Marketing
Biciklizam: Hvar (post u izradi)
Hvar je jedan od naših, prema pričama sa svih strana, jedan od najljepših (ako ne i najljepši) otok. Nisam ih vidio sve, tako da ne bi znao reći. Svaki ima svoje draži, međutim Hvar se ipak itekako ističe od prosjeka.
Na sami otok se može doći plovilima sa raznih strana. Mislim da osim trajekta ima i svakavih katamarana, međutim oni koji idu autom imaju na raspolaganju 2 trajekta: Split-Stari Grad i Drvenik-Sućuraj.
Svima koji putuju od poteza Makarska-Dubrovik preporučam ovaj Sućurajski trajekt koji kreće iz Drvenika. Vansezonsko prebacivanje osobnog auta zajedno sa 2 osobe košta cca 120 kn. Put traje cca pola sata ali ako imate zakazane planove s druge strane svakako požurite uhvatit mjesto čekanja u Drveniku. Ovaj trajekt ukrcava sve koji stanu do okretišta auto-čekaonice. Oni koji vire iza okuke, vjerojatno neće stati u trajekt, mada je pravo čudo da stanu i ovi do okuke.
Slika 1: Trajekt Drvenik-Sućuraj. Kad se ukrca kolona od 200m, pomislite da nema šanse da i vi stanete u ovaj mali trajekt. međutim izvrsna posada vam sa svojim matematičkim slaganjem na sva čuda naprave mjesto. Sve pohvale posadi. (vidi plavi karavan)
Dakle preporučam trajekt Drvenik-Sućuraj (slika 2) PRVENSTVENO jer je više nego 3x (TRI PUTA!) jeftiniji od onoga Split-Stari Grad (cca 350kn auto +2).
Slika 2: Vozni red (red plovidbe) i cjenik za liniju Drvenik-Sućuraj
Slika 3: Pristajanje na Sućuraj (svjetionik oko kojeg je odlična biciklistička staza iz mjesta, cca 5km u krug) Ima i staza južnom obalom od mjesta.
Sućuraj je mjesto tipično svojom gradnjom i mentalitetom kopnenoj strani- Makarskim primorjem (a to se vidi iz gradnje) nego ostatku Hvara.
Maritimno, Sućuraj je izravno na udaru toka rijeke Neretve što se vidi po zelenkastom tonu boje mora (alge karakteristočne bočatijim vodama). Na obalama rta Sućuraj završava popriličan broj drvenih nanosa od kojih je popriličan dio porijeklom iz susjedne nam zemlje BiH. Nadobudni ekolozi bi možda graknuli ali ovaj biljni otpad zapravo nikako ne šteti okolišu, dapače, obogaćuje ga. Osobno sam na granama drvenih nanosa u moru dosta puta vidio zalijepljena gnijezda sipinih jaja, a na tim granama često rastu i kamenice. U sjeni tih stabala zaklon pronalazi noćni lovac lubin. Stabla izbačena na obalu izvor su goriva za stanovnike obližnjih mjesta. A i umjetnici bi sigurno pronašli motive,u , nakon svake zime različitom sadržaju, morem izbačenih naplavina.
Slika 4: Rt Sućuraj i naplavine. Tko želi ukrasnu naplavinu za interijer, ovdje ima izbora.
Što je još zanimljivo za rt Sućuraj: U ledenom dobu, kada je razina mora bila puno niža od sadašnje (jer je veći volumen vode bio smrznut na kopnu), korito rijeke Neretve je prolazilo između današnjeg rta Sućuraj i rta Lovišta (Slika 5), krajnje točke Pelješca, pa prema Korčuli.
To je vrlo važan ribarski podatak, jer najbrojnija riba ovog područja, cipal (neke vrste) na svojim migracijskim putovima još uvijek putuje starom rutom pored Sućurja prema otvorenijem moru, nekadašnjim starim tokom Neretve. Riblji mozak drži kratko ali geni drže milijune godina.
Slika 5: Pogled na rt Lovište na Pelješcu (Korčula u pozadini). Pogled sa brda iznad Sućurja.
