N A C R T
PROGRAMA
HRVATSKOG DEMOKRATSKOG SAVEZA
DALMACIJE
(HDSD)
I. RAZLOZI OSNIVANJA I POLITIČKI PROFIL HRVATSKOG
DEMOKRATSKOG SAVEZA DALMACIJE
( HDSD )
A) RAZLOZI OSNIVANJA HRVATSKOG DEMOKRATSKOG
SAVEZA DALMACIJE( HDSD )
Republika Hrvatska je, prema Ustavu, prema obliku organizacije države
određena kao jedinstvena država. Temelj administrativno- teritorijalnog ustroja
su županije. Županijski ustroj rezultat je povijesnog naslijeđa i društvenih prilika
u stvaranju hrvatske države, njezinog održanja u ratnim prilikama i suzbijanja
separacijskih tendencija u hrvatskoj politici.
Takvim ustrojem dvije tisuće godina stara povijesna hrvatska regija Dalmacija
podijeljena je na četiri županije. Danas, nakon dvadesetak godina postojanja
takvog ustroja, taj način teritorijalno-upravne organizacije regije pokazao se
krajnje neučinkovitim.
Administrativno mrvljenje dalmatinske regije na četiri županije stvorilo
je veliku podregionalnu, neučinkovitu administraciju, a nedostatak
strategije gospodarskog regionalnog razvoja, ogromna ratna razaranja i
velika metropolizacija i centralizacija hrvatske države uzrokovali su opće
osiromašivanje, migracije iz regije u metropolu i u bijeli svijet.
Petnaestak godina nakon rata, Dalmacija se našla u teškom socio-ekonomskom
položaju. Rat, tranzicija i metropolizacija uvelike su pridonijeli gospodarskom i
socijalnom siromašenju nekada bogate regije.
1
No, takvom položaju Dalmacije velikim dijelom doprinijele su i političke
stranke u regiji i „dalmatinski“ političari, koji, kad kao zastupnici odu u
Hrvatski sabor, razvodnjeni i razjedinjeni po strankama s čijih su lista dospjeli
u Zagreb, u djeliću sekunde zaborave otkud su došli i, provodeći prije svega
politiku stranačke stege svojih centraliziranih stranaka, iskazujući na taj način
svoju „lojalnost“ prema stranačkim vodstvima, niti su pokazali, niti pokazuju,
bilo kakvu veću zainteresiranost za zastupanje interesa svoje dalmatinske regije
i za borbu za interese ljudi koji u njoj žive.
Dalmatinski političari generacijama su više iskazivali ambiciju preuzimanja
vlasti u Zagrebu, nego što su se trudili svoja znanja, vještine i sposobnosti
uložiti u izgradnju što učinkovitijeg sustava lokalne i regionalne vlasti u svome
zavičaju.
Osnivači HDSD-a, suočeni sa sve većim problemom razvojnog zaostajanja
Dalmacije, ne mireći se sa takvim stanjem, ne pristajući biti taoci političkog
defetizma koji nameće tezu o nepromjenjivosti postojećeg stanja, ne
prepuštajući se bezvoljnosti i apatiji, smatrajući nedopustivom činjenicu da je
Dalmacija prestala biti politički pojam u Hrvatskoj, utemeljuju svoju stranku
Hrvatski demokratski savez Dalmacije (HDSD), stranku regionalne, dalmatinske
orijentacije sa snažno izraženim hrvatskim nacionalnim osjećajem.
HDSD želi predstavljati i zastupati interes Dalmacije kao cjeline ili jedinstvene
teritorijalno-administrativne i socio-ekonomske regije.
HDSD svojim političkim djelovanjem u interesu cijele Dalmacije želi
neutralizirati i negativne učinke starog dalmatinskog kampanilizma, rivalstva
najjačih dalmatinskih gradova među čijim elitama postoji takav jal da se ne
mogu dogovoriti ni o čemu, a zbog čega u konačnici trpe svi građani Dalmacije.
Nasuprot tome, HDSD želi da, u uvjetima izrazito naglašene centralizacije i
metropolizacije hrvatske države, Dalmacija i u Zagrebu konačno dobije i svoje
dalmatinsko JA, ali i svoje dalmatinsko MI.
Razlozi osnivanja HDSD-a su odgovor na posvemašnju centralizaciju i
2
metropolizaciju Republike Hrvatske sa ciljem i zadaćom zastupanja interesa
Dalmacije kao socio-gospodarske i kulturne cjeline, u kontekstu do sada
iznošenih prijedloga organizacije Hrvatske u pet regija sukladno općim
trendovima u EU te poboljšanja socijalnih i gospodarskih prilika u regiji s
naglaskom na investicije, daljnji razvoj brodogradnje, ribarstva, mediteranske
kulture i turizma, zapošljavanje te obnovu ratom opustošenog dalmatinskog
zaleđa.
