasilja, Papa je pokazao i veliku sposobnost političkog shvaćanja međuvjerskih odnosa na području cijeloga Bliskog istoka. Predviđeni su susreti ostvareni, pa i onaj ekumenski u siro-katoličkom patrijarhatu, koji je organiziran uz ne male teškoće, jer među kršćanima na Bliskom istoku vlada velika podijeljenost, pa svaki potez za sobom povlači niz problema. Svakako, Papa je mnoge iznenadio svojom hrabrošću i odlučnošću da ostvari to putovanje, koje je istina bilo planirano već odavno, u trenutku velikih napetosti u raznim islamskim zemljama, a napose u susjednoj Siriji. U ovo nemirno doba za arapski svijest, a i šire vidjeli smo kršćane i muslimane ujedinjene u slavljenju mira. Sveti Otac je zadovoljan, sretan, zahvalan i ganut srdačnim prijemom ne samo od strane kršćana, već i muslimana, primijetivši kako je njihova nazočnost pridonijela uspjehu tog apostolskog putovanja. Tom je prilikom stvoreno i savezništvo između muslimana i kršćana protiv rata.
Putovanje je proteklo kako je bilo i zamišljeno, u ozračju hodočašća mira i suživota među raznim vjerskim i etničkim sastavnicama tog područja. Stječe se dojam da su svi Papinu poruku prihvatili i dobronamjerno shvatili. Papa je nastojao ohrabriti iznemoglo pučanstvo, pa se je nadati da će njegove riječi, istina nekada dosta tvrde, pravo shvatiti i izvan libanonskih granica na cijelom području Bliskog istoka i donijeti željene mirovne plodove. Za to su potrebni pravi mirotvorci. Primjer suživota u Libanonu trebao bi poslužiti i ostalim narodima Bliskog istoka. To naravno vrijedi posebno za kršćane, koje je tijekom mise na obali Bejruta pozvao da budu svjedoci mira na Bliskom istoku, gdje još uvijek odjekuje buka oružja i prevladava nasilje, što se posebno odrazilo ovih dana. Papa je oštro osudio sve vrste nasilja i oružanih sukoba i poručio da vjernik ne ubija. Ponovio je da ljubav mora nadvladati mržnju te je potrebno prekinuti s verbalnim i fizičkim nasiljem. To su posebno osjetili mladi, koji su sa strepnjom i nadom slušali Papine riječi.
To je potvrdio jedan patrijarh, izjavivši kako je činjenica da je Papa došao u njihovu sredinu ohrabrila kršćane Bliskog istoka. To im je bilo jako potrebno, jer su osjetili da nisu sami, jer su ustanovili da je i zapadna Crkva uz njih. Nije mimoišao ni dramatično stanje u Siriji te je tražio da joj susjedne zemlje, međunarodna zajednica i arapska unija pomognu pronaći prihvatljiva rješenja kako bi u toj zemlji došlo do poštovanja dostojanstva, prava i vjere svake osobe i pitao se zašto i u ime koga tolike strahote i smrti. Papa je i među pučanstvom u Siriji, kako je potvrdio šijitski predstavnik u Rimu Muhamed Zaraket, ostavio pozitivan dojam. Opraštajući se, Sveti Otac potaknuo je Libanon, čije stanovništvo, kako je rekao, čini prekrasan i bogat mozaik, i cijeli Bliski istok da se hrabro odupru svemu što može ugroziti ili razoriti mir i ugroziti pluralizam vjerskih tradicija.
Izvor: IKA i laudato.hr
Post je objavljen 18.09.2012. u 11:00 sati.