Marketing
Hvarski novac
Coins of Hvar (Faros)
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Sirakuški tiranin Dionizije I (432 - 367 g.p.n.e.) vladar Graeciae Magnae u nastojanju da zavlada čitavim Mediteranom, morao je najprije uspostaviti svoju vlast nad Jadranom. Nakon zauzimanja gotovo cijele zapadne obale Jadrana sve do Adrije na sjeveru, osnivajući tu svoje kolonije mahom u vidu polisa, okreće se prema istočnoj obali. Prvo kolonizira Vis. Vojnom podrškom omogućava da Grci - jonski Parani 385/384, g. p.n.e. osnuju koloniju na mjestu današnjeg Starigrada na Hvaru. Koloniju Grci nazivaju Faros, Paros, Faria ili Fara, a Rimljani Pharia. Iliri, domorodačko stanovništvo, nisu blagonaklono prihvatili nove doseljenike. Stoga su kolonizirani Parani morali odmah utvrditi svoje naselje. Da bi nepoželjne strance protjerali sa svog otoka hvarski Iliri sklapaju savez s priobalskim ilirskim plemenima i velikom flotom malih brodica napadaju novo naselje. Napadnutim i opsjednutim Paranima priskače u pomoć moćna flota sirakuških brodova. Iliri budu hametice potučeni. Od tada se život Parana i čitavog otoka Hvara odvija na način uobičajen u antičko doba. Jonski Parani donose u svoju novu postojbinu mnoge tekovine suvremene civilizacije, koje ondašnje stanovništvo još nije poznavalo. Jedna od tih tekovina, a za nas najinteresantnija jest novac, kao univerzalno mjerilo vrijednosti i posrednik u razmjeni dobara.
U početku života kolonije to je sirakuški novac. No uskoro Farani osnivaju svoju kovnicu i kuju svoj vlastiti novac. To se dogodilo negdje pod konac 1. polovice IV st. p.n.e. Metrološki i ikonografski podražavaju sirakuški novac.
Najstariji farski novac: Zeus/koza - manja nominala
Kuju ga od bakra u 2 nominale, koje se razlikuju uglavnom samo po težini. Osnovna nominala teška je u prosjeku 16,36 g. a promjera oko 25 mm. 1/2 nominale teži oko 5,5 g. i promjera je oko 18 mm. Kratko vrijeme kuju i srebrni novac, tzv. laku drahmu, težine oko 2,66 g. (tetrabol). Od njega su poznate 3 emisije. Vrlo je rijedak. Registrirano je svega 8 komada. Na svim monetama je na aversu prikazana lovorvjenčana glava Zeusa, a na reversu koza okrenuta ulijevo ili udesno. Na nekim monetama postoji natpis API N ili češće u skraćenom obliku. Postoje i monete bez natpisa. Opća karakteristika ovog, kao i sveg kasnijeg farskog novca jest veliki raspon u težini jedne te iste nominale.
Oko 335. (334 - 336) g.p.n.e. Faros je kratkotrajno okupiran od viškog dinasta Jonija, koji u Farosu prekiva domaće novce svojim kalupima.
Jonij: prekov na farskoj moneti - osnovna, veća nominala
Na aversu je prikazana glava mlađeg muškarca. Prema nekim autorima to je vladarev portret, a prema drugima lik lokalnog mitskog heroja ili pak Herakla, odnosno Hermesa. Na reversu je najčešće prikazan delfin. Oslobodivši se okupacije Farani prekivaju uglavnom sve te prekove ponovo svojim standardnim prikazima.
Nakon smrti Dionizija II 367. g.p.n.e. počinje slabiti moć Sirakuze, što se odražava na politiku i ekonomiju Farana. Sve se više okreću prema istoku, naročito prema Krfu (Korfu).
Krajem IV ili početkom III st. p.n.e. vrše novčanu reformu i monetarnu stopu prilagođuju krfskoj. Osnovna je novčana jedinica težine cea 6,27 g. (hemilitra), koja se dijeli na 1/2 polovicu (trias) težine oko 3,05 g. i 1/4 težine oko 1,77 g. i 1/6 (unca) prosječne težine 1,24 g.
Hemilitra - Persefona
Trias - Dionizije
Unca - Artemida
Na prve dvije vrijednosti na aversu je prikazana glava Persefone, a na druge dvije manje vrijednosti glava Artemide. Na reversu je na svim monetama prikazana koza u lijevo ili u desno te najčešće natpis: A, -A, -A ili sl. Takav se natpis javlja i na svim kasnijim farskim novcima. U ovu grupu, najvjerojatnije, spada i rijetka moneta s prikazom Dionizija na aversu, a grozda na reversu. Ona se kuje do prije 220. g.p.n.e. Demetrije Hvarski zavlada Hvarom 230. g.p.n.e. U početku je saveznik Rima. No kad promijeni stranu Rimljani ga vojnom silom uklone. Potom Faros nastavlja živjeti svojim autonomnim životom.
Godine 219. p.n.e. ponovno prorađuje farska kovnica i počinje s emisijom nove serije moneta. No kvaliteta i vrijednost tog novca je slaba. To opadanje vrijednosti farskog novca počinje već negdje u i polovini III st. p.n.e.