HDSD se, dakle, osniva zbog:
1. debirokratizacije regije u kontekstu prijedloga nove regionalne organizacije
države,
2. stvaranja općih uvjeta za razvoj regije i zaustavljanje iseljavanja, posebice
sposobne i stručne populacije,
3. promicanja regionalnog identiteta,
4. promicanja razvoja regionalnih Sveučilišta i Veleučilišta u Splitu, Zadru,
Dubrovniku, Šibeniku i Kninu i visokih škola u regiji kao temelja regionalnog
razvoja,
5. prekogranične regionalne suradnje s regijama u BiH, Italiji i Crnoj Gori koje
se zemljopisno, na kopnu i na moru, oslanjaju na Dalmaciju, posebice u odnosu
na dijelove hrvatskog nacionalnog korpusa u BiH i Crnoj Gori,
6. novog vremena što treba i novu političku regionalnu stranku koja će moći
odgovoriti na izazove 21. stoljeća i procesa globalizacije, a istovremeno vodeći
brigu o općim nacionalnim interesima.
Temeljni cilj djelovanja Hrvatskog demokratskog saveza Dalmacije (HDSD)
je okupljanje građana regije oko programa poradi svekolikog napretka regije
Dalmacije te artikulacije gospodarskih, političkih, socijalnih, kulturnih,
obrazovnih i ekoloških interesa građana unutar okvira Republike Hrvatske kao
supsidijarne, decentralizirane i policentrične države, a u kontekstu projekta
Europe regija i europskih integracija.
B) POLITIČKI PROFIL I IDENTITET HRVATSKOG
DEMOKRATSKOG SAVEZA DALMACIJE (HDSD)
3
1. Regionalna
1.2. HDSD je regionalna politička stranka slobodarske orijentacije koja promiče
i zastupa interese regije Dalmacije kao društvene cjeline u sklopu domovine
Hrvatske.
Regionalizam razumijemo kao tip političke svijesti o homogenom prostoru –
regije na temelju fizičko- zemljopisnih, povijesno-kulturnih i gospodarskopolitičkih
kriterija i svijest o konkurenciji regije i metropole s drugim regijama
unutar hrvatske državno-pravno-političke cjeline.
Regionalizam HDSD-a je pozitivni i konstruktivni regionalizam koji vodi
računa o ravnopravnosti i skladu interesa dalmatinske regije s opravdanim
interesima drugih hrvatskih regija i metropole.
Ovaj tip regionalizma je protiv federalizacije Hrvatske.
HDSD izričito odbacuje svako autonomaštvo i orjunaštvo (jugounitarizam).
2. Slobodarska
HDSD je slobodarska politička stranka jer se zalaže za slobodu osobe, obitelji,
naroda, regije, domovine i države.
HDSD se shvaća kao stranka regionalne slobodarske orijentacije usmjerene
prema demokratskom i socijalno pravednom društvu u kojemu će se vlast
pozivati na odgovornost kako bi se spriječilo da pojedinac, ili čitava skupina,
budu stjerani na rub društva.
HDSD stavlja Hrvatsku, regiju Dalmaciju i njezine ljude ispred svih, posebice
stranačko-političkih interesa.
HDSD je zaštitnica regionalne dalmatinske osobnosti i hrvatskog identiteta.
3. Nacionalna
HDSD je politička stranka nacionalne orijentacije. Ona Hrvatsku stavlja ispred
svih stranačkih partikularizama. Hrvatska je temeljna politička vrijednost čiji se
sadržaj izražava u njezinim posebnostima – hrvatskim regijama.
Njezin regionalizam sastavni je dio nacionalnog interesa Republike Hrvatske
kao nacije – države. A interes je boljitak i dalmatinske regije i Republike
Hrvatske kao naše države i domovine.
4
HDSD-u je stran svaki regionalistički nacionalizam i regionalistička isključivost
koji bi bio upravljen prema dezintegraciji Hrvatske kao države i nacije.
4. Demokratska
HDSD je demokratska politička stranka. Demokratsku orijentaciju potvrđuje
svojim demokratskim programom i demokratskom organizacijom stranke.
