Financijska kriza nas drma već četiri godine, a kraj joj nitko ne nazire. Kako bi lakše shvatili što je to uopće ekonomska kriza i zašto nas drma, eksluzivno vam donosimo ekonomski rječnik koji bi barem malo trebao razjasniti sve jade koji nas okružuju. Kako bi rekao jedan narkoman 'Krizo, krizo, rado bih te liz'o, umjesto da ti ližeš mene'. E pa da vidimo zašto nas kriza liže, a mi nju ne možemo.
AGENCIJA, KREDITNA - sustav gospodarenja otpadnim državama.
AKUMULACIJA - podrazumjeva u poduzeću nepotrošena novčana sredstva, za proširenje poslovne aktivnosti. U Hrvatskoj poslije akumulacije obvezno slijedi korupcija.
BAKIĆ, NENAD – ekonomist s posebnim potrebama.
BAZA PODATAKA - predstavlja skup datoteka podataka koje se koriste u procesu poslovanja. Kod hrvatskih menadžera, baza podataka je ustvari imenik mobitela. Ako ti treba unaprijediti poslovanje, zovneš u Ministarstvo kako bi ti olakšali uvoz, ako ti trebaju daljne investicije, zovneš nekog župana koji se ne izdaje za glupana, i kažeš što bi u prostornom planu trebalo prenamijeniti...
BDP – skraćenica raznih narodnih mudrosti. Legenda kazuje da je jedna od izrećica nastala u jednom kvartovskom kafiću gdje se gledao prijenos sjednice Vlade na kojoj se razgovaralo o daljnjem padu BDP-a. Jedan posjetitelj je pitao da je jasno njemu da pada taj BDP, ali što je on zaopravo? Na to mu je jedan govorio: Ništa bitno, to samo budalama država nešto popuje. Kontaš, Budalama Država Popuje, a pametni je uopće ne slušaju, nego piju u kafiću. Opušteni su, ne zamaraju se tim ... -Ok, onda, Buraz Daj Pivo.
BROKER – particip perfekta engleske riječi break što znači slomiti: break, broke, broker. Broker je znači osoba koja lomi burzu i to u pluskvamperfektu: Prije nego li je burza kolabirala, brokeri je bijahu malo po malo lomili napuhivanjem nekretninskog balona.
BURZA – zajednica ljudi koja gleda u brojke, nešto zapisuje i sumanuto vrišti. U hrvatskoj ekonomiji burza se još zove i školski sat matematike, a oni koji su se na njoj slomili i neupisali u viši razred zovu se brokeri.
CARINA – novčana vrijednost koja se naplačuje na robu ili usluge pri prijelazu državne granice na način koji najbolje odgovara Ivici Todoriću.
CILJEVI - u organizacijama označavaju buduće stanje u koje organizacija treba doći nakon određenog vremenskog perioda. Cilj se obično označava u formularima preko korištenja futura prvog ili futura drugog. Međutim, ciljevi hrvatske ekonomije se označavaju u perfektu, točnije u Drugom svjetskom ratu. Je li ponuda Židova i Srba bila adekvatna potražnji ustaša? Jesu li visoke dionice partizana zauvijek strijeljane nakon Orsule i Dakse? To su prava ekonomska pitanja koja muče hrvatske građane.
ČAČIĆ, RADIMIR – „Sada imamo državu, jedino moramo položiti vozačku dozvolu za tu državu" reče Milanović i na mjestu vozača zaposli Radimira Čačića.
ČEK – kod nas poprilično nepoznat i neupotrebljiv pojam koji označava pismeni nalog izdavaoca banci da naznačenoj osobi isplati određenu svotu sa njegovog računa. U hrvatskoj tržišnoj utakmici umjesto čeka, upotrebljava se koverta.
DIONICA - Idealan udio u vlasništvu kompanije izdavatelja. Dionice se općenito dijele na redovne i povlaštene, a povlaštene dionice se dijele Marini Matulović Dropulić.
DIONICE BEZ PRAVA GLASA - obično su to povlaštene dionice koje umjesto prava glasa predstavljaju instrument financiranja. Međutim, u Hrvatskoj su češće dionice s pravom glasa. Dionice s pravom glasa dodijeljuje vrhovni dioničar, a podjela se vrši preko projekta 'Mi vama povlaštene dionice HT-a, vi nama glas na izborima'. Doduše i ove dionice su danas u ekonomskoj krizi mnogo rijeđe nego u doba kralja Sanadera.
