Sa obilaskom Londona stali smo na National Gallery, a nastavit ćemo jako važnim segmentom londonskog života - kazalištima.
Svi koji su češće dolazili na blog znaju da je kazalište jedna od mojih najdražih umjetnosti, a London je definitivno grad kazališta . Počnimo od rekonstrukcije najslavnijeg - Shakespeareovog Globea, kroz koji vas svakih pola sata mogu provesti mladi vodiči/studenti koji osim što zaista sjajno poznaju bogatu povijest britanskog kazališta sjajno barataju i tipičnim engleskim humorom. Samo kazalište rekonstruirano je pred kraj prošlog stoljeća, a danas se u njemu, u relativno autentičnim uvjetima izvode Shakespeareove drame, ali moguće ih je vidjeti i u suvremenim inscenacijama, ali s minimalnom scenskom tehnikom. Uz samo kazalište stoji i muzej, koji prikazuje brojne Shakespeareove inovacije u engleskom jeziku.
Uz Globe smo posjetili i sjajan mjuzikl Dreamboats and Petticoats, koji možda nije jedan od najpoznatijih mjuzikla na West Endu, ali je podjednako zabavan i raskošne produkcije. Smješten je u 60-e, radnjom podsjeća na slavni Briljantin, a obilježen je sjajnim izvedbama rockabillyja i "zlatnog popa" upravo tog razdoblja. Iako dramaturški nedovoljno zaokružen, mjuzikl je zabavan i privlači sjajnim glazbenim izvedbama, a valja napomenuti još jedan detalj - čak i na najboljim mjestima u parteru, gledatelji su potpuno normalno obučeni za hrvatske standarde, vjerojatno i za engleske, bez bundi i ehofona, bez pertjerivanja. U Londonu su naravno poznati i brojni drugi mjuzikli, i da sam sam mogao izabrati , išao bih na "Les Mis" (uskoro stiže i film), "Mamma mia!" ili "Fantoma u operi", ali ponekad se ipak treba žrtvovati... Naravno, cijeli London živi kazalište - 70% reklama u podzemnoj je za kazalište, posebno za mjuzikle koji već odbrojavaju pokoje desetljeće na West Endu. Osim toga, karte za mjuzikle možete kupiti na stotinama mjesta - od suvenirnica do niza prodavanica karata.
Od Globea smo otplovili nizvodno Temzom do Greenwicha, predivnog mjesta koje je danas sraslo s Londonom, a bilo je jedno do omiljenih odmarališta Henrika VIII. i njegovih nesretnih supruga. Tamo se nalazi slavna zvjezdarnica i oznaka nultog meridijana, te jedan od rijetkih interijera koji je kreirao Sir Cristopher Wren, arhitekt divnog i raskošnog katedrale sv. Pavla. Osim zvjezdarnice na Greenwichu se nalazi i Nacionalni pomorski muzej, te šarmantna kuća kraljice Anne, Pomorski koledž te sjajan Greenwich market, koji je čak šarmantniji od Notting Hilla, i iako manji, bogatiji knjigama. U Greenwichu smo naišli i na sjajnu hranu (ovog puta meksičku).
London Eye jedan je od skupocjenijih objekata, ali ga se apsolutno isplati posjetiti. Sama šetnica uz Temzu prepuna je uličnih zabaljača, ringišpila, te je jedno od najživljih mjesta u gradu, a pogled s London Eyea divan te zaista vrijedi gotovo 20 funti koliko košta puna cijena karte... Uostalom, pola sata odmora usred londonske gužve i jurnjave dobro dođe.
Posljednji doživljaj Londona je iz zaista sjajnog British Museuma, malenog raja za sve ljubitelje antike. Kad zanemarite da nijedan od predmeta u British Museumu nije britanski, (štoviše, odnesen je nepravedno iz Grčke i drugih zemalja) možete se prepustiti uživanju u British Museumu - od sjajne egipatske kolekcije (sa čitavom prostorijom očuvanih mumija), do Grčke (60% partenonskog friza koji je donio lord Elgin), Babilona i ostalih mezopotamskih kultura, te meni posebno dojmljive galerije posvećene Japanu. Iako još uvijek malenog opsega, potpuno odudara od ostatka muzeja (drvena garnitura, malo posjetitelja, potpuno smireno) te izlaže nekolicinu zanimljivih predmeta koji prate Japan od antike do suvremenog doba.
Naposljetku, našao sam sjajan način da s vama podijelim i fotografije! Do zime mirujem, ili se zadržavam u granicama Lijepe Naše :-)
Created with Admarket's flickrSLiDR.
Post je objavljen 02.06.2012. u 23:21 sati.