Kao specijalizirana stranka za zastupanje regionalnih interesa HDSD svoju
demokratičnost izražava postulatima demokratske, pravne i socijalne države,
zaštitom ljudskih i manjinskih prava te dekoncentraciji, decentralizaciji i
demetropolizaciji hrvatske države. Jačanje slobode djelovanja i stvaralaštva te
jačanje demokracije bitno je opredjeljenje stranke.
5. Transgranična
HDSD je politička stranka koja se zalaže za trans ili prekograničnu
suradnju. HDSD uvažava dokumente o transgraničnim regijama u Europi i
prijekograničnoj suradnji u europskim pograničnim regijama. Prema tome,
HDSD se zalaže za suradnju s regijama u susjednim državama, posebice onima
koje su teritorijalno blizu hrvatske regije Dalmacije.
6. Proeuropska
HDSD je politička stranka proeuropske orijentacije. HDSD je stranka zapadne i
antibalkanske orijentacije koja se zalaže za hrvatske europske integracije i protiv
je svih oblika balkanskih asocijacija. HDSD Dalmaciju u eurointegracijskim
procesima i u procesu globalizacije vidi kao hrvatsku euroregiju.
C) TERITORIJALNI OKVIR POLITIČKOG DJELOVANJA
1. Regija Dalmacija
1.1. Regija
Regija predstavlja kraj, predjel, dio neke administrativno-političke cjeline.
Dio s prepoznatljivim demografskim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i
političkim identitetom.
Kao prepoznatljiva gospodarska, kulturna i politička podcjelina regija može
prelaziti granice nacionalne države pa pučanstvo rubnih područja nacionalnih
država može imati mnogo veće sličnosti, zajedničke interese i odnose, nego
li sa središtem/metropolama svojih nacionalnih država (tamo gdje su granice
5
definirane).
Regiju prije svega tvori: a) veća skupina ljudi; b) ona se oblikuje iz
administrativne mreže kao mrežišta za infrastrukturne ustanove; c) postaje
političkim čimbenikom kada je većina njezinih stanovnika prizna za kategoriju
života i kada to priznanje povuče značajne društvene posljedice.
Regije postaju značajne s europskim ujedinjavanjem. U trenutcima kada je
Republika Hrvatska na pragu ulaska u Europsku uniju, jedan od uvjeta, ali i
najvećih interesa same Republike Hrvatske jest i njezina regionalizacija, osobito
u svjetlu činjenice da u Europskoj uniji postoje fondovi za brži razvoj manje
razvijenih regija te s obzirom na poznatu činjenicu da Europska unija načelno ne
daje potporu državnim nego regionalnim projektima.
Stoga je regionalizacija Republike Hrvatske preduvjet bez kojeg nema niti
funkcionalnosti niti korisnosti u pogledu regionalnog razvoja kada je u pitanju
korištenje razvojnih fondova Europske unije.
U gospodarskom smislu regija se pojavljuje kao konkurirajuća cjelina
nacionalnom i globalnom tržištu. Stvaranje regija kao samoupravnih cjelina
proizlazi iz sloge o artikulaciji regionalnih interesa i iz socio-gospodarske
prinude.
Regija se oslanja na princip supsidijarnosti koji u hijerarhiji ovlasti unutar
državne cjeline znači prijenos poslova na društvo ili institucije nižega reda.
Demokratska artikulacija i reprezentacija interesa regije trebala bi biti u
okviru "regionalnog parlamenta", državnog parlamenta („ Doma regija“) i kroz
opću političku reprezentaciju u Hrvatskom saboru.
Poštujući načelo decentralizacije HDSD se zalaže da središte izvršne vlasti
bude u Splitu, ali da sjedište regionalnog parlamenta bude u nekom od drugih
kulturnih i povijesnih gradova Dalmacije, poput Dubrovnika, Šibenika i Zadra
ili slobodarskog grada Knina kao simbola svih hrvatskih patnji i pobjeda.
1.2. Povijesni identitet regije Dalmacije
Dalmacija, od milja zvana „hrvatska ruža svjetova“, regija je dvomilenijske
opstojnosti dalmatinskog identiteta, od začetaka kršćanstva do hrvatske
Dalmacije.
6
Dalmacija, hrvatski dio Mediterana, integralni je dio europskoga civilizacijskog
i kulturnog prostora.
Dalmacija, kroz povijest granično područje Istoka i Zapada, oduvijek je imala
posebnu ulogu, predstavljajući pozornicu dodira kultura i civilizacija, naroda i
svjetova, vjerovanja i migracija koje su se, donoseći u valovima svoje utjecaje,
uklapale u okvire zatečenoga kulturnog i civilizacijskog naslijeđa.
