Marketing
POGREŠKE I FAKTOR ČOVIJEK
POGREŠKE U GODIŠNJEM IZVJEŠĆU 2011. HPA
U KATALOGU SVINJOGOJSTVO!
Godišnje izvješće s bilo kojeg područja dokument je za prošlo- godišnje razdoblje i područje rada koje je obrađeno i smatra se točnim te postaje dio arhivske građe. Podaci iz Godišnjeg izvješća koriste se u razne svrhe.U Godišnjem izvješću podatak je sve, ime prezime, ime tvrtke, farme, količina, broj, veličina a ti i takvi podaci su relevantni i citiraju se.
No što kada Godišnje izvješće nije točno, kada je koncipijent izvješća propustio provjeru vlasništva nekih farmi te ih vodi pod imenom tvrtke koja to nije, a neke farme izostavio, može li se takvo izvješće za neku djelatnost smatrati točnim? Godišnje izvješće, za godinu koja je prošla, trebalo bi prenositi sliku stanja na terenu za proteklu godinu, a ako nije tako onda takvo izvješće ne može biti dokument za prošlogodišnje razdoblje.
KATALOG S POGREŠKAMA!
U katalogu Hrvatske poljoprivredne agencije koji obrađuje Svinjogojstvo, Godišnjeg izvješća 2011. u tablici broj 3. koja je naznačena kao “Broj rasplodnih svinja s 31.12.2011. godine na velikim farmama“ nekoliko je ozbiljnih pogrešaka. Farma Senkovec d.d. nedaleko Slatine, je 2009.godine prodana tvrtki Krivaja d.o.o iz Republike Srbije te je novi kupac postao njen 100% vlasnik. Samim tim što je farma Senkovec d.o.o samo fizički na tlu Hrvatske, a u svakom drugom obliku je u raspolaganju vlasnika druge države, podaci o broju rasplodnih svinja nisu relevantni za Republiku Hrvatsku i njen gospodarstvo. U ostalim podacima kataloga HPA farma Senkovec sudjeluje s 2530 krmača i 64.000 oprašene prasadi. Ista farma bila je navedena i u katalogu HPA Svinjogojstvo Godišnjeg izvješća 2010.
Svinjogojska farma Lipovača – Prkos d.o.o. nije u vlasništvu tvrtke Žito d.o.o. kako je u katalogu SWvinjogojstvo u tabeli 3. naveedeno, već je u vlasništvu TERMES GRUPE d.d. Osim toga ta je svinjogojska farma na dvije lokacije kako navodi njen vlasnik TERMES GRUPA, tako da je farma Lipovača u općini Erdut, kastarska općina Dalj, kapaciteta je 670 krmača uz godišnju proizvodnju prasadi za tov, te farma Prkos koja je u katastarskoj općini Erdut u istočnom dijelu Hrvatske uz rijeku Dunav, a godišnji kapacitet tovljenika je 9000 komada. Na toj su farmi krmače visokog genetskog potencijala Topigs genetike, a njihov broj TERMES GRUPA ne navodi.
No u Godišnjem izvješću 2011. HPA u katalogu Svinjogojstvo u tabeli 8. „Kontrola proizvodnosti krmača na velikim farmama „piše da „Žito d.o.o. Lipovača - Prkos d.o.o. „ ima 589 krmača i 15.415 živo oprašene prasadi. I tvrtka vlasnik i katalog, iako pod pogrešnim vlasničkim imenom, dvije farme vode pod jednim imenom, što nije uobičajeno.
TRANSPARENTNOST TVRTKE ŽITO d.o.o.
Tvrtka Žito d.o.o. vrlo transparentno je na internetu predstavila svoje vlasništvo među kojima su i njihove svinjogojske farme. Na internetu tvrtka Žito d.o.o. tako navodi pet svojih svinjogojskih farmi i osnovne podatke o njihovu kapacitetu to:
Svinjogojska farma Magadenovac kapaciteta je oko 3.000 krmača i na njoj se proizvodi prasad do 25 kg težine koji ide u tov na tovilišta farme i kod kooperanata kojih tvrtka Žito d. o.o. ima pedesetak.
Svinjogojska farma Forkuševci kapaciteta je oko 3.700 krmača i na njoj se proizvodi prasad od 7 kg do 25 kg težine koji onda idu u odgajališta na Farmu Lužani ili u tov na tovilišta farme
Svinjogojska farma Lužani se tehnološki naslanja na Reprodukcijski centar Forkuševci. Objedinjuje u sebi odgajalište, pred-tov i tov, a kapacitet farme je oko 18.000 tovilišnih mjesta.
Svinjogojska farma Slašćak ima tovilišta od oko 16.000 tovilišnih mjesta.
Svinjogojska farma Velika Branjevina je kapaciteta oko 900 krmača od čega 100 pradjedovskih (GGP) i 800 djedovskih (GP) linija. Na ovoj farmi se proizvode nazimice koje služe za remont stada na reprodukcijskim farmama u Magadenovcu i Forkuševcu te za prodaju na tržištu.
U katalogu Svinjogojstvo, HPA, među velike farme upisane su farme Velika Branjevina, Forkuševci i Magadenovac. Farme Lužani i Slašćak se ne navode. One su tovilišta prasadi sa više od 30.000 tovilišnih mjesta - pa može li se to tumačiti kao razlog da se imena tih farmi ne navode?
U Predgovoru kataloga Svinjogojstvo načelnik odjela za razvoj svinjogojstva HPA ing. Željko Mahnet je napisao: „ Kao rezultat zajedničkog rada svih sudionika u provedbi uzgojno selekcijskih mjera, u ovom izvješću prikazani su rezultati ostvareni u svinjogojskoj proizvodnji tijekom 2011.“ ….“Izvješće prikazuje podatke o ukupnom broju životinja prema kategorijama i pasminama, odnosno linijama. U 2011. godini evidentirano je 26.586 uzgojno valjanih krmača. U odnosu na prethodnu godinu broj krmača je smanjen za 87. Na obiteljskim gospodarstvima držano je 2.561 uzgojno valjana krmača, odnosno 1.044 manje nego u 2010. godini.“
Podatak od 87 krmača razlike odnosi se na velike farme.
Post je objavljen 05.05.2012. u 07:09 sati.