Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/hrvatskanumizmatika

Marketing

O talirima

About Thaler Coins
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



O talirima

Austrijski talir iz 1618., Maksimilijan

Uobičajeno je da se o nečemu sudi po posljedicama koje je izazvalo. Danas, u povijesnoj retrospektivi, za pojavu talira može se reći da je izmijenio tok historije novca. O tome je već bilo riječi u nauci, a bit će - nema sumnje - i dalje.

Razvitak trgovine i pojačana uloga mlade buržoazije u privrednom životu Evrope, stabiliziranje unutrašnje trgovine, otkriće Amerike i morskog puta za Indiju, dovelo je do potrebe eliminiranja feudalne rascjepkanosti i stvaranja centraliziranih država. U to vrijeme, mlada i nejaka nova društvena klasa - buržoazija, počinje ulagati sredstva ne samo u trgovinu nego i u industriju. Osniva manufakture koje se oslanjaju na najamni rad. Uvidjevši da im stari feudalni sistem smeta, novo nastala klasa podržava kralja u borbi protiv moćnih feudalaca ne samo novcem nego i vojničkom silom. Zahvaljujući ovoj pomoći ona postupno preuzima političku vlast.

Na jednoj strani, u Italiji, upravljači gradova su bili štićenici buržoazije, dok na drugoj strani Evrope, na sjeveru i zapadu, ona sama preuzima upravljanje gradovima preko svojih izabranika (komune, Magdeburško pravo).

Ovakvi odnosi doveli su do stvaranja jedinstvenijeg mjernog sustava, a i do prvih pokušaja stvaranja univerzalnog novca. Novonastaloj klasi radi lakše trgovine bio je potreban jedinstven novac za cijelu Evropu, ako ne po izgledu onda bar po težini i kvaliteti metala. Do sada je u prometu bio velik broj raznolika sitnog novca, koji je u skoro svakom gradu imao različitu vrijednost i koji se često mijenjao novcem sve lošije i lošije kakvoće.

Do prvih je pokušaja došlo u Tirolu, gdje su pronađeni bogati rudnici srebra. U kovnici Hall kraj Insbrucka, nadvojvoda Sigismund od 1486. godine kuje novi tip novca. Na ovom novcu prikazan je nadvojvoda između kacige i štita na kome je lav, uokolo je natpis: SIGISMVNDVS ARCHI DVX AVSTRIE. Na drugoj strani prikazan je konjanik u oklopu, okolo njega je šesnaest štitova s grbovima te godina kovanja. Vrijednost mu je bila 60 krajcara težine 1 unce ili 2 lota (31,83 gr). Kovan je od kvalitetnog srebra finoće 937,5/1000. Zbog svoje težine on je često nazivan “Unicialis”. Međutim ovaj i njemu sličan novac više se nazivao “Guldengroschen” zbog svoje nominalne vrijednosti jednakoj zlatnom rajnskom guldenu, koji je isti nadvojvoda kovao od 1477. godine. Odmah nakon pojave ovog vrijednog i lijepog novca, poslije pronalaženja bogatih srebrnih nalazišta u Austriji i Njemačkoj, počeo se sličan kovati i u drugim zemljama. Oko 1500. godine kuju se guldengroševi osim u Tirolu još i u Lotaringiji, Hessenu, Saksoniji, Sittenu, Bernu, Ugarskoj, Savoji itd. Nakon pojave ovog velikog novca, nema više teškoća u računanju i trgovini.

Do još većeg značenja velikog srebrnog novca, kovanog po uzoru na guldengroš, dolazi međutim nešto kasnije, poslije otvaranja rudnika srebra u Češkoj.