Dalmacija, ponosna hrvatska regija koja svojom prebogatom poviješću, u
trenutku kada se Republika Hrvatska nalazi pred ulaskom u Europsku uniju,
nudi obilje dokaza naše hrvatske nepobitne ne samo europskosti već i svjetskosti
koje nam zlonamjernici često osporavaju.
Dalmacija, jedan od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj, prvi put je
spomenuta još u I stoljeću.
Dalmacija, hrvatska regija koja se prostire od područja rijeke Zrmanje (odnosno
Tribanj-Krušćice) na sjeveru do Konavala, odnosno rta Oštro na jugu.
Dalmacija, regija koju u sjeverozapadnom dijelu omeđuju planinski nizovi
Velebita, Dinare i Kamešnice.
Dalmacija, regija čiji kopneni obalni pojas svojom dužinom čini gotovo 2/3
hrvatske kopnene obale.
Dalmacija, regija u čijem se zaleđu priobalnog planinskog niza srednje
Dalmacije, između rijeke Krke i donjeg toka Neretve, pruža oko 150 km
dug krški pojas Dalmatinske zagore, a sjeverozapadno od Krke na Zagoru se
nastavljaju Ravni kotari i krško pobrđe Bukovice.
1.3. Otoci – neprocijenjivo, ali nedovoljno iskorišteno dalmatinsko i
hrvatsko bogatstvo
Hrvatski otoci, jadranski dragulji, stihovima hrvatskoga književnika Antuna
Mihanovića opjevani: „Ne spavajte, o otoci naši Lijepi vrti morem plivajući.“
Otoci, naše neprocijenjivo bogatstvo i neizmjerna vrijednost Dalmacije i cijele
7
Hrvatske.
Od 1185 hrvatskih otoka, Dalmacija ih u svom akvatoriju, bez paške otočne
skupine, sadrži 926.
No, na žalost, njihov je potencijal do sada slabo iskorištavan, njihove izvornosti
nedostatno štićene, a razvojne mogućnosti nepoticane ili čak priječene.
Naši otoci predstavljaju neprocijenjivu prirodnu i kulturnu baštinu.
Otoci u svom trajanju, a otočani u svojoj svijesti čuvaju najveće vrijednosti
nacionalnog identiteta.
No, otočna gospodarska struktura i danas je krajnje siromašna, iako su naši otoci
u povijesti često imali, a i danas imaju, brojne usporedne prednosti.
Među tim prednostima posebno se ističu klima, zemljopisni položaj, otočni
krajobraz i čistoća otočnog okoliša.
Ali, u isto vrijeme, na otocima postoje i brojni činitelji koji ograničavaju i
usporavaju njihov razvitak.
Najznačajniji ograničavajući činitelji su manjak radnoaktivnih, a na malim
otocima i fertilnih otočana, potom prirodni ograničavajući činitelji poput
propusnosti otočnog tla i krševitosti, ali i nedovoljne otočne lučke i cestovne
infrastrukture, pretežno neprohodnih otočnih poljskih puteva, nedovoljno
dobro riješenog pitanja zdravstvene skrbi, osobito hitne medicinske pomoći,
problema s vodoopskrbom i manjka infrastrukture zbrinjavanja otpadnih voda
i nedostatne infrastrukture odlaganja čvrstog otpada te nesređenih katastara
i dubioznih vlasništva nad poljoprivrednim i građevinskim zemljištima te
zgradama.
1.4. HDSD za novi regionalni ustroj Republike Hrvatske
Kao politička stranka regionalne orijentacije, HDSD prihvaća prijedloge
novog regionalnog ustroja prema kojemu bi se Hrvatska sastojala iz pet regija:
Dalmacija (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačkoneretvanska
županija s oko 857.000 stanovnika), Slavonija i Baranja (Osječkobaranjska,
Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i
8
Virovitičko-podravska županija s oko806.000 stanovnika), Sjeverozapadna
Hrvatska (Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Zagrebačka,
Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija s oko 976.000
stanovnika), Jugozapadna Hrvatska (Istra, Primorsko-goranska, Karlovačka,
Ličko-senjska i Sisačko-moslavačka županija s oko 857.000 stanovnika) i Grad
Zagreb ( s oko 792.000 stanovnika).
Sjedišta izvršne regionalne vlasti dalmatinske regije bila bi u Splitu, ali i u
drugim dalmatinskim gradovima ( Zadru, Šibeniku, Kninu, Dubrovniku,…).
Regija Dalmacija bi imala statut. Gradovi bi imali svoje statute, lokalnu upravu i
samoupravu. Gradonačelnici bi se birali neposredno, na izborima.