DILER - naziv za osobu ili tvrtku koja trguje/posluje vrijednosnim papirima u cilju stvaranja dobiti. Najpoznatiji hrvatski diler je Slavko Linić, a njegova najdraža ovisnica je hrvatska država. Uvijek od njega traži novu dozu.
DIREKTOR - osoba u poduzeću neodgovorna za (ruko)vođenje poslova koju na to mjesto postavlja poznanstvo s prvim potpredsjednikom Vlade Radimirom Čačićem.
DNEVNICA - novčani iznos saborskom zastupniku za službeno putovanje, iako uopće nije bitno je li i kako ta osoba putuje. Primjer Frano Matušić.
EKONOMSKA KRIZA – vremenski period od rođenja do smrti hrvatskog državljanina.
ELEKTRONIČKA POŠTA – prijenos poruka i podataka koje vode do mjesta direktora državnih poduzeća, ali i prema drugom smjeru – recimo - ostavci na mjestu ministrice. Dokaz da je Vlada Republike Hrvatske životinjska farma jer su neki jednakiji od drugih.
ETIKA – nema podataka.
FINANCIJE – stvar koja ne mora biti nužno tvoja da bi ti njome nešto kupio. Recimo grijana sjedala presvučena kožom kod službenih limuzina.
GOODWILL - označava nevidljivu vrijednost organizacije koja se procjenjuje na temelju njezinog ugleda i poslovanja na tržištu. U hrvatskom primjeru goodwill označava dobru volju Slavka Linića radi koje još uvijek nije uveo porez za dolazak na plažu, porez na UV zrake i porez na menstruaciju.
HRVAT(ICA) – prema teoriji uvaženog ekonomista Nenada Bakića osoba koja svako desetljeće žive sve bolje i bolje u odnosu na dekadu prije. Hrvat je, vođen tom logikom, sličan Jetiju ili Sasquatchu. Mnogi, poput Bakića, tvrde da postoje, ali nitko ih nikad nije vidio.
INFLACIJA - predstavlja rast cijena proizvoda i usluga. Inflacija se u Hrvatskoj pojavljuje kao navijač Liverpoola, jer nikad ne ide sama. S njenim povećanjem cijena proizvoda obično hoda i pad plaća odnosno zaposlenosti.
INVESTITOR - poduzetnik koji ulazi s kapitalom u gospodarske ili uslužne djelatnosti, a ponekad kao nepozvan ulazi i u talijansku jedrilicu.
JAVNI DUG HRVATSKE – najstarija matematička zagonetka za čije je otkrivanje predviđena nagrada od milijun dolara.
JAVNI RADOVI - označava izgradnju objekata od privatnog interesa.
JAVNO PRIVATNO PARTNERSTVO - oblik punjenja privatnih džepova javnim novcem.
JOINT VENTURE - označava zajedničke noćne pothvate Keruma i njegovih pajdaša.
K-PLUS – ekonomski naziv Republike Hrvatske.
KNJIGOVODSTVO - predstavlja evidenciju poslovnih događaja. U hrvatskim ugostiteljskim objektima evidencija poslovnih događaja vodi se isključivo preko knjige žalbe.
KAMATA – prema teoriji uvaženog ekonomista Nenada Bakića najveličanstveniji izum u povijesti čovječanstva. Struja Nikole Tesle i kotač nepoznatog izumitelja mrtav su kurac prema kamati. Bakić u svojoj knjizi Evolucija i postanak ljudske ekonomske vrste opisuje pronalazak kamate riječima: 'Samo je veliki čovjek, veći i od Isusa i Bude zajedno – jednom rječju čovječji tata mata – mogao biti pronalazač kamata.' Ne biste vjerovali, ali dio hrvatskih ekonomista oduševljeniji je kamatom čak i od Nenada Bakića. Ti ekonomisti sebe nazivaju kamatari, a kao prave tate mate, ako nema vraćanja duga, nude i uslugu lopate. Nakon što dužnike natjeraju na samoubojstvo, naravno.
KAMATNI METAK, KAMATNO PREMLAĆIVANJE, KAMATNA VOŽNJA U GEPEKU... – nažalost Bakić u svom epskom nauku ne spominje daljnju evoluciju kamate. No bez obrira na to, sigurno smo da je oduševljen kamatnim progresom. Želimo mu sve najbolje, pa da i sam okusi sve užitke ovog veličanstvenog izuma.