Naime, u 1516. godini na posjedu braće Šlik, Konradsgrinu u dolini Joachimsthal, rudari iz Ostrave tražeći rudu željeza našli su bogato nalazište srebra. Vrlo brzo je u blizini nalazišta niklo naselje Joachimovo, koje je već 1519. godine proglašeno slobodnim rudarskim naseljem. U početku je srebro te ovog rudnika prodavano u šipkama, međutim 1519. godine Stefan Šlik i njegova braća dobila su od kralja Ludovika I pravo kovanja novca. Braća su odmah počela koristiti to pravo te započeli kovanjem srebrnog novca s lijepim i jasnim predstavama, čija je težina bila 28-29 grama. Na jednoj strani je prikazan sv. Ivan, lijevo i desno od njega slova S I, te ispod grb Šlikovih. Naokolo je velikim slovima natpis: AR(ma) DOMI(norum):SLI (ckorum) : STE(phani)I ET : FRA(trum) : COM (itum) D BA(saun). Na drugoj strani je prikazan na zadnje noge uspravljen češki lav s natpisom: LVDOVICVS : PRIM : D : GRACIA : R : BO.

Ovaj je novac zbog svoje težine i kvalitete srebra ubrzo postao popularan, te dobio naziv talir. Uslijed toga je od 92.416 talira iskovanih 1519. godine proizvodnja porasla na 208.593 komada u 1527. godini. Značaj ova novca još je više porastao od 1524. g. kada je na skupu knezova Svetog rimskog carstva prihvaćen kao opće državni novac. No, još prije donošenja ove odluke, sličan novac s različitim predstavama ali slične težine počele su kovati mnoge države. Uglavnom se kuju dva tipa talira; jedan kovan po uzoru na talir Friedricha I koji je vrijedio 60 krajcara ili 15 batzena po 4 krajcara, dok je drugi kovan po uzoru na talir Karla V Španjolskog čija je vrijednost bila 72 krajcara ili 24 groša po 3 krajcara, s obzirom da je i bio nešto teži. Osim zbog težine, vrijednost talira je zavisila i od kvalitete groševa, pa itako u dokumentima nalazimo talire koji su vrijedili 20, 21, 24, 25, 30, 32, 36 pa čak i 48 groševa.

Osim što su kovani taliri uobičajene veličine i težine, pojedini bogati vladari kovali su i komade višestruke težine. Tako knez od Braunschweig-Lüneburga kuje tokom 1633.-1634. godine od srebra dobivenog iz rudnika sv. Jakov u Lautentalu novac u vrijednostima 1, 3, 4, 6, 8, 10 pa čak i 16 talira. Ovaj u vrijednosti 16 talira bio je težak 450 grama!

Kako je talir bio dosta velik dopuštao fe umjetniku da maštovito stvara, tako da danas na talirima imamo jednu cijelu galeriju divnih portreta vladara i članova njihovih porodica. Na pojedinim primjercima, kao na primjer na taliru kneza Johanna Ernesta od Saiks-Weimara iz 1607. g. vidimo čak osam portreta. Osim portreta viđamo cio niz mitskih likova, likove svetaca, scene iz života i si. Vrlo su lijepi i dragocjeni prikazi panorama gradova: na taliru Augsburga iz 1641. g., Beča iz 1626. g. ili na poljskom taliru iz 1629. g. kralja Sigismunda III s panoramom grada Toruna, panorame Nürnberga, Basela i drugih gradova. Pojedini primjerci su posvećeni pronalaženju novih nalazišta srebra, kao na taliru Braunschweig-Lüneburga kovanog 1672. g., ili prikazuju proces vađenja rude kao na novcu Andreasberga iz 1600. godine.

Vrlo značajno mjesto na talirima predstavljaju prikazi grbova vladara. U početku jednostavni i jasni, s vremenom postaju komplicirani i natrpani raznim ukrasima i heraldičkim motivima tako da ih je teško odgonetnuti i objasniti.