Regionalna skupština konstituirala bi se na temelju izbora i predstavljala bi
izraz volje građana o ravnomjernoj zastupljenosti građana iz svih dijelova regije
Dalmacije.
Sjedište regionalnog parlamenta bilo bi određeno nakon postignutog konsenzusa
svih prvih demokratski izabranih skupštinara prvog regionalnog predstavničkog
tijela dalmatinske regije.
HDSD sa zalaže da to bude jedan od dalmatinskih gradova prepoznatljiv po
svojoj slobodarskoj, kulturnoj i povijesnoj tradiciji na području Dalmacije,
poput Dubrovnika, Zadra, ili povijesnih hrvatskih kraljevskih gradova Knina i
Šibenika. Odluka bi se donijela na prvoj utemeljiteljskoj skupštini regionalnog
parlamenta Dalmacije.
Na čelu regije bio bi neposredno izabrani „župan dalmatinski“.
II. VRIJEDNOSTI I NAČELA HRVATSKOG DEMOKRATSKOG
SAVEZA DALMACIJE (HDSD)
A) VRIJEDNOSTI HRVATSKOG DEMOKRATSKOG SAVEZA
DALMACIJE (HDSD-a)
1. Sloboda
HDSD kao regionalna slobodarska politička stranka polazi od nauka da je
sloboda najveća vrijednost. Ona znači mogućnost većeg samoodređenja.
9
Isključuje mogućnost svakog duhovnog, tjelesnog, gospodarskog i političkog
pritiska te, posebice, državnu samovolju. Sloboda osobe znači njezino
očitovanje u skladu s moralnim redom i društveno zajamčenim redom stvari.
U političkom smislu označava mogućnost veće samouprave regije u odnosu na
državnu cjelinu, kao mogućnost nesmetanog promicanja regionalnih interesa.
2. Obitelj
U društvenom smislu obitelj je temeljna društvena jedinica u kojoj se očituje
pojedinac. Obitelj je srodstvena, prirodna, biološka, društvena zajednica,
njegovana obostranom odgovornošću naraštaja i podloga je slobodarski
shvaćenog društva. Njezina funkcija pokazuje se u odgoju djece.
Njezino postojanje mora biti zajamčeno slobodom, a njezini interesi artikuliraju
se na lokalnoj, regionalnoj i, u širem smislu, globalnoj razini.
3. Ljudska i manjinska prava
HDSD, kao slobodarska i regionalna politička stranka, polazi od toga da sloboda
obitelji, društvenih i manjinskih skupina mora biti pravno zajamčena jer je
odnos većine spram pojedinca i manjine mjerilo demokracije.
Isto tako HDSD polazi od toga da moraju biti zajamčena prava većine kako bi
se uspostavio bolji red stvari i uspostavila ravnoteža društva shvaćenog u obliku
društvenog organizma. Zaštita manjina znači zaštitu sastavnih dijelova Hrvatske.
4. Domovina Hrvatska
HDSD, kao slobodarska regionalna politička stranka pod domovinom
podrazumijeva Hrvatsku, njezinu povijest, kulturu, identitet, hrvatski narod i
manjinske skupine.
Domovina podrazumijeva prostorni, etnički i kulturni smisao.
Regiju Dalmaciju HDSD razumije samo kao dio domovine Hrvatske.
5. Dalmacija kao demokratska regija u Hrvatskoj
HDSD, kao slobodarska regionalna politička stranka, Dalmaciju vidi kao
demokratsku regiju u demokratskoj Hrvatskoj i kao demokratski izraz
decentralizacije, supsidijarnosti i ravnoteže sa Zagrebom kao metropolom
i glavnim gradom svih Hrvata i hrvatskih državljana, ali i kao jednu od pet
10
ravnopravnih regija u Republici Hrvatskoj.
6. Supsidijarnost
HDSD, kao politička stranka slobodarske i regionalne orijentacije, prihvaća
princip supsidijarnosti radi poboljšanja kvalitete života u regiji s mogućnošću
prepuštanja onih poslova od strane države na razinu regije u smislu regionalne
samouprave i ostvarenja slobode i demokratičnosti pojedinaca i obitelji u regiji.
7. Regionalni ustroj države i policentričnost vs. centralizaciji
HDSD, kao politička stranka slobodarske i regionalne orijentacije, polazi
od dvadesetogodišnjeg iskustva organizacije hrvatske države u obliku
neučinkovitog županijskog sustava razumijevajući da je takav organizacijski
ustroj države postao preprekom razvoja hrvatskih regija i da je, u tom
smislu, potrebita reorganizacija države u pet hrvatskih povijesnih regija radi
objedinjavanja, koncentracije snaga i resursa u pojedinim povijesnim hrvatskim
regijama i uspostavljanja policentrične strukture društva nasuprot dosadašnjem
svekolikom obliku centralizacije i metropolizacije koji je prouzrokovao otežan
razvoj regija i nesklad kvalitete života između metropole i regija.
