Vlada Republike Srpske u BiH juriša u izgradnju triju hidroelektrana u okviru projekta 'Gornji horizonti'. Ne bi li preusmjerili vode iz sliva rijeke Neretve u Trebišnjicu, sve bitne službe izrađuju dokumentaciju, sastaju se i počinju građevinske radove na gradnji HE Dabar, prve hidroelektrane u drugoj fazi 'Gornjih horizonata'. Ekolozi iz doline Neretve upozoravaju, međutim, na posljedice koje će trpiti hrvatska poljoprivreda, a iz hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša najavljuju 'praćenje projekta'. No, činjenica je da projekt u Republici Srpskoj nezaustavljivo napreduje, neovisno o zabrinutosti ekologa i propitivanju iz hrvatskog Ministarstva
Srebrenka Golić, ministrica prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS, još 2. travnja u Slavonskom Brodu sastala se s Mirelom Holy, ministricom zaštite okoliša i prirode, te je obećala poslati sažetak studije utjecaja na okoliš i organizirati javnu prezentaciju u Dubrovniku.
Ministrica Holy, prema Espoo konvenciji, tražila je uključivanje Hrvatske u procjenu utjecaja tog hidroenergetskog megazahvata na okoliš, jer postoji opasnost uništavanja doline Neretve nizvodno od Mostara, zaslanjivanja delte uslijed nedostatka vode i prodora morske vode te isušivanja niza izvora i propasti poljoprivrede. Skrenu li se pritoke Neretve u drugu rijeku, Neretva bi ostala bez dijela vode.
Dva dana prije sastanka u Slavonskom Brodu, ministrica Golić direktoru HE Dabar Radivoju Bratiću u Trebinju već je uručila 'Dokument o lokacijskim uslovima gradnje te elektrane'. Na tom zanimljvom sastanku Golić izjavljuje da su tim dokumentom 'ispunjeni urbanističko-tehnički uvjeti za izgradnju ovog vrlo važnog energetskog potencijala, koji će djelovati u kompleksu Gornjih horizonata i koji će, pored postojećih, kasnije podrazumijevati još dvije hidroelektrane', izvijestile su Nezavisne novine.
Dva i pol tjedna kasnije, 19. travnja, slijedi odluka Vlade RS Aleksandra Džombića o utvrđivanju općeg interesa za gradnju HE Dabar. Projekt Gornji horizonti osim HE Dabar podrazumijeva gradnju još dviju hidroelektrana - Nevesinje i Bileća – ukupno triju novih hidroelektrana.
Prethodno, početkom ožujka, na terenu je bio i pravobranitelj Slobodan Radulj. Izvlaštenjem treba obuhvatiti tisuću hektara zemljišta radi potapanja nekoliko sela, dvaju groblja i jednog arheološkog nalazišta u općinama Bileća, Berkovići i Nevesinje. Plan izvlaštenja dostavljen je trima općinama, kaže Radulj 'Alternativnoj TV', a Elektroprivreda je za taj pothvat osigurala 42 milijuna KM.
Zapravo, novac je osiguran još u proljeće 2011. godine kada su Elektroprivrede RS s izvođačem projekta potpisale ugovor o izgradnji HE Dabar. Predsjednik RS-a Milorad Dodik kazao je tada da je Elektroprivreda već izdvojila taj novac.
Zato je na trebinjskom sastanku bila i Branislava Milekić, direktorica Elektroprivrede RS, i izrazila uvjerenje da će do 2017. godine HE Dabar biti na mreži.
Dijalog ministrice Golić i direktora Bratića također je bitan. Ona podsjeća da investitor prije početka gradnje HE Dabar treba tražiti odobrenje za građenje pristupnih puteva i pripremu zemljanih radova, ali direktor obavještava da su oni već započeti i da se 'po planu i dinamici ništa nije promijenilo'.
