Možda nikad ne bih uzela ovu knjigu s police u knjižnici da nisam pročitala komentar na koricama koji kaže „Malo je pisaca kriminalističkih romana koji tako dobro razumiju zločinački um kao Katzenbach“. O autoru, inače, prije nikad ništa nisam čula, iako sad kad guglam, ustanovila sam da se radi o piscu bestselera čija su tri romana ekranizirana u popularne filmove. Roman „Stanje duha“ (zapravo, „Stanje uma“, tj. „State of mind“) objavljen je 1997. godine.
U središtu su radnje tri isprepletene priče (možda ih ima i više, ali počnimo s nabrajanjem). S jedne strane, profesor Jeffrey Clayton predaje svojim studentima kolegij o serijskim ubojicama. S druge strane, na Floridi njegova sestra Susan brine o njihovoj bolesnoj majci Diani dok sastavlja zagonetke za novine. Ona prva počinje dobivati zagonetke od osobe koja ju očito poznaje na svoju kućnu adresu. Njezinom se bratu, pak, dogodi iznenadni susret s policajcem Martinom koji treba njegovu pomoć oko otkrivanja serijskog ubojice kojega oboje poznaju.
Zanimljivo je u kakvo je okruženje Katzenbach stavio svoje glavne junake. Naime, radi se o Americi u ne tako dalekoj budućnosti, kad je sigurnost na prvom mjestu, gdje svi nose oružje i gdje se po ulicama šeću bande opakih trinaestogodišnjaka. Na sveučilištima profesori dobivaju hice u glavu zbog loših ocjena, a cijele Sjedinjene Američke Države obuzela je kriza duha i morala. U takvom okruženju, velike korporacije (po uzoru na Disneya nešto ranije) počele su kupovati velike posjede u Kaliforniji, Montani, Arizoni, dakle, uz Zapadnu obalu, i formirale pokusnu Pedeset prvu državu, koja je prvo bila namijenjena za život zaposlenika tih velikih korporacija, ali su uskoro izrazili želju za naseljavanje i drugi Amerikanci željni mira, sigurnosti i neke druge, starije Amerike. Opstanak te države ovisi o skoroj odluci Kongresa. Upravo je područje Pedeset prve države poprište krvavih zločina za čije rješavanje je potrebna stručnost profesora Claytona.
Ova knjiga me navela i na razmišljanje o zjapećem generacijskom jazu, o sukobu između očeva i sinova, o sukobu između dobra i zla i sličnim popratnim motivima kojima se Katzenbach bavio u ovom romanu.
U svakom slučaju, vrlo intrigantno, vrlo provokativno, pa iako se radi „samo“ o krimiću, postavljaju se i vrlo važna moralna pitanja o čijim će odgovorima ovisiti kako ćemo živjeti u budućnosti.
Post je objavljen 09.07.2012. u 14:00 sati.