Marketing
Kozmetika za sunčanje koja čuva "Kći mora" u "Kišnim šumama mora"
I ovo ljeto u pripremama za uživanje u ljetu i suncu možete biti eko-s(a)vjesniji.
Podsjetimo se na nekoliko objavljenih istraživanja o potencijalnom štetnom utjecaju pojedinih krema za sunčanje na ljudsko zdravlje i nezaboravne morske krajobraze s čijim se fotografijama i razglednicama vraćamo odmora.
Pogled na morsku obalu iz mjesta Lubenice, otok Cres
Izvor foto: M.B.
Ljepote podvodnih krajobraza, tz. Koraljnih grebena kojima se divimo na podvodnim fotografijama ili dok ronimo čine kolonije koralja, morskih životinja, koje žive prirasle na kamenu podlogu s krošnjom prema dolje, najčešće na južnim stranama otoka. Da bi narastao do veličine kojoj se divimo na podvodnim fotografijama koralju treba više desetaka godina. Obitavaju na dubini od 30 – 300 metara. Pokazatelji su čistog mora jer u tim životnim uvjetima mogu preživjeti, te ih nalazimo u predjelima s izraženim morskim strujanjima koja donose hranu – planktone.
Izvor foto: wikipedia
U Jadranskom moru utvrđeno je 116 vrsta koralja od toga najpoznatiji crveni koralj (Corallium rubrum). 36 vrsta koralja smatraju se endemima Sredozemnog mora.
Koraljne grebene u njihovom izvornom obliku odlikuje velika bioraznolikost, te im se često pripisuje naziv "Kišne šume mora". Naziv koralj potječe pak od grčke riječi koralion što znači «kći mora».
Crveni koralj (Corallium rubrum)
Izvor foto: wikipedia
Osim izlovom koralji su danas ugroženi kako su potvrdila istraživanja rađena nekoliko posljednih godina i utjecajem krema za sunčanje. Primijećeno je kako koraljni grebeni gube boju zbog virusnih infekcija utjecanih pojedinim kemijskim sastojcima u kremama za sunčanje.
Pretragom internet stranica za eko-preprate za zaštitu kože može se saznati također kako posljednja istraživanja ukazuju na činjenicu o potencijalno negativnim učincima kemijskih zaštitnih filtera u pripravcima za zaštitu od sunca na ravnotežu u ljudskom organizmu. Neki od njih djeluju pritom poput hormona, čime mogu povećati, spriječiti ili promijeniti djelovanje hormonalnog sustava kod ljudi i životinja (ribe u jezerima). Kemikalije pritom mogu biti u kontaktu s kožom tijekom vanjske primjene sintetskih preparata za zaštitu od sunca, te potencijalno dosegnuti dublje strukture kože putem krvotoka, dok sintetski UV-filtri također mogu potaknuti alergijske reakcije na koži, te se akumuliraju u tijelu (nađeni su u majčinom mlijeku).
biljka kantarion (Hypreicum perforatum), narodni naziv: Gospina trava, Gospino zelje
izvor foto: wikipedia
Jedno od rješenja je odabir krema za sunčanje koje ne sadrže potencijalno štetne sastojke, pripravljenih u radinosti izrađivača/ica prirodne kozmetike ili u trgovinama eko kozmetike, ili jednostavno zaštita kože poznatim domaćim receptom maslinovim uljem s dodatkom limuna uz izlaganje suncu u kasnijim popodnevnim satima, te primjenu kantarionovog ulja nakon sunčanja.
Kako s kantarionovim uljem treba biti oprezan kada je sunčanje u pitanju pročitajte u malom prilogu suradnice Tajane Varićak koja se bavi izradom prirodne kozmetike te aromaterapijom :
"O fototoksičnosti kantariona:
Macerat gospine trave (kantariona) izvrstan je za njegu kože, no s njegovom upotrebom potreban je oprez. Naime, u narodu postoji vjerovanje da je taj macerat izvrstan za sunčanje, što se nikako ne preporučuje! Upotrebu gospine trave treba izbjegavati dvanaest sati prije sunčanja zbog fototoksičnosti. Fototoksične tvari kemijski reagiraju sa svjetlom pri čemu nastaje upalna reakcija kože. Za takvu reakciju, sličnoj sunčevim opeklinama, dovoljna je količina svjetlosti koja u uobičajenim uvjetima ne bi izazvala crvenilo. Uz upalne reakcije na koži mogu nastati mrlje te se povećava rizik od raka kože. No, macerat gospine trave jedno je od najboljih odabira za njegu kože nakon sunčanja jer će smiriti opekline od sunca i potaknuti obnavljanje tkiva."
Uživajmo u suncu, moru i ljetu svjesni eko otiska :) ,
Marina B.
Post je objavljen 09.08.2012. u 23:47 sati.