Jos o DRZAVI
Oni koji vjeruju u Drazavu, kao takvu, ali samo zele da se ona malo vise prilagodi njihovom snu o „dobroj drzavi“, kao da time zele, nekim svojim metafizickim „abra- kadabra“ zeljezo preraditi u drvo, mekanijeg svojstva, kojeg onda moze, svatko prema svom naumu modelirati u vlastiti artefakt.
Time se onda postavlja i pitanje : zar nije svaka Drzava, sve od svog iskona, u obliku ploda prve kultivirane njive omedjenog privatnog vlasnistva, pa sve do danasnjih dana bila i ostala „Dobra Drzava“?
Da kojim slucajem, drevna Grcka nije predstavljala upravo tu drustvenu njivu u svom punom cvatu robovlasnickog ustroja, zar bi onda ona porodila i jednog Heraklita, Fidiju?
Rimska Drzava Cicerona, Horaciju i Spartaka?
Zar nije upravo srednjevjekovna Feudalna Drzava porodila Pier dela Francesca, Renesansu i zacetak Prosvjetiteljstva.
I napokom , zar nije Burzujska Drzava odgovorna za devetnaeststoljetni humanizam,i za radjanje danasnjeg svjetskog proleterijata, na cijim ledjima pocivaju cjelokupna stvaralacka, tehnoloska i znanstvena dostignuca, sto su konacno dovela covjecanstvo do teoretske mogucnosti opceg izobilja za sav ljudski rod?.
Ako se opcenito svrlja nepreglednim povijesnim prostranstvima, a da se pri tome ne osvrne na njegove bitne detalje, na njegove uzrocnosti i posljedice, na znastvenu manjkavost njegovih dijalekticnih izvornosti, i napose, velicanstvene uskladjenosti iz koje je izrastao povijesni Homosapiens u danasnje Uljudjeno Bice Svijesti,posve sjedinjenim zakonima Univerze ,kao njihov briljantni produkt.
Toliko ovdje o „Dobroj Drzavi“ , koja sugerira i neminovnu njenu drugu stranu: „Losu Drzavu“.
Drugim rijecima: svaka Drzava, Dobra ili Losa, cesto biva fatamorgana sjedinjenog, istovremenog Dobra i Zla, analogno tome, Dobra ili Zla u razlicitim epohama ljudskih proizvodnih odnosa, kao i omjera kojih iz njih proizlazi aktualni antagonizam dominantnih nadredjenosti i podredjenosti drustvenih klasa.
Kad Neverin bijesni na Politicku Drzavu, koja zapostavlja odvoz javnog smeca, tu se podpuno sjedinjujemo. Zajednicki problem mozda nastaje kad oboje krecemo razlicitim pravcima. Neverin koji grabi svoje smjele korake prema pacificnom otoku Robinzona, Severino koji se drzi svog rodnog sela kao pijan plota, gdje se jos uvijek opstaje prevrtanjem stajskog gnojiva pred samim nosom susjeda.
Dvije Dobre i Lose Drzave sjedinjene u jedan jedistven Perpetum mobile.
Post je objavljen 05.05.2012. u 19:38 sati.