Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/branimirlokin

Marketing

Implozija sustava

Pojam implozija sustava pojavio se u ekonomskoj terminologiji tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća u razdoblju takozvane krize dugova a obilježava ga stanje gospodarstva u kojem s jedne strane nacionalni financijski sustav funkcionira pretežito ravnotežno i bez dubljih potresa, dok se s druge strane sustav realne ekonomije urušava. Naime tih osamdesetih godina do implozije je sustava dolazilo u onim zemljama koje su godinama produbljavale deficite svojih platnih bilanci, gomilale svoje vanjske dugove i unutarnje manjkove. Radilo se pretežito o zemljama u razvoju i nerazvijenim zemljama. Vjerovnici tih zemalja, uglavnom razvijene zemlje, u prvo su vrijeme nakon naftne krize i krize eurodolara, inzistirale na naplati dugova propagirajući u zemljama dužnicama unutarnju štednju i smanjenje troškova, međutim upravo je takva politika rezultirala implozijom njihovih sustava. U to vrijeme je došlo do brze afirmacije koncepta tercijarizacije za što su razvijene zemlje trebale kapital, istodobno nerazvijene su zemlje nastavile industrijalizaciju svojih gospodarskih struktura i samim su time njihove mogućnosti vraćanja dugova postajale sve manje. Nastala disproporcija u globalnoj gospodarskoj strukturi prevladana je reprogramiranjem i diskontiranjem dugova nerazvijenih i zemalja u razvoju što je omogućilo gospodarski polet u slijedećih tridesetak godina. Danas kada vladajuća neoliberalna koncepcija bezkompromisno štiti kapital, a na sceni su alternativne gospodarske politike (SAD i Japan forsiraju stanovitu neokensijansku varijantu; zemlje BRICS-a i europske zemlje radikalnu neoliberalnu opciju) šira primjena dužničke relaksacije nemoguća je. Slučaj Grčke, gdje su u stanovitoj mjeri dugovi otpisani, pokazuje potpunu teorijsku nekoherentnost i opasnu sustavnu avanturu budući da su ovdje ti dugovi samo transponirani u troškove unutarnjeg sustava što prijeti destabilizacijom eura širokih razmjera ukoliko dođe do širenja dužničke krize u eurozoni.
U Hrvatskoj je neoliberalna koncepcija sustava u odnosu na većinu europskih zemalja potencirana. Njena bezkompromisna primjena u aktualnoj je fazi rezultirala implozijom sustava realnog gospodarstva i eskalacijom nezaposlenosti. Nositelji gospodarske politike uporno i sve snažnije forsiraju ekonomiju troškova vjerujući kako će na taj način otvoriti prostor za jačanje konkurentnosti gospodarstva i pokrenuti gospodarsku aktivnost. Međutim tržišna strana sustava, odnosno potražnja, brže se smanjuje od ponude budući da izvoz opada zbog europske recesije, a unutarnja potrošnja se smanjuje zbog rasta troškova i eskalacije nezaposlenosti. Financijski sustav u takvim okolnostima ostvaruje visoku stabilnost. Devizno poslovanje zbog smanjenog pritiska na uvoz, visokih deviznih pričuva HNB-a, enormne devizne štednje građana i komotnog zaduživanja ostvaruje se bez ograničenja, a tečaj je kune stabilan. Istodobno kunska je komponenta financijskog sustava - zbog smanjene i opadajuće gospodarske aktivnosti, nelikvidnosti realnog sustava s jedne strane, smanjenih plasmana banaka i visoke sigurnosti u otplati kredita, te raspoložive devizne konverzije druge strane – zatrpana obiljem novca koji ostaje imobiliziran. Unatoč takvim okolnostima cijena novca raste budući da funkcije dvaju tržišta (realno i financijsko) ostaju nepovezane.
U konstelaciji opisanih odnosa reformski zahvati okrenuti restrikciji potrošnje djeluju kontraproduktivno zbog već prethodno rečene redukcije tržišta i rasta cijene kapitala. Najnoviji primjer francuske porezne reforme (povećanje PDV-a i smanjenje doprinosa) kojeg smo mi kopirali već je propao unatoč povijesno niskoj cijeni kapitala na europskom tržištu. Povijesna iskustva pokazuju dakle (osamdesete godine) kako je stanje impulzije sustava moguće prevladati jedino financijskom i dohodovnom relaksakcijom širokih razmjera. U iščekivanju promjena na europskoj razini do kojih će najvjerojatnije doći za dvije do tri godine domaća strategijska orijentacija treba težiti reprogramiranju dugova i gospodarstva i građana, te jačanju potrošnje temeljene na supstituciji uvoza.


Post je objavljen 06.05.2012. u 14:36 sati.