Nakon dugo vremena uspijevam kasno navečer baciti oko na mali ekran, kad tamo ssss... eks. Nova sezona, Sherlock u epizodi frontalnog sudara.. ma čemu stidljivost.. otvorenog klinča s Irene Adler, ili za njega The Ženom. Epizoda od-do čisti seks, ali pazi sad ovo, bez seksa. Seks bez seksa? Stvarnost ili mit? Inteligentan humor, duh i duhovitost, sedukcija i dedukcija, igra, predigra, mentalni ples, tango i tange, britkost, insinuacije, aluzije, kemija i propulzije, nabacivanje, navlačenje, mentalno svlačenje, nadmudrivanje, nadigravanje, nadjebavanje, umni orgazam. Vrh-unac. Dobro, vrlo dobro, odlično, toliko dobro da mi došlo pripaliti cigaretu.
Moj um pali?
I taman kad mi se nad glavom oformila i upalila ona idejna lampica, Blog – pao? Oh! Nije valjda opet moja užarena i vruća nit skrivila još jedan pad sistema? Ubuduće morat ću to raditi pažljivije.
Ili je u pitanju sama tema, a tema je naoko vatra, kipuća lava, pa se samo njenim porađanjem trenutno dogodio sveopći meltdown. Seks. Da, on znade tako djelovati na ljude. Dobro je stoga temu jasno definirati i izreći odmah, u naslovu, što sirovije, s neba pa u rebra ili nešto niže, da ne bi došlo do zabune. Primijetih, naime, da nekima koji ne shvaćaju što čitaju, stanu iskakati sve sklopke. Humoristične primjere sam uočila zadnjih dana čitajući svakojake komentare. U glavi im pregore osigurači na sam spomen seksa, otkažu im slabe spojke, mozak im se u potpunosti isključi, logika im ode njonjati, vulkanski pon farr, donja udre u gornju ili kako se već to narodski slikovito opisuje. Sam spomen seksa identificiraju kao dokaz za nečiji grešan životinjski promiskuitet (pazite, to je ne jedna već trostruka optužba, ne samo grešan nego još i grešno životinjski i grešno promiskuitetan). Nostra maxima culpa. Scenarij je već poznat, i posvuda se ponavlja po istom obrascu, dovoljno da bilo tko u tekst umetne video, sličicu ili najavu seksualnog sadržaja (ma čak ni to mačak, već je dovoljna sama riječ SEKS), da bi poslovični „čitači s nerazumijevanjem“ brzoumno zaključili kako je i sam autor, kao i tema koju obrađuje, toliko grešan i sotoničan kao sam sotonski seks. Pst-pst, hej, pst, brzaći, evo Kviskića - sam spomen seksa ne znači da tema i jest seks, dakako da može biti, ali nije obvezatno da uz riječ seks mora biti baš uvijek i sam seks. Dakle, testing-testing, je li tema ovog teksta seks?
Ja Životinja
Hajmo onda! Odmah, unaprijed, tu pred svima na stolu, surovo i životinjski, grrrr, riješimo to potencijalno lafovsko („ono koje nas nasmijava“, oliti sada popularno turski - hurem) krivotumačenje. U ovom tekstu tema ipak jest seks (aleluja!), preciznije rečeno – dobar seks, stoga ovdje slobodno možete raspaliti optužbama na račun jugoseksanja i seksa komunističkog tipa. Obećavam, štoviše, svečano prisežem - samo ću znatiželjno naćuliti uši.
Fascinirana i izmožđena tako, jednim jako dobrim epizodičnim svršetkom, zaokupilo me ovako životinjski grešnu pitanje sveopće - predožbe dobrog seksa. Prvo, što bi uopće bila neka približna definicija dobrog seksa? Možda: Dobar seks je seks čiji sudionici doživljavaju potpuno zadovoljstvo. Ali vidljivo je da ni to nije dovoljno precizno, budući da ono što je bio dobar seks jednom sudioniku ne mora biti dobar seks i drugom (trećem, četvrtom...), pa je konačna definicija prilično neodrediva. Potpuno zadovoljstvo konačno može doći, ali i ne mora biti uzajamno. No mene zanima nešto drugo, što se danas, unatoč toj neodredivosti, prepričava kao dobar seks, odnosno uzima zdravo za gotovo kao takav na jednoj široj razini?
