Marketing
PRIVREMENO I POVREMENO SEZONSKO ZAPOŠLJAVANJE U POLJOPRIVREDI !
POVREMENI POSLOVI SAMO U
BILONOGOJSTVU, STOČARTSVU I RIBARSTVU !
Sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi počinje tek u srpnju mjesecu, iako poslovi u poljoprivredi počinju već krajem mjeseca ožujka? Sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi sa mjesecom srpnjem povezano je samo u glavama političara!
Zakon o poticanju zapošljavanja (NN 57/2012 ) koji je namijenjen za reguliranje privremenog i povremenog zapošljavanja sezonskih radnicika u poljoprivredi, izašao je u Narodnim Novinama 30. svibnja, ali tek u srpnju počinje njegova primjena.
Još krajem mjeseca lipnja u FINI nije bio za prodaju pripremljen tzv. vaučer ili vrijednosni kupona u obliku markice, čija će cijena biti 20,90 kn. Vaučer je sredstvo za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje sezonskih radnika (I i II stup) te doprinos za zaštitu zdravlja na radu i zapošljavanje.
Sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi prema ovom Zakonu osmišljeno je za osobe koje rade u poljoprivredi na poslovima bilinogojstva, stočarstva i ribarstva. U poslove bilinogojstva prema Zakonu spadaju: priprema zemljišta, sjetva, sadnja, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidba, plijevljenje, prorjeđivanje, pikiranje, zaštita bilja, žetva, berba, sakupljanje, premještanje uroda, sortiranje, dorada, prerada i pakiranje. U poslove stočarstva ulaze poslovi striženja, mužnje, janjenja, jarenja, prikupljanja i čuvanje stada, te premještanje košnica i vrcanje meda. Ribarstvo obuhvaća slatkovodno ribarstvo i jesenski izlov ribe u akvakulturi , morsko ribarstvo, odnosno lov na plivarici i izlov tramatom, sortiranje i pakiranje ribe te skupljanje školjaka.
UGOVOR ZA TRI KUNE!
Karakteristika tog načina zapošljavanja je – rad na dnevnoj osnovi. To znači da osobe, koje nemaju dogovoren sezonski rad od 2,3, ili više mjeseci, već rade prema potrebi i prema dogovoru s vlasnikom OPG-a, na ovaj će način svaki radni dan imati zabilježen u UGOVORU O SEZONSKOM ZAPOŠLJAVANJU , odnosno drugo ime za Ugovor je Obrazac USP-1, i na kraju sezone će svaki odrađeni dan u uredu za Mirovinsko osiguranje, moći upisati u svoj radni staž. Najdulji rok trajanja sezonskog rada u poljoprivredi je 90 dana u jednoj kalendarskoj godini.
1a
UGOVOR je u prodaji u Narodnim novinama i u FINI, po cijeni od 3 kune. Ima 30 stranica, a na svakoj stranici predviđeno je mjesto za tri vrijednosna kupona ili vaučera od po 20.90 kn.
koje kupuje poljoprivredni proizvođač poslodavac kod koga sezonski radnik dolazi raditi.
Na početku svakog radnog dana, sezonskom radniku poslodavac je obvezan u Ugovor prilijepiti kupon odnosno vaučer . Taj vrijednosni kupon poslodavac kupuje u FINI, a tom se prilikom evidentira podatak o poslodavcu, njegovu sjedištu i vrsti posla.
Za vrijeme rada radnik je kod sebe obvezan imati Ugovor o sezonskom radu – Obrazac USP-1 radi moguće inspekcijske kontrole.
Sezonski radnik u poljoprivredi može biti nezaposlena osoba iako je u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Neće biti brisana sa HZZ-a, i neće izgubiti prava po toj osnovi. Sezonski radnici mogu biti osobe koje nisu u evidenciji HZZ-a, umirovljenici i ostali tražitelji posla koji nisu u radnom odnosu.
Na sezonskim poslovima u poljoprivredi ne smiju raditi maloljetnici, osobe koji su korisnici rodiljnih prava i oni koji su negdje zaposleni na puno radno vrijeme.
3a
Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi kaže , što je otisnuto i na predzadnjoj stranici Ugovora, da radni dan sezonskog radnika ne može trajati duže od 12 sati. Ako radi najmanje šest sati radnik ima pravo na pola sata pauze. Tijekom vremenskog razdoblja od 24 sata sezonski radnik u poljoprivredi ima pravo na dnevni odmor od 12 sati.
Začetnici i realizatori Sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi su Ministarstvo poljoprivrede, Poljoprivredno savjetodavna služba te Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
PLAĆA NE NIŽA OD 70.40 KN!!!???
Ministarstvo rada i Mirovinskog sustava donijelo je ODLUKU o Najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2012. (NN 57/2012) Odluka koja ima samo tri članka potpisao je ministar prof. dr. Mirando Mrsić dr. med., 6. lipnja. A u odluci se kaže da je najniži dnevni iznos plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi za 2012. ne može biti niža od 70.40 kn te da se na iznos te plaće ne obračunavaju i ne uplaćuju doprinosi za obvezna osiguranja po stopama prema posebnom propisu, jer su ona uplaćena kupnjom vrijednosnog kupona, odnosno vaučera.
Ali potrebno je biti informiran i obratiti pažnju na slijedeće: U Zakonu o poticanju zapošljavanja u čl. 13 /4piše
“ Dnevni iznos plače, odnosno ostali primici koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku na privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak i podliježu obvezi poreza na dohodak i obvezi prireza porezu na dohodak.“
Zatim U članku 13/5 dalje piše „ Predujam poreza na dohodak na primke iz stavka 4. ovog članka obračunavaju i uplaćuju poslodavci po stopi od 25% bez priznavanja osobnog odbitka, do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je izvršena isplata ili davanje.
Članak .13/6 navodi „ Poslodavci koji isplaćuju ili daju primke iz stavka 4. ovoga članka obvezni su za te primke i uplaćeni porez na dohodak, prema posebnom propisu dostavljati izvješća tijelu nadležnom za financije.
Članak 15. Zakona navodi prekršajne odredbe koje iznose od 50.000 do 100.000 kuna, odnosno 10.000 do 30.000 kuna
Post je objavljen 03.07.2012. u 00:13 sati.