No, uz administrativno-teritorijalnu reorganizaciju države u pet hrvatskih
regija, nužno je provesti i stvarnu fiskalnu decentralizaciju jer je dosadašnja
metropolizacija i centralizacija, a nadasve ona fiskalna, jedna od najvažnijih
i najsnažnijih kočnica i prepreka ujednačenog i ravnomjernog razvoja svih
hrvatskih regija.
8. Pozitivni regionalizam
HDSD, kao slobodarska i regionalna politička stranka, odbacuje svaki ekstremni
regionalizam koji bi doveo u pitanje opstojnost hrvatske države.
HDSD se zalaže za konstruktivni i pozitivni regionalizam koji neće dovesti u
pitanje središnju vlast, a koji će se prema središnjoj vlasti odnositi kritički i
zahtijevati veću mogućnost samouprave u funkcioniranju regije na principima
dekoncentracije, decentralizacije i supsidijarnosti.
11
B) POLITIČKA NAČELA U OKVIRU HRVATSKE
1. Demokratska država
HDSD, kao politička stranka, polazi od političke filozofije i principa
demokratske države. Vlast u demokratskoj državi je demokratski legitimirana
vlast.
HDSD polazi od trodiobne strukture vlasti. Svaka vlast u trodiobnoj strukturi
uživa određenu autonomiju propisanu zakonima i Ustavom Republike Hrvatske.
Princip demokratske države u punom obliku podrazumijeva ne samo
demokratski oblik vladavine već i demokratsku organizaciju države.
HDSD, kao politička stranka, podupire Ustavne reforme u pravcu
decentralizacije, demetropolizacije i novog upravnog i regionalnog ustroja
Republike Hrvatske.
2. Pravna država
Ostvarenje postulata demokratsko-pravno-socijalne državnosti nemoguće je
bez ostvarenja principa pravne države. Pravnu državu određujemo kao državu
vladavine prava i vladavinu koja poučava zakonima. Ljudi su pred zakonom
jednaki, bez obzira na posebnosti.
Ostvarivanje principa pravne države nemoguće je bez autonomije i nezavisnosti
sudbene vlasti. Sudbena vlast je ta koja mora jamčiti i štititi vladavinu prava i
primjenjivati pravo i izvršavati pravdu.
3. Socijalna država
HDSD, kao politička stranka slobodarske i regionalne orijentacije, zalaže se za
princip socijalne države koja štiti dostojanstven život svakog građana.
Socijalna država mora biti država zajamčenih i ostvarivih socijalnih prava.
HDSD se protivi svakom raskoraku između propisanih ili zajamčenih prava
socijalne države i nemogućnosti njihova ostvarenja.
HDSD se protivi gomilanju normativne regulative iz područja socijalnog
12
zakonodavstva bez ekonomskog pokrića. Prava bez ekonomskog pokrića nisu
ništa drugo nego manipulirana i fiktivna sredstva.
4. Supsidijarna država
HDSD, kao slobodarska i regionalna politička stranka, promiče princip
supsidijarne i odgovorne države. Supsidijarna država je država ravnomjerne i
pravedne distribucije uloga, resursa, vlasti i moći koja segmentima državnog
ustroja daje mogućnost autonomnog djelovanja bez dovođenja u pitanje
funkcioniranja državne cjeline.
5. Regija kao dio decentralizirane i policentrične države
HDSD, kao politička stranka, polazi od shvaćanja regije kao decentraliziranog
dijela hrvatske države kao supsidijarne i policentrične države. Policentrizam s
principom samouprave i kooperacije omogućuje veće zadovoljavanje potreba
i interesa građana. Decentralizirani i policentrični politički sustav predstavlja
oličenje demokratskog principa u području organizacije države, uprave i
samouprave.
