Jučer je razina jezerske vode bila 9,24 metra iznad razine mora, što je 13 centimetara više nego za rekordno niskog nivoa iz 1999. godine. Najveća ovogodišnja dnevna potrošnja bila je 16. kolovoza i iznosi 13.576 metara kubičnih. U srpnju potrošeno 250 tisuća kubika vode
Velike vrućine i izostanak oborina sasvim su približile Vransko jezero, jedini izvor pitke vode za cresko lošinjsko otočje, rekordno niskom vodostaju, a produlji li se sušno razdoblje može se očekivati i rušenje rekorda, budući da se razina jezera svaki dan spušta za jedan centimetar. Od toga, kažu istraživanja, sedam milimetara odlazi na isparavanje i odljev u more, a tri milimetra na vodoopskrbni sustav. Jučer je razina jezerske vode bila 9,24 metra iznad razine mora, što je 13 centimetara više nego za rekordno niskog nivoa koji je zabilježen 1999. godine i iznosio je 9,11 metara iznad razine mora. Izrazito niski vodostaj zabilježen je i 1. studenog 2008. godine kada je bio 9,13 te 24. listopada 1990. godine, kada je iznosio 9,17 metara.
Unatoč trenutno niskom vodostaju problema s vodopskrbom nema i Vransko jezero se i u ovako ekstremnim uvjetima potvrđuje kao pouzdani vodeni izvor, koji i u rekordno niskom vodostaju osigurava rekordno visoku potrošnju. Ona je ove godine dosegnuta 16. kolovoza kada je u jednom danu na otočju potrošeno 13.576 metara kubičnih vode, što je 663 kubika više nego za lanjskog rekorda zabilježenog 15. kolovoza. U srpnju ove godine registrirana je isporuka 250 tisuća kubika vode, što je 5,7 posto više nego lani. Kolovoz će se zaključiti s više od 300 tisuća kubika potrošene vode, što je šest puta veća potrošnja nego u zimskim mjesecima.
Uz rekorde koji se ruše u vodostaju i potrošnji definitivno su postignuti rekordi po niskoj količini oborina. Od početka ove godine do jučer, registrirano je svega 218,5 milimetara oborina, a u istom razdoblju prošle godine bilo je 376,3 milimetra, a 2010. godine čak 833 mm, iz čega je vidljivo da ove i lanjske godine količina oborina zajedno nije dosegla onu od prije dvije godine. Da se radi o ekstremno sušnom razdoblju, direktor komunalnog poduzeća Vodovod i čistoća Cres/Lošinj, ing. Lino Sinčić, potkrijepljuje podatkom kako je 1989. godine, kada je jezerski vodostaj dosegnuo jednu od najnižih razina (9,17 m), količina oborina bila veća nego sada i do kraja kolovoza iznosila je 485 milimetara.
Vransko jezero je jedinstven hidrološki i hidrogeološki fenomen krša i najznačajnija vodna površina na hrvatskim otocima. Ovaj vodeni izvor života je kriptodepresija, maksimalna izmjerena dubina jezera je 61,3 metra ispod razine mora, ima površinu 5,75 kilometara uz dužinu od 5,5 i širinu 1,5 kilometar i oko 220 milijuna kubičnih vode. Jezero oduvijek budi znatiželju, kako kod običnih ljudi tako i znanstvenika. Prvi zapisi o njemu sežu iz 1771. godine, a prva istraživanja o porijeklu vode izvršio je Lorenz 1859. godine. On je smatrao da jezerske vode potječu s kopna, Učke, Gorskog kotara, Velebita, a tako je zaključio temeljem promjena temperature jezerske vode i razine jezera koja se ponekad mijenja neovisno o lokalnim oborinama. Nasuprot Lorenzovom zaključku, Mayer 1874. godine iznosi mišljenje da se jezero vodom snabdijeva od lokalnih oborina i slivnog područja u okruženju jezera. Svaka od ove dvije oprečne teorije u kasnijim istraživanjima imale su svoje zastupnike, a istraživanje Petrika 1957. i 1960. godine ukazale su na različit kemijski sastav između jezerske vode i vode rijeka na susjednom kopnu, što potvrđuje oborinsku teoriju, to jest da nema podzemnog pritjecanja vode s kopna i da se voda obnavlja padalinama.
Istraživanja na jezeru naročito su bila intenzivirana početkom devedesetih, jer je od 1985. do 1990. godine razina jezera stalno padala. U razdoblju od 1929. godine, od kada se mjeri razina jezera, najniža je bila zabilježena 1991. godine i to 9,11 metara, a maksimalna razina jezerske vode, 16,86 metara registrirana je 1938. godine. Analize pokazuju da je uslijed današnjih crpljenja razina vode u jezeru niža za 2,2 metra od vodostaja koje bi jezero imalo bez crpljenja.
U Vranskom jezeru uz rakove i školjkaše žive četiri vrste riba – štuka, crvenperka, bijeli klen i linjak. Jezero nikada nije bilo zamrznuto, a temperatura vode se kreće u rasponu od 4 stupnja zimi do 25 stupnjeva ljeti.
Izgradnja vodovoda počela je 1946. godine, a 1952. godine vodu je na otoku prvi dobio Orlec, a 1953. i Cres, dok je u Malom Lošinju jezerska voda iz slavina potekla 1962. godine. Na vodopskrbni sustav 2001. priključeni su Lubenice i Punta Križa, dok vodoopskrbu čekaju Beli i cijelo područje sjevernog dijela otoka Cresa, Tramuntana, kao i mali otoci Susak i Unije, te Ilovik, za koji je izgradnja vodoopskrbe u tijeku.
Izvor: Novi list
Post je objavljen 24.08.2012. u 21:09 sati.