LEGALIZACIJA BESPRAVNIH OBJEKATA – dokaz kako je pošten čovjek budala. Dok su uokolo i naokolo svi dizali katove, okućnice, garaže i ostalo koje će sad po primamljivim cijenama legalizirati, on – budala državi povjerovala (BDP) – mislio da se treba graditi jedino i isključivo ako imaš uredne papire. Na kraju ostao beskućnik, ali ni to ga nije slomilo, pa nije on broker. Naslađuje se kao pravi optimist da svi oni koji su bespravno dizali i širili objekte imaju više kućanskih poslova nego prije, hahaha.
MARKETING - pojam koji označava ukupnu aktivnost prodavača prema kupcima. Nekad je ta ukupna aktivnost toliko rasprostranjena da se briše razlika između marketinga i stvarnog života, a taj se pojam onda zove 'S vama kroz život'.
MARŽA - je razlika između prodajne i nabavne cijene. Početna brojka s kojom se marža pojavljuje na hrvatskom turističkom tržištu iznosi četiri znamenke.
MEĐUNARODNI MONETARNI FOND – zločesta vještica koja služi za plašenje hrvatskih birača.
MJENICA - predstavlja vrijednosni papir izdavača mjenice, upravljen određenoj osobi i potpisan od izdavača da će određenoj osobi isplatiti određenu svotu novca na određeni datum. Kada ministar financija napiše mjenicu, odmah potom izmoli krunicu.
NORMA - učinak koji radnik mora ostvariti u jedinici vremena. Hrvatski državni službenik da bi ispunio dnevnu normu mora pročitati stotinjak portala, odvesti djecu u vrtić, otići u šoping, uplatiti kladionicu i popiti 24 kave od kojih se trese ostatak dana.
OČAJ – ekonomski termin koji spopadne državnog službenika kada jedanput godišnje mora nešto raditi. Tada mu napamet padne vic o Crnogorcu i Japancu na brodu koji tone. Japanac je uznemiren i pita Crnogorca Što da radimo, što da radimo?, a Crnogorac mu odgovara: 'Oca ti jebem japanskog, vi bi samo nešto radili.'
ORTAKLUK - odnos dviju ili više osoba koje učestvuju u poduzetništvu. U Hrvatskoj ortakluk najčešće broji pet osoba.
PELJEŠKI MOST – najviša ekonomska razina svijesti koju može spoznati dubrovački konzument meditacije. Kada svoj mozak dovode na tu razinu, može preko astralnih putovanja odlaziti diljem matične mu zemlje, a da ne prelazi granicu kroz Neum. Uporaba meditacije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji tako je najjeftiniji način za uspostavu cjelovitog teritorija Lijepe Naše i upravo zato je najčišća ekonomska energija.
PDV – skraćenica od reakcije građana na vijest o povećanja poreza: 'Pederi državu vode'.
PODUZETNIČKI DUH – duh po kojem se izlazi iz recesije. Nikako ne brkati poduzetnički duh i Duha Svetog, napominje ekonomski analitičar Zoran Milanović.
POVJERENSTVO – mutirana institucija nepoznate namjene ponajviše slična tumorima jer često metastazira, a osniva se kada je neka katastrofa na vidiku. Uzmimo za primjer instituciju Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa. Kada se dogodi nekakav očigledan sukob interesa, primjerice ZAMP, povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa kreće s daljnjom mutacijom i metastazama. Pa se onda osnuje Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa interesnih sukoba, pa nadalje Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa oko osnivanja povjerenstva za sprječavanje sukoba interesnih sukoba, pa potom Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa oko osnivanja povjerenstva za sprječavanje sukoba interesnih sukoba jer je možda bolji naziv sukobljeni interesi koji potom prerastaju u Povjerenstvo sukobljenih interesa oko osnivanja Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa oko interesnih sukoba...
PROIZVODNJA – nema podataka.
PRORAČUN – pretila blagajna koja je pretila jer se ne hrani uravnoteženo. Umjesto da jede raznoliko, najčešće se hrani rashodima koje vade mast zaposlenim u privatnom sektoru. Kada se jako udeblja zbog neuravnotežene prehrane –odnosno neujednačenog unosa prihoda i rashoda - obvezno za vrijeme jeseni ide na dijetu čiji je ekonomski-nutricionistički naziv rebalans proračuna.