Ceste:
Ceste koje prežiluju otok Hvar su:
-osnovna asfaltna (Slika 6), dvosmjerna cesta duž otoka cca 60km (56km od Sućurja do grada Hvara) sa svojim ograncima prema Jelsi, Starom gradu i po planinama oko samog grada Hvara. Ta cesta ide kroz brdo a ne uz more, međutim postoji i ogranak koji kroz tunel probija na južnu obalu, pratije je jednom trećinom otoka, sve do mjesta Sveta Nedilja.
Slika 6: Cesta Sućuraj-Stari grad
-lokalne asfalne ceste, jednotračne
-makadami, širi -za auto i uži -pješački (do manjih mjesta, kroz polja i brda i skoro do svake uvale; slika 7)
Slika 7: Pješački makadam kakvih ima kroz sva brda i uvale
Za biciklizam se može koristiti sve, samo nikako ne preporučam cestovnu dionicu Stari Grad-grad Hvar (dva veća mjesta). Ova cesta je predobra i praktički je magistrala što znači da tamo samo smetate i dovodite sebe i druge u opasnost. Ova dionica (ionako preporučena za izbjegavanje) može se odraditi kvalitetno preko brda a tamo se ionako ima puno više toga vidjeti (polja lavande, stara Napoleonova cesta, odličan pogled na Biokovo, Dinaru, Vis, Korčulu, Lastovo a po buri i Italiju).
Slika 8: Uspon nakon Sućurja (šume i maslinici)
Vratimo se na cestu za izaz sa Sućurja...Nakon Sućurja slijedi uspon nekih 10ak kilometara (Slika 8). Pejzaž pruža sve bolji pogled sa visine. Naseljenih mjesta skoro i da nema a po brdu ima tu i tamo maslinika, većinom šuma i šikara. Cesta je dvosmjerni asfalt srednje kvalitete ali upravo u popravku. Loš asfalt garantira manju vjerojatnost sudara s autima koji voze sporije. Na cesti se sreću grupice od po 5-6 bicikllista, vjerojatno stranci, srednje i starije dobi. Ova cesta se penje do skoro pola otoka i tamo se jedno vrijeme drži ravno. Prolazi se kroz 5-6 manjih mjesta iz kojih se sa obje strane granaju manje ceste prema obalama. Na obalama, u uvalama postoje još manja mjesta sa po 10ak kuća. Strmine su bolesno velike jer je otok ovdje jako strm a pogotovo prema južnoj obali. Kad se prođe veći dio ovakvog vrlo zabačenog krajolika (manja mjesta sa malim vinogradima i veći maslinicima), dolazi se u posljednju trećinu otoka.
U prve dvije trećine otoka ima više divljine i netaknute prirode dok civilizacijski dio slijedi u zadnjoj, zapadnoj trećini.
Prije samog ulaska u zapadnu trećinu otoka, u mjestu Humac postoji nekakva špilja koja je nažalost otvorena nekakvim čudnim danima, dva-tri puta djedno i to sa najavom. Grupa se vodi i ulaz košta.
Slijedi spust u zapadnu trećinu otoka...
Zapadna trećina otoka obiluje plodnim poljima (masline, loza, lavanda). Naselja, građena oko plodnih polja vrlo mudro su smještena na kamenite uzvisine (Slika 9) kako bi se sačuvalo plodno tlo. Popratne koristi gradnje na kamenu su i veća otpornost građevine na potrese, bolji zrak itd....
Slika 9: Pitve
Pitve, mjesto koje je odlično prometno povezano a opet jako izolirano poput mjesta na Siciliji. Primjećuje se kupovina starih zbijenih kuća (Slika 10, 11) u ovom Štrumpfogradu te renoviranje, prodaja i kupovina u nekom stranom stilu. Mjesto postaje mala kolonija stranaca, umjetnika i sličnih. Cijene nekretnina? Paprene.
Slika 10:Pitve
Slika 11: Pitve
Svako mjesto, pa čak i sela sa 50ak kuća imaju po čak nekoliko sakralnih objekata. Neka mala mjesta uz 5-6 kapelica, 2-3 crkve imaju čak i katedralu. Također, na mnogo mjesta se nalaze (netaknuti!) spomenici oslobodilačkim bitkama u drugom svjetskom ratu (slika 12, 13).
Slika 12: Vrbanj:spomenik antifiašizmu pokraj ceste, pored mjesta događaja
Slika13: Vrbanj:spomenik antifašističkoj borbi unutar dvorišta Vrbanjske crkve
Za razliku od većine hrvatskih krajeva gdje su, nažalost, oslobođenje od okupatora (fašista) i katolicizam još uvijek u međusobnoj mržnji ovdje se takva mržnja, barem po priloženom, ne nadzire (Slika 13).