C) NAČELA GOSPODARSKE POLITIKE
U području gospodarstva HDSD kao politička stranka zalaže se za:
1. politiku otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja,
2. gospodarsku politiku socijalno-tržišnog gospodarstva,
3. politiku razvoja malih i srednjih poduzeća,
4. politiku investiranja i razvoja,
5. politiku nezastarijevanja kaznenih djela ratnog profiterstva, kao ni
kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, počinjenih u vrijeme
Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroženosti
neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države, propisanih zakonom, ili onih koja
ne zastarijevaju prema međunarodnom pravu te za oduzimanje imovinske koristi
ostvarene tim djelima ili djelima povezanim s njima,
6. politiku regionalnog gospodarskog razvoja, posebice u ratom pogođenim
područjima u smislu otvaranja novih pogona i radnih mjesta da bi povratnici
mogli imati osiguranu egzistenciju,
13
7. politiku razvoja brodogradnje, ribarstva i turizma kao strateških grana
gospodarstva Dalmacije,
8. politiku regionalnog razvoja prometa i prometnica te bolje prometno
povezivanje s metropolom i ostalim hrvatskim, ali i europskim regijama s
osobitim naglaskom na nužnost izgradnje Pelješkoga mosta u cilju rješenja
problema cestovne izoliranosti najjužnijih dijelova Dalmacije od ostalih dijelova
Republike Hrvatske, a što je posebnog, ne samo strateškog političkog već i
gospodarskog interesa cijele regije Dalmacije i Republike Hrvatske,
9. politiku razvoja dalmatinskih otoka radi ostvarenja temeljnih gospodarskih i
demografskih ciljeva,
10. politiku poticajnih gospodarskih mjera za sve strateške gospodarske
djelatnosti dalmatinske regije,
11. politiku unaprijeđenja pomorsko-cestovno-zračne povezanosti otoka s
kopnom i otoka s otokom,
12. politiku razvoja ribolovstva i lovstva, prerade ribe i trgovine ribom,
13. politiku razvoja vodoopskrbe, sustava odvodnje, navodnjavanja i odlaganja
čvrstog otpada,
14. politiku razvoja zdravstvene zaštite, osnovnog i srednjoškolskog te
visokoškolskog obrazovanja,
15. politiku uređenog upravljanja lukama,
16. politiku obrazovanja, poticanja i potpore obrtnicima i malim poduzetnicima,
17. politiku kulturnog razvitka te proučavanja, zaštite i očuvanja prirodne i
kulturne baštine,
18. politiku provođenja Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike
Hrvatske (ZERP-a) i odredbi o gospodarskom pojasu u skladu s odredbama
Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora kojom je proglašenje isključivog
gospodarskog pojasa isključivo subjektivno pravo obalne države, u našem
slučaju Republike Hrvatske,
19. reformu poreznog sustava u funkciji razvoja gospodarstva i poticanja
poduzetništva u regiji,
14
20. politiku poticanja ulaganja kapitala, a protiv politike novih zaduživanja,
21. politiku regulacije dužničko-vjerovničkih odnosa bez čije je regulacije
nemoguće gospodarenje,
22. politiku integracije hrvatskog gospodarstva na regionalnoj i državnoj razini u
globalne integracijske procese.
HDSD će se, kao politička stranka, svim svojim umnim i stvarnim sredstvima
zalagati za ostvarenje načela svoje gospodarske politike.
D) NAČELA SOCIJALNE SIGURNOSTI I SOCIJALNE POLITIKE
Polazeći od postulata socijalne države HDSD se zalaže za:
1. politiku zajamčivanja egzistencijalnog minimuma,
2. politiku socijalnog zbrinjavanja građana,
3. politiku reforme zdravstvenog sustava,
4. politiku reforme mirovinskog sustava,
5. politiku zaštite prava hrvatskih branitelja i njihovih obitelji,
6. politiku socijalnog partnerstva kao najprimjereniju politiku dijaloga između
udruga poslodavaca, posloprimaca i vlasti,
7. politiku socijalnog dijaloga radi bolje i učinkovitije artikulacije društvenih
interesa.
HDSD će se, kao politička stranka, svim svojim umnim i stvarnim sredstvima
zalagati za ostvarivanje načela svoje socijalne politike.
E) NAČELA POLITIKE OBRAZOVANJA I ZNANOSTI
Polazeći od temeljnih vrijednosti slobode i slobodne osobe HDSD će se, kao
politička stranka, u svojem djelovanju zalagati za ova načela obrazovne politike:
1. načelo jednakopravnog pristupa osoba svim obrazovnim institucijama,
2. prilagodbu obrazovnog sustava potrebama tržišta rada , a posebice potrebama
informatičkog i globaliziranog društva 21. stoljeća,
3. očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta,
15
4. razvoj regionalnih sveučilišta i veleučilišta i njihovo prilagođavanje
potrebama i interesima dalmatinske regije, uz razvoj njihove autonomije.
HDSD će se, kao politička stranka, svim sredstvima zalagati za ostvarivanje
načela svoje politike obrazovanja i znanosti.
