Običava doći.
Tek da me obiđe.
Ja joj kažem gledajući ustranu: Opet ti!
Nisam ja! -opravdava se.
Uvijek sam drugčija.
Ti si obična!
A sve sam prešutio, svaku vezu s Običnim.
Oni običavaju razmišljati dalje od onog što nisam rekao.
Ispratio sam te.
Niz ulicu je potekla crveno ukuhana žudnja
koja me podsjeća na pekmez od jagoda.
Nisam probao.
Niti te znao tako običnu, obećao sam si.
A ti si odlučila podnijeti moje priznanje.
Kao obično stanje.
Kao kad odlaziš,
iako znamo da mi godi kad se pojaviš zelena, umazana u okus peteljke.
Post je objavljen 17.08.2012. u 21:54 sati.