Osim likovnih elemenata važan element na talirima je postao i natpis. Dok je uobičajeno da se na aversu nalazi natpis koji objašnjava za koga je novac kovan, na reversu se nalaze razni natpisi koji se uglavnom mogu razvrstati u dvije grupe: religiozne i viteško-plemićike. Najčešće su religiozni natpisi, jer je i novac služio kao sredstvo u borbi protiv Reformacije, koja je od 1517. g. kada je Luther u Würtembergu objavio svoje teze, kao val zapljusnula Evropu. Uzimane su misli iz Svetog pisma, psalmi, citati apostola i njihove poslanice i si. Na primjer:

1. AVXILIVM MEVM A DOMINO - Pomoć mi dolazi od Gospoda, Savoja 1558.
2. DOMINVS MIHI ADIVTOR - Gospod mi je pomagač, Brabant, Burgundija, Flandrija
3. FIAT MIHI SECVNDVM VER(BVM) TVVM - Neka mi bude po riječi tvojoj, Hamburg 1583.
4. VIGILANTE DEO CONFIDENCES - Uzdajući se u Boga, koji bdi, Holandija
5. DOMINE, CONSERVA NOS IN PACE – Go spodine, sačuvaj nas u miru, Frizija, Zürich

Za razliku od vjerskih izreka, viteške su lišene religioznog sadržaja. Kroz njih se ističe vjernost prema suverenu i spremnost na žrtve za svog gospodara. Neka od ovih glase:

1. GLORIA EX DVRIS - Slava iz opasnosti, na taliru Ericha II Kalemberškog kovanog 1573. g.
2. CONSTANTER ET SINCERE - Postojanost i iskrenost, geslo Johana Kazimira (1575.-1587.).
3. ALIIS IN SERVIENDO CONSVMOR – Izgaramo u služenju drugom, Julie od Braunšvajga, (1569.-1587.).

Na pojedinim talirima viđamo natpise od više redova. Tako Rudolf August (1666.-1685.) kuje talire s natpisom u 15 redova. Nešto je skromniji Johan Georg Saksonski (1611.-1656.), na čijem je taliru natpis od 12 redova. Skoro je nemoguće, a to nije ni namjera, opisati što je sve prikazano i napisano na talirima u periodu njihovog kovanja. Jer, skoro je svaki vladar, koji je imalo držao do sebe, kovao svoje talire, na kojima je prikazivano ono što je on smatrao za značajno.

No kako to već biva u praksi, i taliri su se kvarili: smanjivala im se težina i finoća srebra. No ne mnogo i naglo kao kod sitna srebrnog novca, koji od njegove pojave sve više postaje novac mjesnog karaktera. Radi ilustracije navest ćemo podatke za neke značajnije tipove talira tijekom prvih godina kovanja.

O talirima

I pored razlika u težini i finoći srebra iz kojeg je kovan, talir je ostao skoro 400 godina dominantna novčana jedinica, i kao takav ostavio neizbrisiv trag u povijesti svjetske ekonomije, što se vidi i po prihvaćanju naziva “talir” u jezičnim različitostima zemalja: DALLER - Skandinavske zemlje, TALLERO - Italija, DAALAR - Holandija, TALAR - Poljska, kasnije DOLLAR - USA... U pojedinim zemljama se kuje novac, koji svojom veličinom i težinom odgovara taliru, ali dobiva lokalni naziv: ECU - Francuska, SCUDO - Italija i si. Od XIX stoljeća talir je pod nazivom “YEN” i “YUAN” postao uzor za osnovnu novčanu jedinicu Japana i Kine.


Literatura
1. J. Hlinka, Š. Kazimir, E. Kolnihova, Peniaze v našich dejinach, Bratislava 1976. g.
2. M. M. Maksimov, “Očerk o serebre”, Moskva, 1974.
3. R. A. G. Carson, Coins, London, 1970.
4. H. Danneriberg, Grumdzüge der Münzkunde, Leipzig, 1912.


Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: Obol, br. 38, HND, Zagreb, 1986.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, taliri
Keywords: coins, thalers


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

Post je objavljen 09.06.2012. u 19:31 sati.