Zašto Hrvatska nije obavještena ranije, prije izrade studija, otkupa zemljišta i početka radova na pristupnim putevima i pripremama zemljanih radova?
Zato što ministarstva i javna poduzeća u RS zajedno voze jedan bager, ali Espoo konvencija propisuje da još u fazi planiranja pogođenu zemlju (Hrvatsku) treba obavijestiti o zahvatu, slijedi odgovor o pokretanju procedure, zatim priprema studije utjecaja na okoliš, konzultacije, sudjelovanje javnosti pogođene zemlje, odluka o projektu i obavijest pogođenoj zemlji te praćenje zaštite okoliša.
'Bosna i Hercegovina izrazila je spremnost za transparentno vođenje cijelog projekta i uključivanje svih zainteresiranih strana, naročito kroz vodno-gospodarsko povjerenstvo', vjeruju u hrvatskom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.
Prema informacijama Grada Metkovića, poljoprivrednici u hrvatskom dijelu delte Neretve, na oko 12 tisuća hektara, godišnje proizvode 80 tisuća tona različitih vrsta voća i povrća, najpoznatije su mandarine. Od poljoprivrede živi oko 30 tisuća stanovnika donjeg Poneretvlja.
Ana Musa, predsjednica udruge Lijepa naša iz Ploča, upozorava da će prevođenje voda iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice smanjiti izdašnost vrela Buna, Bunica, Bregava, Londža, Drijen, Orah i niza od oko 400 manjih izvorišta duž cijelog bazena od Bune do Malog Stona.
'Područje delte Neretve u Hrvatskoj već danas trpi posljedice nedostatka vode, koje se očituju u zaslanjivanju i laganom pretvaranju plodne neretvanske doline u slanu pustinju. Ništa bolja situacija nije ni s dijelom malostonskog zaljeva, gdje marikultura trpi promjene i smanjenje prinosa, što je izravno povezano sa smanjenjem dotoka slatke vode u Malostonski zaljev', tvrdi Musa, koja sudjeluje u kampanji protiv Gornjih horizonata s ekološkim udrugama i stručnjacima iz BiH.
Zoran Mateljak, koordinator Svjetskog fonda za prirodu u BiH, Dnevnom avazu je rekao da će izgradnja hidroelektrana i prevođenje voda iz sliva Neretve u Trebišnjicu bez vode ostaviti južnohercegovački kraj i rezervat Hutovo blato. I Vlada Federacije BiH tražila je zaustavljanje projekta do provođenja šire javne rasprave, a ne jednostranog srljanja Republike Srpske.
Ne brine to nezaustavljivi tim sačinjen od Vlade RS, Elektroprivrede, radne grupe za izvlaštenje zemljišta, izrađivača studija i mehanizacije na terenu. Medijima poručuju da se javljaju strane banke zainteresirane za financiranje izgradnje hidroelektrana.
Financijski model postoji iz suradnje s Energy financing teamom (EFT), tvrtkom 63-godišnjeg srpskog trgovca energijom Vuka Hamovića sa sjedištem u Londonu, koji je financirao završetak dovodnog tunela Fatničko Polje-akumulacija Bileća.
'EFT je svoju investiciju naplatio preuzimanjem energije, koja je omogućena korištenjem ovog tunela. Ovaj aranžman istekao je 2009. godine. Dovodni tunel Fatničko Polje-akumulacija Bileća, kao i ostatak hidro-sistema 'Gornji Horizonti', u isključivom su vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske, koja će odlučivati i o njegovu eventualnom razvoju', kazao je tportalu Nenad Savić, glasnogovornik EFT-a.
Znači, prevođenjem voda iz jednog sliva u drugi, isušivanjem doline i delte Neretve, Republika Srpska zarađuje na račun susjeda nizvodno. Elektroprivreda RS već najavljuje gradnju sljedećeg tunela za povezivanje Dabarskog i Nevesinjskog polja.
Post je objavljen 02.07.2012. u 17:31 sati.