Marketing
Na putu prema Oršavi se nalazi Đerdapska klisura i velika brana koja je ujedno i granični prijelaz iz Rumunjske u Srbiju.
Hidroelektrana Đerdap je sustav od jedne branske i jedne riječno protočne hidroelektrane "Đerdap I" i "Đerdap II", koje su izgrađene na rijeci Dunav na izlasku iz Đerdapske klisure na srpsko-rumunjskoj granici, čime pripada Srbiji i Rumunjskoj.
"Đerdap I" sagrađen je 1970 godine na 943. kilometru rijeke. Na srpskoj i rumunjskoj strani Dunava napravljeno je po 6 generatora od po 176,3 MW. Snaga generatora na pragu sa srpske strane iznosi 1.058 MW. Instalirani su za protok od 4800 mł/s i puštani su u pogon od 1970 do 1972 godine. Nalazi se u mjestu Karataš , a neposredno ispod hidrocentrale nalaze se ostaci rimske utvrde Diana.
U sjeveroistočnom dijelu Srbije, nalazi se Nacionalni park Đerdap. Park se pruža na površini od 63.680 hektara (636.8 km˛). Osnovni prirodni fenomen ovog područja je grandiozna Đerdapska klisura kroz koju protiče rijeka Dunav. Đerdapska klisura je najduža i najveća klisura u Europi.
Posebne cjeline predstavljaju 4 klisure i tri kotline koje ih razdvajaju. To su Golubačka klisura, Gospođin vir, Kazanska i Sipska klisura. Specifičan povijesni razvoj, vrlo povoljna đerdapska klima, složena mreža klisura, kanjona i dubokih uvala, ovaj prostor izdvajaju kao jedinstven europski rezervat tercijarne flore, vegetacije i faune.
Flora Đerdapa se ne odlikuje samo raznovrsnošću i bogatstvom, nego i izrazitim reliktnim karakterom. Na prostoru parka opstaje preko 1100 biljnih vrsta. Raznolikost staništa i zajednica se odrazila i na faunu koja poput flore, nosi obilježje reliktnosti. Na ovom prostoru se mogu sresti medvjed, ris, vuk, čagalj, štekavac, sova ušara, crna roda kao i mnoštvo drugih vrsta.
Vrlo povoljni uvjeti za život bili su razlog stalnog prisustva čovjeka o čemu svedoče mnogi arheološki nalazi i kulturno-povijesni spomenici, kao što su naselje Lepenski vir, arheološki lokaliteti poput Dijane, Golubački grad, ostaci Trajanovog mosta, Trajanove table, rimskog limesa, raznovrsni kasteli, do očuvanih primjera narodne slavenske arhitekture.
Izvor wikipedija !
Samo odvajanje za granicu se nalazi na nejasno označenoj petlji tako da smo naravno profulali izlaz i produžili prema Oršovi do lokacije za polukružni manevar. Sam prelazak granice preko Đerdapske brane protječe bez problema osim carinskog službenika na Srpskoj strani kojem se nisu baš dopale moje zastavice na jakni. Ali uz razgovor nas propušta i eto nas u Srbiji opet.
Post je objavljen 12.09.2012. u 09:01 sati.