Da bi se u svakodnevnoj upotrebi jasno definirali pojmovi, za svaki pojam postoji ono što se zove genus proximum i differentia specifica.
Genus proximum tj. "bliži rod" označava skup pojmova koje obilježavaju neke (ali ne sve!) zajedničke osobine.
Differentia specifica ili "specifična razlika" je ono (ona osobina) po čemu se sami članovi unutar nekog skupa (tj. genusa proximusa) međusobno razlikuju.
Najbanalniji primjer genusa proximuma i differentie specifice jest označavanje pripadnika biljnog i životinjskog castva gdje je svaka biljna i životinjska vrsta označena latinskim nazivom koji je izražen sa najčešće dvije riječi. Prva označava genus proximum, a druga (ponekad još koja riječ) diferentiu specificu.
No ovakvo definiranje pojmova pomoću genusa proximuma i differentie specifice ne odnosi se samo na bilogiju već itekako vrijedi i u svakodnevnim životnim situacijama!
Kada se npr. govori o fotografskoj opremi, fotoaparat je genus proximum, dok je ime proizvođača i oznaka modela differentia specifica. Fotografija je također genus proximum, a differentiu specificu predstavlja ono o kakvoj se fotografiji radi (npr. krajobraz, portret, dokumentarna). Fotograf je genus proximum, a differentia specifica jest o kakvom se fotografu radi (fotoreporter, paparazzo, umjetnik, turist..)... itd. Ovakvih bi se definicija mogao napisati popriličan broj.
Sam genus proximum, bez differentie specifice, zapravo je samo poluinformacija. Ljudi kojima je bitan samo genus proximum zapravo su površni i skloni generaliziranju - trpanju svih pojmova sa nekim istim zajedničkim osobinama "u isti koš" bez obzira na njihove specifične razlike. Ovo je posebno prepoznatljivo po mantri "sve je to isto" (što često zna biti popraćeno nekom neuvjerljivom racionalizacijom punom logičkih pogrešaka), a što pak daje naslutiti da se radi upravo o osobi sklonoj generaliziranju.
Tako je na primjer kod zanemarivanja genusa proximuma, tj. generalizacije, događa da se potpuno izjednačavaju (umjesto da se razlikuju) npr. krađa žvake i oružana pljačka banke ("sve su to krađe"). Ili da se smatra istim istim povremeno uživanje lakih droga sa teškom heroinskom ovisnošću ("sve je to narkomanija"). Ili da se smatra istim povisivanje tona sa nanošenjem teških tjhelesnih ozlijeda ("sve je to nasilništvo"). Ili da se smatra istim fotografija odjevenog djeteta kak se igra u parku i fotografija golog djeteta kak je seksualno zlostavljano ("sve je to pornografija").... itd.
Razlučivanje differentie specifice predstavlja u većini slučajeva popriličan intelektualni napor, jer zahtjeva definiranje, prepoznavanje i klasificiranje svakog pojma i situacije zasebno. No kako je takva vrsta napora nekim ljudima prevelik problem, tako se slobodno može reći da zanemarivanju differentie specifice prvenstveno pribjegavaju intelektualno prikraćeni ljudi.
Post je objavljen 27.07.2012. u 15:36 sati.