Marketing
Posljedice zabrana i naknada na plastične vrećice
Izvještaj pod naslovom "Effect of plastic bag taxes and bans on garbage bag sales" (Utjecaj zabrana i uvođenja naknada na jednokratne plastične vrećice na prodaju vrećica za smeće) napisao je Paul Frisman - glavni analitičar u Uredu za zakonodavno istraživanje države Connecticut još 17. prosinca 2008. godine, što znači da su navedeni podaci oko 3 i pol godine stari. U današnje vrijeme promjena, mogli bi se smatrati zastarjelima, a i nakon ove analize dogodile su se značajne promjene u svijetu plastičnih vrećica vezano uz naknade i zabrane - o tome na kraju posta.
Međutim, neki podaci su nepobitni i vrlo interesantni, pa pogledajte:
Utjecaj zabrana i uvođenja naknada na jednokratne plastične vrećice na prodaju vrećica za smeće
Irska. Prema izvorima iz irskog tiska, najveći nacionalni trgovački lanac izvijestio je o 77 %-tnom povećanju prodaje plastičnih vrećica za smeće nakon što je u Irskoj uvedena naknada na svaku jednokratnu plastičnu vrećicu koji trgovac da kupcu. I drugi trgovci objavili su slična povećanja. Međutim, irska vlada upozorava da je ta statistika besmislena jer nema usporednih podataka o prodaji vrećica za smeće iz razdoblja prije uvođenja naknade na trgovačke jednokratne plastične vrećice.
Australija i Škotska su temeljem iskustva Irske izvukla iskustva kakav je utjecaj imalo uvođenja naknada na jednokratne plastične vrećice, pa te naknade nisu uvedene.
U SAD-u u Seatlu, država Washington, se također zahtjeva od trgovaca da naplaćuju 20 centi (oko 1,2 kune) i to od početka 2009. godine. Studija koja je prije uvođenja provedena utvrdila je da će 5 % ljudi koji inače koriste plastične vrećice povećati potrošnju vrećica za smeće, ukoliko se naknada uvede.
San Francisco u Kaliforniji i Westport u Connecticutu zabranili su distribuciju jednokratnih plastičnih vrećica. Zabrana u Westportu stupila je na snagu 1. siječnja 2009. O posljedicama uvođenja tih zabrana na povećanje prodaje vrećica za smeće nema provedenih istraživanja.
Pojedina iskustva:
Irski porez na vrećice
Irska je 4. ožujka 2002. uvela naknadu od 15 €-centi (oko 1,15 kuna). Prihod od naknada na vrećice koristi se kao potpore za sustavu upravljanja otpadom, sustav recikliranja kao i za druge ekološke inicijative.
Irski porez na vrećice primjenjuje se u trgovinama, supermarketima, benzinskim postajama i u trgovačkim centrima. Primjenjuje se na sve plastične vrećice osim na:
1) male vrećice za nošenje nezapakirane robe kao što su voće, povrće, orasi, keksi i bomboni
2) vrećice za prenošenje svježeg mesa, ribe i peradi
3) višekratne plastične vrećice koje koštaju više od 70 €-centi (oko 5,4 kuna) po vrećici
4) vrećice koje se izdaju putnicima na aerodromima, na komercijalnim letovima i na brodovima
Prije no što je Irska uvela naknadu, vlada je procijenila da trgovački lanci podijele više od 1,2 milijarde vrećica svake godine. Prema Irskom ministarstvu zaštite okoliša, prirodne baštine i lokalne uprave, naknada je rezultirala padom potrošnje sa 328 na 21 po osobi godišnje. U 2007. godini, nakon što je prosječna upotreba porasla na 31 po glavi stanovnika, vlada je povisila naknadu na 22 €-centi (1,70 kn). Ukupni prihod od naknade porastao je na 117 miliona Eura.
Ministarstvo zaštite okoliša nije vodilo statistiku potrošnje vrećice za smeće, ali je 2008. godine objavilo pismo u kojem navodi da je nakon uvođenja naknade povećana potrošnja vrećica za smeće, iako je to vrlo teško uspoređivati s razdobljem prije uvođenja.
Bez obzira na to, Irski trgovci su iskazali "značajno povećanje prodaje vrećica za smeće, nakon što je uvedena naknada na jednokratne plastične vrećice", što je objavljeno u lokalnim novinama Irish Examiner 23. siječnja 2003.
Prema tom članku, Tesco - vodeći trgovački lanac za prehranu objavio je povećanje od 77 % prodaje plastičnih vrećica za smeće koje se umeću u kante i 75 %-tno povećanje prodaje ostalih vrećica za smeće.
U članku se također navodi da irske tvrtke koje proizvode plastične vrećice su zaposlile dvostruke smjene kako bi zadovoljile 300 do 400 %-tno povećanje potražnje. "To je fenomenalni porast u odnosu na prošlogodišnji ožujak kada je uvedena naknada" - izjavio je jedan manager u proizvodnji plastičnih vrećica za smeće.
Studije koje su prije uvođenja naknada provedene u Australiji i Škotskoj, u svojem istraživanju pozvale su se na irsko iskustvo povećanja potrošnje vrećica za smeće te ga projicirale na rezultate u svojim zemljama.
