Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/modestiblejz

Marketing

Že ne ne ne ne...


Golgota - triptih Nepoznatoj (MB, 2012.); inspiriracija Raquel Welch on the cross by Terry O'Neill i
"Last of the Believers" Darie Fand


Sjećam se jednog davnog razgovora u malenom društvancu o ulozi žena u vjerskim organizacijama i pitanju trenutka kada će i KC ženama osim redovništva dozvoliti i svećenstvo (a jednog dana kada i ta institucija zakorači u suvremeno doba, napose kad se suoči sa osipanjem pastve i problemom svoga opstanka, bez sumnje će se desiti i taj civilizacijski iskorak). S druge strane stola i mišljenja, on drčan i sam, kontra nas žemskinja. Vidim nije mu lako, zatekao se u manjini, već stjeran uza zid, kao zadnji adut iz rukava izvlači i trijumfalno izgovara onu već notornu rečenicu/dosjetku koju često podvaljuju kao argument (naravno promašen) - Da je Isus htio ženske apostole...

Kad god čujem tu vic-mudroliju, a u biti seksistički primitivizam, pomislim kako mora da je strašno zgodno u bilo kakvoj diskriminaciji, ostavši bez racionalnog razloga za nju, pozivati se na autoritet Isusa. Zvuči strašno kršćanski, baš onako kako bi On postupio, ili? Ili je, pozivati se u svom seksizmu i diskriminaciji na Njegov autoritet, u svakom pogledu - nekršćanski. Da ne spominjem koliko je podlo te ljudske nekvalitete pripisivati i preslikavati na čovjeka koji je svim svojim bićem štitio slabije (bez obzira na spol) i propovijedao ljubav, dakle djelovao upravo protiv bilo kakve diskriminacije.

Kako znaš da Njegovi apostoli, odnosno učenice i poslanice, nisu bile i žene, pitamo ga. Pa ne piše u Novom zavjetu, odgovara. Hah, štošta tamo piše i ne piše, znači li to da ne postoji? Među Isusovim učenicima nema žena, iako su svi bili oženjeni, gdje su te žene, metodički zbrisane iz svih svetih spisa, opet velimo mi femine. Nisu ti na pamet pala tisućljeća metodičkog brisanja i falsificiranja podataka? Od strane nekoga kome su žene strašna smetnja?
Ta tko bi to učinio - u nevjerici i kroz smijeh pita on nas, po njemu šašave žene - kakva bi to nezamislivo zavjerenička transgeneracijska ekipa i kakvih ludo nezamislivih motiva trebala biti?! Pa kakva bi to nesaglediva urota bila, ma dajte, pa kako, pa to je nemoguće, to je ludilo, šta vam je ženske šta vam pada na pamet, znate li vi koliki je to posao i koliko bi vremena za to trebalo?!

O moguće je, itekako je moguće - odgovorim mu - i točno ti mogu reći tko, zašto, kako i koliko mu je vremena za to bilo potrebno. Potrebna je samo jedna isključivo muška, ženomrzilačka, patrijarhalna organizacija s ciljem bogaćenja, koja je jedan dugačak i mračan period ljudske civilizacije imala monopol na pismenost, koja je jedina imala rijetke pisaonice (brisaonice) i ekskluzivan uvid u jedine preostale pisane izvore. A vremenski bi joj bilo potrebno otprilike nekih 2000 godina (koju godinu manje-više, ovisno o teorijama točne godine Isusova rođenja). Brisanje ikakvog traga postojanja i djelovanja ženskih apostola u Isusovoj blizini za takvu organizaciju, za takav mentalni sklop, koji ne preferira žene i smatra ih nižim grešnim nemislećim bićima, ne bi predstavljalo nikakvu teškoću. Možeš li se sad sjetiti neke takve organizacije?

Zamišljam kako se pod treperavim svjetlom svijeća došaptavaju i opravdavaju svoje postupke, ta biti će im sigurno oprošteno jer to je za dobro Njegove Crkve, ta kako jedna žena i sila nečista može biti učitelj, pa naravno da ne može, On bi sigurno i sam tako htio da je stigao jasno reći, ali avaj, nije stigao jer su Ga razapeli, a možda je i rekao pa ćemo zatajiti, jer sigurno nije tako mislio.