Zanimljiva stvaru obilasku otoka Hvara je i obilazak njegovih groblja Slika 14). Iščitavanje prezimena na pločama može poslužiti kao svojevrstan dokumentarac koji odgovara na pitanje odakle su došla neka prezimena i ljudi za koje ste već negdje zasigurno čuli.
Slika 14: Groblja na Hvaru imaju karakteristične mrtvačke glave
Kao i u većini primorskih mjesta, grobove kapetana i njihovih obitelji možete prepoznati po inzimnom odudaranju u bogatstvu uređenja kamene ploče. Većina grobova običnih ljudi izlega obično, dok bogataški grobovi (90% njih su kapetanski) izlegaju skoro kao male kapele.
Na Hvaru kao da je oduvijek postojalo prirodno poređenje života, manje zatrovano svjetskim i državnim previranjima (destrukciji) ali više kontinuitetnom razvoju (što se vidi u ostavšiti). Ovuda su prošli i Grci i Rimljani i Mlečani (Venecija) i Napoleon i Austrougarska i sve što je iz tih doba ostalo i još stoji (tvrđave, rive itd...) Nekako se nazire da je najneplodnije bilo ovo moderno doba a određena doza destrukcije u prešetavanju vlasti lijevo-desno ipak je zahvatila mnoge "mjesne" zgrade, neke ribarske tvornice i hotelske komplekse, koji su izgleda "ničija briga" -mrtvi kapital u raspadanju. Objekti se tipično pljačkaju te urušavaju od nebrige. Ipak i te gradnje su uspomena na jedno doba kroz koje je ovaj otok prošao (industrijska revolucija) i najviše odudara od kontinuiranog tijeka gledajući grčki ager u hvarskim poljima, pa preko amfora, tvrđava sve do Napoleonove ceste i crkava. I sivi beton je nekakav podsjetnik i trebalo bi ga revitalizirati kao muzejsku vrijednost. Sav Hvar je premalo pod paskom i pažnjom.
Toj nebrizi najbolje odolijeva prastara kamena gradnja. Npr. nema nikoga da otvori i pokaže tvrđavu u Vrboskoj. Prema priči mještana čovjek je iz Nizozemske došao vidjeti ovaj UNESCO-v spomenik i naišao na potpuno napuštenu i bezrazložno (nije u urušavanju) zaključanu tvrđavu. Turizam i novo betonsko doba može zahvaliti svoje temelje u privlačenju turista baš ovim starim dobima i ostacima iz njih. ...Pa bi se ulaganje u očuvanje, promociju i dostupnost ovih ostataka sigurno obilato vratilo. I to nije stvar u instituciji koliko u mentalitetu, jer hrvatska izumire i kvantitativno i kvalitativno.
Zaključak:
Hvar je jedan veliki kapital. Od savršenog položaja i prometne pristupačnosti, do klime, svega vidljivog i nevidljivog u krajoliku, pa do svih povijesnih ostataka, crkava, tvrđava, utvrda i sveg ostalog u pričama i zraku, jedino fali života, onog domaćeg da pokrene ovaj biser u kojem bi se moglo živjeti kao u raju.
Preporučene biciklističke rute:
*Sućuraj-Stari grad (cca 40km)
**Stari grad-Vrboska(makadamom kroz ager)-Jelsa(asfalt)-Pitve-Vrisnik Svirče-Vrbanj-Dol-Stari grad (cca 45 km i čitav dan zbog pauza u razgledavanju)
***Stari grad-Selca(kod Starog grada)-veliki uspon do Velog grablja i nastavak planinom do Brusja te spust do grada Hvara.
**** razne makadam staze svukuda uokolo-vidjeti Google Eart ili karte
Ne preporučam:
*Pitve-Sveta Nedilja (zbog tunela i opasne ceste)
**Stari Grad-grad Hvar (također tunel i opasna cesta)
Napomena: čitav post je napisan po subjektivnom dojmu.
foto priča u izradi !...
27.6.: crko vanjski tvrdi disk ima par tjedana, tako da tko čeka foto priču načekat će se debelo
Post je objavljen 03.06.2012. u 20:33 sati.