REBALANS PRORAČUNA – učinkovita dijeta čiji su autori kreditne agencije i Međunarodni monetarni fond. Za doručak se digne PDV, struja, voda, potom užina – privatitacija državnih tvrtki, zatim ručak – otkazi državnim službenicima, onda za međujelo koncesije autocesta i na kraju - za večeru - porez na imovinu. Deserti koji se u dijeti rebalans proračuna zovu prosvjedi najčešće se nastoje izbjegavati, iako autori naglašavaju kako nisu zabranjeni.
RECESIJA – opaka bolest koja napada državne organe. Liječi se na način da se Crkvi iz proračuna uplati oko 300 milijuna kuna. Pa onda biskupi kako bi se riješili virusa recesije organiziraju procesije.
REVIZIJA - pregled poslovanja poduzeća koju obavljaju tvrtke ovlaštene za reviziju. U pravilu i praksi se obavljaju za kurac.
RIZIK - u poduzetništvu predstavlja mogućnost donošenja pogrešne odluke i gubitka imovine. Poduzetnici nastoje rizik minimizirati i ukalkulirati ga u troškove poslovanja. Hrvatski poduzetnici toliko su minimalizirali rizik da se slobodno može reći kako su ga i iskorijenili. Naime, oni u nijedan posao ne ulaze ako nisu stoposto sigurni da će im se isplatiti. Tu stopostotnu sigurnost omogućavaju im ekonomska poznanstva s političarima. Rizika uopće nema. Ako imate zemljište na vrhu Velebita, a želite krenuti u ugostiteljske vode - ne brinite se oko nikakvog rizika - sigurni ste da će autocesta proći upravo preko vaše terase.
SOCIJALNI DIJALOG – komično-tragični scenski nastup iskrivljenog naziva jer to obično nije dijalog, nego monolog. Ribić i Sever nešto govore, ali ih nitko ne sluša.
STEČAJ – najčešći oblik poslovanja hrvatskih tvrtki. Bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski poznati je zagovaratelj ovakvog poslovanja. 'Dok ja držim tečaj, najbolje je raditi kroz stečaj', njegova je logika.
ŠEF(ICA) – potomak osobe ženskog roda koja ne prestaje štucati tijekom radnog vremena zbog prekomjernog granatiranja njezinih spolnih organa.
TENDER - označava pisani poziv za ponudu za natječaj. Na našim ekonomskim prostorima nestao još u doba kralja Tomislava.
TRŽIŠTE – predstavlja prostor gdje se susreću ponuda i potražnja. Najpoznatije hrvatsko tržište je Tedeschijeva vila na Hvaru gdje se susreću Emil i premijer Hrvatske Zoran Milanović.
TVRTKA - ime ili naziv pod kojim poduzetništvo posluje na hrvatskom tržištu iako u otprilike 70% slučajeva nema nijednog zaposlenog.
UGOVOR O RADU – označava ugovor o radnom odnosu u poduzeću koji se sklapa između poslodavca i posloprimca (zaposlenika). Ugovor može biti određen ili neodređen. U određenom ugovoru znaš do kojeg datuma radiš – ni dan više od toga – a u neodređenom ti nisu određena nikakva prava. Radiš kako ti kažu.
UVOZ - nabava robe u inozemstvu kako bi mi istu tu, ali našu robu, mogli bacati u kontejner, prolijevati po ulicama i odnositi u Caritas.
VALUTA - označava novčanu jedinicu neke zemlje. Postoje dvije valute: euro i robna razmjena.
VREDNOVANJE RADA - označava postupak procjene vrijednosti poslova na radnom mjestu. Svaka se procjena obavlja analitičkim metodama kojima se raščlanjuju radni zadaci na radnom mjestu. U hrvatskim državnim tvrtkama analitičke metode uvijek završavaju na milijunskim otpremninama.
ZATEZNA KAMATA - označava iznos kamate koja se dužniku naplaćuje u slučaju zakašnjenja plaćanja obveze. Zatezna kamata toliko zateže osobu da ova na kraju puca i psihički i doslovno.
ZEMLJIŠNE KNJIGE – prazni listovi slični radnim bilježnicama koje roditelji učenika kupuju na početku svake školske godine zahvaljujući veličanstvenom izumu banaka.
ZAVRŠNI RAČUN - konačni obračun na koncu godine između Dobrog (građanin), Lošeg (ovrha) i Zločestog (banka).
ZLATNI PADOBRANI – vidi vrednovanje rada.
ŽIVOTNI STANDARD - označava visinu zadovoljavanja materijalnih i kulturnih potreba stanovništva. Najčešće se standard mjeri trkeljanjima Nenada Bakića.
Post je objavljen 25.09.2012. u 13:30 sati.