Seks kao olimpijska disciplina
Uočila sam naime jednu zgodnu stvar, po hollywoodskim i cosmopolitičnim poimanjima dobrog seksa (a time i trenutno opće/će/popularnim) dobar seks je danas – akrobatska vještina. To je u modi, to je in. Vratolomnost kao garancija kvalitete. Tiha seinfeldovska zafrkantska patnja za istočnoeuropskim savitljivim gimnastičarkama, seksističke reklame za gume koje prijanjaju na svaku podlogu, vampiri koji u ekstazi krše krevete, Samantha na ljuljačci, Mujo koji naskače Fatu sa ormara, lustera, plafona i sl. Gimnasticizam, fizička supergibljivost, cirkuski vratolomizam na trapezu, svladavanje/pretrčavanje položaja/prepreka, odnosno atletika i akrobatika koja čini majstora/icu.
Razvikani egzotični kamasutrizam koji se iz ozloglašene izdržljivosti/vještine nadogradio (ili reducirao, specijalizirao?) na izuzetnu fizičku kondiciju, snagu, ne zbog priželjkivane dugotrajnosti već – spektakularnosti izvedbe. Dobar seks zamišljen kao niz fantastičnih akrobatskih poteza. Igranje na zaslijepljivanje, umjetnički dojam, pucanje na sudačke desetke. Razmišljanje otprilike na ovaj način: Spektakularno je, nikad viđeno, čudesno komplicirano – mora biti da je i dobro.
Ovaj bi malac tako, po parametrima spektakularnosti, trebao biti bog seksa.
Hm, a što bi na to rekao Sting? Opa bato, ma razmetljivko On veli, jedno je teorija, s druge strane pak strši praksa. Tantrički seks, meditacija, opsežna psihološka priprema, istočnjačka mudrost tisućgodišnjeg strpljenja i laganog krčkanja kao starija prethodnica zapadnjačke brzine mikrovalnog pripremanja i halapljivog konzumiranja. Vrijeme, odnosno dugotrajnost seksa kao garancija kvalitete, stingovština, indijština, ne toliko gibljivost koliko dugotrajnost, izdržljivost, temeljitost, odnosno vrijeme koje čini majstora/icu.
No zar i kratko ne može biti slatko? A evo kroz šalu dotičemo još jednu vrrrrrlo osjetljivu točku... veličinu. Uh-uh.
Kroz roza naočale
Već vidim, na sve te tehnikalije i tehničke discipline recimo jedna Jane Austin bi pak čedno, neseksualno, produhovljeno, uzneseno (jer fizičko je tako fuj-fuj) frknula nosom. Ta bi nam uzdanica vječnih romantičara, Kraljica Majka chick lit-a, preteča sex & the city-a i petparačkih kiosk-ljubića, samouvjereno svisoka sve objasnila. Ništa tehnika, ništa trajanje, ništa veličina. Jer, koji je po Kraljici Majci jedini i pravi recept za dobar seks? Pronaći Mr.Darcya, onog Savršenog/u samo nama namijenjenog s kojim će sve i u seksu trenom sjesti na svoje mjesto, oliti najprofanije, da prostite - ljubav. Ljubav je po austinštini jedini odgovor. Čista Ljubav kao kontra prljavom Seksu, sveta neokaljana ljubav kao vaučer za dobar i dobar seks. Mr.Darcy tako postaje Mr.Proper koji u trenu donosi rješenje te jednim magičnim potezom, svojim čudesnim ljubavnim štrcom, briše sve probleme. I živjeli su tako proprani sretno do kraja života... Zaista? Dobar seks baš svaki put, baš uvijek i svugdje pod paskom ljubavi, do kraja života, kao u bajci? Ajdeee!
"Sunce moru putuje, moje srce tuguje, daj mi snaaaage sveta ljubavi..." Visoki ceeeeeeee!
Ali što kad se mister Darcyu, khm-khm, desi, kolikogod volio i bio voljen? Ipak se to, jel`, desi svakom muškarcu/ženi pa bio on/a proper ili neproper (čedne Jane i čedni Janeci, dopustite/mo, moliću lijepo, opciju dobrog seksa i potpunim neznancima, ili ga to automatski kategorizira životinjskim?).
