Autor slike: meni nepoznat
Dok čitaš ove riječi…
Negdje… vrijeme užurbano juri
Negdje… puževim tempom usporeno teče
Netko… u susret ide uskovitlanoj buri
Netko… uzdahom, sav zanos izreče.
Dok čitaš ove riječi…
Na pučini dupini svoj valcer plešu
U tamnim dubinama biserje sniva
Kamenoresci dlijetom po mramoru klešu
U majčinoj utrobi dijete uživa.
Dok čitaš ove riječi…
Nekome rat je jedini prizor
Drugome, mir neostvaren san,
Bačen pogled unazad, kroz retrovizor
U Neznanju ispraćen još jedan dan.
Dok čitaš ove riječi…
Negdje… u Svemiru, nova zvijezda se rađa
Negdje… na Zemlji, dvije duše se grle
Netko… putuje kao galaktička lađa
Nekome… sve duše na odlasku hrle.
Dok čitaš ove riječi…
Moj sadašnji trenutak, tvoju budućnost čeka
I ovo, što za tebe je sada, za mene je prošlosti tijek
Kap po kap, i do tebe već pristiže rijeka
Koju Ocean dariva, kao od srca ponuđen lijek.
Dok čitaš ove riječi…
Post je objavljen 26.07.2012. u 22:20 sati.