16.07.2012. u 10,30 sati. Nakon pet dana iscrpljujuće potrage,
pronađeno je tijelo nestalog slovenskog planinara koji se je uputio na
uspon na Svetog Iliju na Pelješcu. Tijelo je pronađeno na vršnom djelu
planine u području Kabla, izvan puteva na strmijem dijelu. Slovenski
turist Miroslav Podjed, očigledno je skrenuo sa puta, vjerojatno u
namjeri fotografiranja krajolika, te je pao niz oštre i strme stijene.
Nakon pada, uspio se je popeti do nekog zaklona u hladu stijena, nakon
čega je preminuo. Na tijelu se vide ozljeda uzrokovane padom, no točan
uzrok stradavanja znati će se nakon očevida i istrage. Tijelo nesretnog
slovenskog turiste, pripadnici HGSS-a spustiti će sa planine nakon
očevida. U potrazi je sudjelovalo 70 pripadnika HGSS-a, djelatnika
policije, vatrogasaca DVD Orebić, te helikopter HRZ i MUP-a.Sveti
Ilija izuzetno je atraktivna turistička destinacija mnogih posjetitelja
ovog kraja. U posljednjih desetak godina ovo je peti fatalni ishod
planinarenja po svetom Iliji. U svim slučajevima radilo se o ljudima
koji su se sami uputili u planinu, podcjenivši moguće opasnosti i koji
su sa nepoznatog mjesta skrenuli sa puta. Zbog toga su ovakve potrage u
pravilu vrlo iscrpljujuće i višednevne, jer pred spasioce postavljaju
nemogući problem: kako locirati mjesto nesreće na velikom, nepreglednom
vrlo i opasnom prostoru, najčešće i pri nesnosnim vrućinama kada ni
ljudi ni psi ne mogu učinkovito fukkcionirati duže vrijeme?Nesreće
sa smrtnim ishodima na Sv. Iliji bile su gotovo redovite sve do prije 6
godina. Ova nesreća je prva nakon što je HGSS u međuvremenu kvaltetno
uredio i označio staze, osposobio i potencijalni vodički kadar, napravio
helidrom za potrebe spašavanja na planini. Na Sv. Iliji su napravljena i
obnovljena i dva skloništa, pa se može treći da nije ovog obimnog
preventivnog djelovanja, da bi broj nesreća zasigurno bio znatno veći. O
tom problemu HGSS kao nacionalni nositelj sigurnosti na takvim
prostorima, već decenijama uporno upozorava. Prostori u prirodi posebno
obalne planine, sve više privlače turiste iz cjelog svijeta, ali i
građane Hrvatske. Globalni trendovi i statistika ukazuje da ljudi sve
više traže i koriste takve prostore u prirodi. To je veliki potencijal i
hrvatskog turizma no sa sobom nosi i neke sigurnosne rizike, koje treba
otkloniti. HGSS u granicama svojih materijalnih i zakonskih mogućnosti
aktivno radi na unapređenju sigurnosti, no ne može sve sam. U Zakonu o
HGSS-u iz 2006. godine, HGSS je dobio odgovornosti, no izostale su neke
odredbe i javne ovlasti koje bi obvezale turiste i posjetitelje tih
prostora na pridržavanje naputaka i upozorenja HGSS-a i sigurno
ponašanje. Također bi se tim zakonom trebala urediti kvaliiciranija
suradnju u svezi sigurnosti tih prostora između davatelji takvih
turističkih usluga, turističke i lokalne zajednice i HGSS-a. Bez toga
nema učinkovite sigurnosti i preventive, ali ni mogućnosti da se
sigurnost financira kao turistički proizvod.Najlakše bi bilo reći
kako je u ovom slučaju jedini krivac, smrtno stradali turist, no HGSS
kao dobar poznavatelji svjetske struke, mora upozoriti da i Hrvatska
mora konačno prepoznati i neke svoje propuste. Nakon toga moći će imati i
koristi od takvih turista, kao što je imaju druge države koji praktički
žive od njih, jer su prepoznale mogućnosti, a ne samo probleme i
neprilike kao sada. Tada će i prevencija biti učinkovitija, usluga
uređenija, a bez toga nemoguća je naplata troškova ovakvih spašavanja,
niti sankcioniranje nesigurnih ponašanja pa svi imaju štete. Dok se ovo
vrlo zahtjevno li i perspektivno područje javnih potreba ne uredi
izmjenama zakona o HGSS-u i drugim propisima, HGSS-u ostaje samo
mogućnost da u ovakvim iscrpljujućim akcijama pokušava umanjiti
posljedice i štete koje su se već dogodile, te da i dalje jalovo apelira
na sigurno ponašanje turista i hrvatskih građana.
Izvor.HGSS