Ako su zbrisane žene, svaki njihov trag, osim onih par oglednih primjeraka ostavljenih reda radi (i zbog uvjerljivosti priče), jer majku je teško izbrisati (netko Ga je ipak morao roditi, a netko joj mora praviti i društvo), to muškarcima kao vođama takve organizacije u nastajanju, daje fin polazni argument o njihovoj navodnoj superiornosti i pravu na prvenstvo među spolovima. Što dobro dođe za gradnju isključivo muškog carstva, neopterećenog tim histeričnim ženama, orijentiranog na neometanu akumulaciju bogatstva, koje se neće rasipati pod teretom obitelji, žena i dječurlije. Zašto bi stoga naknadno brisanje svakog spomena ženskih apostola odnosno u svemu ravnopravnih žena suradnica (kojeg je nepostojanje, gle slučaja, danas glavni muški izgovor takvog ustroja i funkcioniranja dvijetisućljetne muške organizacije), bilo nemoguće?

Ali nemamo mi ništa protiv žena, pa slavimo Gospu, Bogorodicu, ženu nad ženama.

Da, poticanje kulta žene Majke, žene u obliku koji je nemoguće negirati pa ga onda valja maksimalno idolizirati i iskoristiti, kao stroj sposoban za rađanje, ali nesposoban za visoke Crkvene pozicije. Stroj sposoban za reprodukciju, ali nesposoban za vodstvo. Sposoban za fizičko, ali nesposoban za mentalno. Sposoban za najsvetije osjećaje, ali ne i za donošenje odluka. Zgodno je to parcijalno kumirstvo, koje u ženi do neba glorificira ono što mu odgovara, ali anatemizira ono što mu smeta.

Ali oni ne mrze žene, ima dosta kršćanskih intelektualki, dopuštaju im školovanje, potiču ih na obrazovanje - ustraje on.

Ne, doista, oni otvoreno ne mrze žene, oni ih potiču na obrazovanje, oni cijene školovani um sve dok će taj ženski školovani um veličati njihovu organizaciju i njihove doktrine (i ne propitivati njihova zastarjela i zaostala mačistička pravila), hvala nikad nije naodmet pa neka je i od ženske, samo eto ta mala i po njima nebitna kontradiktornost u toj njihovoj velikodušnosti je da pri tom čak i taj školovani ženski um još uvijek smatraju nedostojnim i nesposobnim za poziciju svećenika samo zato jer je ženski. Na njima je da budu pokorne ovčice, a ne pastiri/ce. Da budu glorificirane, a ne Glorije. Na njima je da budu pokazni, duhovni i sveti, a ne životni primjeri od krvi i mesa, želje i potrebe.

Ali nije istina da su diskriminirane, evanđelja su puna žena, Evo vidiš, sve one Marije, žene su prve svjedočile njegovom uznesenju, baš je njima ukazana ta čast...

O ukazana im je čast, doista, tim ženama. Časne žene da, one koje svjedoče vjeru da, intelektualke da, ali i dalje kao sluškinje, slavljene zbog poslušnosti, pa i u K.Crkvi, krotke, časne i poslušne, jer služe muškarcima, jer im je ukazana milost dijeljenja tereta te čast služenja. Ali pored svih tih postignuća i počasti, nije im dozvoljen taj oltarni i za sad isključivo muški stupanj bliskosti Bogu, nije im dozvoljeno propovijedati i tako nedajbože otimati funkcije muškarcima, sve one funkcije i čisto ovozemaljske privilegije namijenjene isključivo svećenicima. Žene svećenice ne, ne, ne! Još nam samo to fali, papa s PMSom! Apage, Satanas! - već ih čujem - Svetogrđe! Žena, pa papisa?! Jedna žena?! Fuj! Nezamislivo! Ta bi piškila sjedeći! Ta bi spavala s muškarcem!

Zaista-zaista, strašan grijeh.





Post je objavljen 04.06.2012. u 01:00 sati.