Što onda preostaje u potrazi za dobrim seksom? Recept Bridget Jones?
"Ooooool baaaaj maaaajseeeeelf..." !
Ali ona to ne želi baj hr self enimore, kužite?
Tabletizam naš svagdašnji
Uočavate uzorak? Seks viđen kao jelo kojemu se mora dodati onaj Jedan ključan tajni Sastojak, ključan Začin, nekakva plava tabletica, da bi bilo dobro, da bi bilo savršeno, samo taj jedan sastojak, koji se mijenja po ukusima, kako i kada raspoloženog & tko zna kime i čime motiviranog, javnog mnijenja. Pa bio taj sastojak atletska gipkost, tajming, plava pilula, fizičke predispozicije/veličina, uzvišena emocija ili fuj-fuj prizeman „Oh my G!“ self service. Ako se dakle taj jedan sastojak/začin doda u seks, odnosno u jelo, ono će -tako tvrde- biti 100% dobro, garancija vrhunske kvalitete, instant orgazam za naša nepca - za vijeke vjekova.
Ta ljudska potreba za instant-rješenjima, prečacem, univerzalnim začinom koji djeluje na sve, za Tajnom (među ostalim i dobrog seksa) koja bi vrijedila za sve i -što je još bitnije uočiti- podrazumijevanje masa da ta univerzalna Tajna postoji, u najmanju je ruku savršena radna atmosfera profiterima, manipulatorima i kojekakvim šamanima seksa. Ne zvuči li poznato - ako revno i uporno vježbate, ako radite na sebi i učite vještine kako ga/ju zadovoljiti, ako vješto skačete na trampolinu, ako kupujete sve najnovije sado-mazo spravice/tabletice, garantirano ćete doživjeti i doživljavati dobar seks.
Naravno treba razlučivati, ovo nije tvrdnja da su vještine, sado-mazo spravice, pomagala ili tabletice same po sebi loše (dapače), niti da mladi Zonderland ili Sting ili Austin nisu u svom kozmosu bogovi/nje seksa. Ne možemo tvrditi da njihove vještine njima ne pomažu, jer lako može biti da njemu/njoj i njegovoj/njenoj dragoj/ome pomažu, da su njima iznimno uspješne, senzualne i napaljive, no jesu li one garancija dobrog seksa uvijek (sa) svima/svakoj? Ne tvrdim da spektakularnost or ljubav ne može biti garancija dobrog seksa, ta zašto nekomu ne bi mogla biti, ali da baš uvijek i svima mora biti, jer je to in? E tu stavljam znak ozbiljne sumnje.
Partikularni okidač napaljenosti/narajcanosti nije ujedno i opći/univerzalni. A ni sama napaljenost, trajna/dobra erekcija, nije garancija dobrog seksa za sve. Kao što sam već primijetila, jednako kao što ih ne mora biti, svi fizički kao i psihički preduvjeti mogu biti ostvareni, ali ni oni nisu garancija za dobar seks svima, budući da jedinstven recept za dobar seks, odnosno ono što netko doživljava takvim, ne postoji. Koja bi onda bila prava Taaaajna dobrog seksa?
Najzavodljiviji ljudski organ - mozak?
Često ovu rečenicu čujem kao dosjetku, no kad se bolje promisli - i to kako kome, opet ovisi o mozgu. Nekoga pali fizički izgled, nekoga intelekt, nekoga kombinacija jednog i drugog, a nekoga baš ništa od toga već nešto sasvim četvrto, nevezano uz ljudsko. No mozak doista (za)vodi. Bilo uključivanjem ili isključivanjem, uporabom ili spavanjem. Time se vraćamo na početak i primjedbu kako je um taj koji pali (se). A u tom podatku baš nikakve tajne nema.
Što ga, kako i zašto pali, individualna je pak stvar koju ovdje i sada ne osjećam potrebu odgonetati. To je ona zona individualnog doživljavanja. Za tako nešto objasniti ne bi bila dovoljna ni vječnost, ni enciklopedija ljudske seksualnosti. Iako se neki trude rasvjetljavati pojedine fenomene. Već duže vrijeme pokušavam naći vremena pogledati McQueenov Shame, ali uvijek nešto iskrsne, sram me bilo, a planiram odavno.
Ok, I´m out!
Post je objavljen 12.09.2012. u 19:30 sati.