Posljednja emisija Farskog novca: muška glava/kantaros
Na aversu je prikazana glava mlađeg muškarca, a na reversu kantaros. Nominale su odgovarale prethodnoj emisiji. Teško ih je razvrstati, jer izgleda da je prometna vrijednost novca više ovisila o njegovoj veličini (promjeru) nego o težini. Tih je novaca i najviše poznato. Kovanjem ovog novca prestaje Farska kovnica prije 168. g. p.n.e. Poslije propasti "Ilirskog kraljevstva" 168. g.p.n.e. jednim dijelom njegova teritorija zavlada dinast Balaj. Pisanih dokumenata o njemu nema. Poznat je samo po svom novcu. Sve što se o njemu do sada zna temelji se na numizmatičkim podacima. Kako je i tih podataka relativno malo sve tvrdnje o njemu spadaju u sferu više ili manje vjerojatnih pretpostavki. Svaki novi nalaz njegova novca može ili obezvrijediti neku od prihvatljivih hipoteza, ili dati veću težinu nekoj od manje vjerojatnih. Istovremeno može biti i argumentom postavljanja neke nove pretpostavke. Na temelju do sada znanih spoznaja može se reći da se radi o lokalnom dinastu, koji je već prije propasti "Ilirskog kraljevstva" prigrabio vlast nad jednim dijelom Hvara. Vjerojatno je već i tada kovao svoj novac u svojoj vlastitoj kovnici, a ne u Farskoj i to prije 168 g.p.n.e. To su mu omogućili Rimljani, kojima je pristupio još prije propasti "Ilirske kraljevine". Mogli bismo ga modernim rječnikom nazvati antičkim kvislingom. Na Hvaru kuje samo bakreni novac najmanje nominale, težine cea 2 g. i to vjerojatno do oko 167. g.p.n.e.
Balajev novac kovan na Hvaru
Na aversu je prikazana glava mlađeg muškarca, vjerojatno vladareva, okrenuta u lijevo ili u desno s kosom u vidu perike. Na reversu je prikazana Artemida, a prema nekima Hekata, kako stoji sučelice i često drži baklju u desnoj ruci. Okomito s obje strane, od desna na lijevo, je grčkim slovima ispisano ime vladara BA A - YOI u mnogo varijanti.
Poslije sloma "Ilirskog kraljevstva" 168. g.p.n.e. Rimljani daju Balaju vlast nad čitavim Priobaljem, uključujući i Boku Kotorsku. On premješta svoju prijestolnicu u Risan, gdje osniva i kovnicu.
Poslije prestanka rada Balijeve kovnice Faros kuje još neko vrijeme autonomni novac. To su zapravo prekovi Balajevih novaca sa standardnim farskim prikazima na aversu i reversu. Farska kovnica prestaje raditi najvjerojatnije oko 140. god.p.n.e. Iza toga na Hvaru postaje legalno platežno sredstvo rimski novac.
DI(M) MONETA
Na Hvaru je postojala još jedna kovnica novca, koja je emitirala tzv. DI(M) novac. Niti je poznata lokacija te kovnice, a niti emitor novca. Postoji samo niz pretpostavki. Najviše ima pristalica pretpostavka da se radi o naselju Dimos ili Dimale. Nemali broj istraživača pretpostavlja da bi se moglo raditi o imenu vladara, magistrata ili čak o imenu plemena. Lokacija se traži između današnjeg Starigrada i mjesta Hvar. Prema nekima grad je bio u neposrednoj blizini Farosa i nakon neuspjelog napada Ilira, početkom 2 polovice III st. p.n.e. sjedinjuje se s Farosom u jednu cjelinu.
Kod DI(M) moneta radi se isključivo o prekovima farskih, heraklejskih i Jonios moneta. Dakako najzastupijeniji je farski novac. Na aversu je prikazana glava Zeusa, a na reversu koza s natpisom DI(M). Karakteristično je da je na avers otkivan revers prekova i obratno. U pravilu su kalupi prekova manjeg promjera od prekovanih moneta. Kovana je samo jedna monetarna jedinica težine 14-16 g. ovisno o moneti koja je služila kao sirovina za prekov. Novac je rijedak. Poznato je svega pedesetak komada.
Osnovna literatura
1. J. Brunšmid: Die Inschriften und Münzen der griechischen Stadte Dalmatiens - Wien 1898.
2. Z. Dukat - I. Mirnik: Pre-Roman coinage on the territory of Modern Yugoslavia - London 1976.
3. I. Marović: Novac Ilirskog dinasta Baleja u Arheološkom muzeju u Splitu - Split 1988.
4. F. Rački: O dalmatinskih i ilirskih novcih najstarije doba - Zagreb 1871.
5. D. Rendić-Miočević: O pitanju prekova u emisijama grčko-ilirskih kovnica na Jadranu - Zagreb 1979.
Autor: Ladislav Korčmaroš
Izvor: Obol, br. 42, HND, Zagreb, 1990.
Ključne riječi: kovani novac, kovanice, antički novac, Grčka, Hvar, Faros
Keywords: coins, ancient coins, Greece, Hvar, Faros
Post je objavljen 13.04.2012. u 21:27 sati.