Škotska studija
Istraživanje je napravljeno 2005. godine, a može se naći na sljedećem LINKU iskoristilo je podatak o 77 %-tnom povećanju potrošnje vrećica za smeće u Irskoj i takav postotak projiciralo na očekivano povećanje u Škotskoj i to sa 118 miliona plastičnih vrećica za smeće na:
1) 208 miliona plastičnih vrećica za smeće ukoliko se na naknadu obavežu plaćati male do srednje trgovine
2) 181 milion plastičnih vrećica za smeće ukoliko se na naknadu obavežu plaćati samo veliki trgovački lanci
Istraživanje je analiziralo mogućnosti uvođenja naknade na sve plastične vrećice , samo na one koje se distribuiraju u većim trgovinama kao i uvođenje naknade i na plastične i papirnate vrećice. U slučaju uvođenja naknade na sve plastične vrećice (uključujući i na biorazgradljive) zaključeno je da bi potrošnja plastičnih vrećica pala, kao i u Irskoj, za 90 %. To bi rezultiralo smanjenjem godišnje potrošnje plastičnih vrećica sa 6200 t na 620 t odnosno za 5580 t manje. S druge strane, ukoliko bi došlo do povećanja potrošnje plastičnih vrećica za smeće od projiciranih 77 %, ukupna količina bi porasla s 1764 t na 3122 t odnosno za 1358 t plastičnih vrećica za smeće.
Studija je također procijenila da bi porast troškova života po glavi stanovnika Škotske na godišnjoj razini zbog uvođenja naknade na plastične vrećice te zbog povećanog kupovanja vrećica za smeće bio 4,34 € (oko 33 kune).
Australska studija
Australsku studiju možete naći na sljedećem LINKU.
Australska studija djelomično se oslanja na 77 %-tno povećanje kakvo je evidentirano u Irskoj. Australska studija procjenjuje da bi povećanje potrošnje plastičnih vrećica za smeće bilo između 50 i 80 % - ovisno o vrsti naknade koja bi se uvela.
Seattle, Washington, USA
Gradsko vijeće Seattla je 28. srpnja 2008. izglasalo uvođenje "zelene naknade" od 20 $-centi (oko 1,20 kuna) na potrošačke vrećice koje trgovine kućnim potrepštinama, apoteke i druge manje priručne trgovine dijele potrošačima, s početkom primjene od1. siječnja 2009. godine. Prijedlog o uvođenju naknade izuzima sljedeće vrste vrećica:
1) za komadne potrepštine, kao što su voće, povrće, orasi, bomboni
2) moguće vlažne predmete kao što je smrznuta hrana, meso, cvijeće i biljke
3) gotova jela ili mesne prerađevine
4) prepisani lijekovi
5) rublje za pranje
6) za novine
Također, u naknadu nisu uključene vrećice koje se prodaju u paketima a koriste se za smeće, izmet ljubimaca, ili vrtni otpad. U Seattleu su procijenili da bi uvođenje ove naknade smanjilo potrošnju jednokratnih plastičnih vrećica za 70 % u trgovinama u kojima bi bila uvedena naplata naknada, odnosno za 50 % na ukupnoj razini te da bi to donijelo ukupno oko 10 miliona dolara godišnje.
Studija koju je izradilo Gradsko komunalno poduzeće procijenilo je da će se povćati potrošnja plastičnih vrećica za smeće u sljedećim slučajevima ukoliko:
1) jednokratne plastične vrećice budu zabranjene
2) se uvede naknada na jednokratne plastične vrećice
3) se uvede naknada i na plastične i na papirnate vrećice
Utvrđeno je da bi povećanje korištenja vrećica za smeće bilo 10 % ukoliko bi se jednokratne plastične vrećice zabranile, odnosno 5 % ukoliko bi se uvela naknada te oko 7 % ukoliko bi se uvela naknada i na jednokratne plastične i na papirnate vrećice.
Studiju možete pogledati na sljedećem LINKU.
Kakva je situacija danas u prije navedenim zemljama:
Irska i dalje ima relativno visoke takse na jednokratne plastične vrećice koje su uvedene 2002. godine, a nakon što je utvrđeno da nisu postignuti zadovoljavajući efekti, ta je naknada 2007. godine povećana na 22 €-centi (1,70 kn). Ono što se danas u stručnim člancima može pročitati - Irski sustav recikliranja potpuno je nerazvijen i trpi posljedice ovih odluka, a istovremeno nije došlo do smanjenja otpada na odlagalištima.
Australija je još 2002. godine donijela preporuku o smanjenju potrošnje plastičnih vrećica, 2005. Savjet za zaštitu okoliša i prirodna bogatstva složio se da će postepeno izbaciti jednokratne plastične vrećice do kraja 2008. godine. Međutim nakon cijelog niza analiza o utjecaju na okoliš kao i ekonomskog utjecaja, Vijeće je odustalo od donošenja jedinstvene preporuke za cijelu državu Australiju, te su odluke o toj problematici prepuštene lokalnim upravama - a kreću se od zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, pa sve do odbacivanja takvih prijedloga.
Škotska je 2006. godine razmatrala uvođenje naknade na jednokratne plastične vrećice. Prijedlog zakona predviđao je da supermarketi i ostali trgovački lanci trebaju biti opterećeni naknadom za svaku besplatno podijeljenu jednokratnu plastičnu vrećicu. Međutim, nakon nekoliko studija o ekološkom i ekonomskom utjecaju ovakve naknade, ovaj je prijedlog povučen i prije rasprave o njemu. U posljednjim danima pod pritiskom "zelenih" i pod motom da Škotska postane "zero waste society" (društvo bez otpada), u Škotskoj se ponovno raspravlja o mogućnosti uvođenja naknade na jednokratne plastične vrećice. Rasprava još traje, a vijest o tome s vrlo brojnim komentarima možete pročitati na sljedećem LINKU.
Post je objavljen 28.06.2012. u 19:28 sati.