F) NAČELA KULTURNE POLITIKE
HDSD, kao slobodarska i regionalna politička stranka, u području kulture
zalagat će se za:
1. razvoj svih oblika kulture koji doprinose obogaćivanju i osmišljavanju života,
2. razvoj kulturnih institucija nacionalnog i regionalnog značenja,
3. promicanje i zaštitu nacionalnog kulturnog identiteta,
4. promicanje i razvoj regionalnog kulturnog identiteta kao sastavnice hrvatske
kulture,
5. promicanje nacionalne i regionalne kulture u svijetu na paradigmi pluralizma
kultura i protiv negativnih strana globalizacije kulture koja guši pojedinačne
kulturne identitete i regionalne i nacionalne kulture svodeći ih na dodatke
globaliziranoj masovnoj kulturi,
6. promicanje i očuvanje nadaleko poznatih kulturnih manifestacija i
dalmatinskih „fešta „ u Dalmaciji.
HDSD će se, kao politička stranka, svim sredstvima zalagati za oživotvorenje
načela i ciljeva svoje kulturne politike.
G) NAČELA EKOLOŠKE POLITIKE
HDSD, kao politička stranka slobodarske i regionalne orijentacije s visokom
ekološkom sviješću, zalaže se za:
1. ekološku politiku kvalitete života,
2. ekološku politiku zaštite prirodnih bogatstava, nacionalnih parkova i parkova
prirode u regiji Dalmaciji,
3. ekološku politiku kažnjavanja glavnih zagađivača u regiji,
4. ekološku politiku uvođenja ekoloških poreza,
16
5. ekološku politiku zaštite voda, tla i zraka jer voda, tlo i zrak nisu monopol nas
živućih nego elementi života uopće i budućih generacija,
6. ekološku politiku razvoja ekološke svijesti građana kroz sustav primarne i
sekundarne socijalizacije građana.
HDSD će se, kao politička stranka, svim sredstvima zalagati za oživotvorenje
ekološke politike na dobrobit građana regije.
H) NAČELA REGIONALNE I HRVATSKE PROEUROPSKE
POLITIKE
HDSD, kao politička stranka slobodarske i regionalne orijentacije, promiče ova
načela:
1. načelo decentralizacije i regionalizacije Republike Hrvatske u pet velikih,
mahom povijesnih regija,
2. načelo transgranične suradnje u kontekstu europskih integracija i bliskosti
interesa stanovnika regija susjednih država te suradnje s dijelovima hrvatskog
naroda u susjednim državama,
3. načelo hrvatske države kao države hrvatskih regija,
4. načelo Europe kao Europe regija,
5. načelo Europe domovina nacija u kojoj će se, u kontekstu eurointegracija i
globalizacije poštivati pravo na nacionalne i kulturne posebnosti,
6. načelo hrvatskih europskih integracija,
7. načelo protivljenja bilo kakvim balkanskim integracijama i/ili restauracijskim
tendencijama obnove Jugoslavije,
8. načelo protivljenja svakom obliku iredentizma kao nacionalističkom pokretu
i ideologiji koja se zalaže za mijenjanje državnih granica sa ciljem dolaska
etničkih manjina koje žive na hrvatskim prostorima pod vlast država gdje čine
većinu,
9. načelo domovine Hrvatske i hrvatske regije Dalmacije u globalizacijskom
procesu.
HDSD će se, kao politička stranka, svim sredstvima zalagati za dosljednu
17
provedbu svojih načela regionalne i hrvatske proeuropske politike.
I) NAČELA POLITIKE RAZVOJA SPORTA
Polazeći od općepoznate činjenice o Dalmaciji kao neiscrpnom rasadniku
vrhunskih sportaša i sportskih talenata europskih i svjetskih razmjera, HDSD se
zalaže za stvaranje organizacijskih i materijalnih uvjeta za:
1. razvoj sporta i uspješno djelovanje organizatora sportskih djelatnosti
2. podizanje opće tjelesne, zdravstvene i sportske kulture građana, a osobito
djece i mladeži
3. razvoj vrhunskih sportaša te postizanje vrhunskih sportskih rezultata
4. izgradnju sportske infrastrukture, a posebice kapitalnih objekata, po
europskim standardima kao temeljnog preduvjeta organiziranja velikih sportskih
priredbi.
HDSD će se, kao politička stranka, svim sredstvima zalagati za ostvarivanje
svoje politike razvoja sporta.
INICIJATIVNI ODBOR HDSD-a
Knin, 05. travnja 2012.
18
Post je objavljen 10.04.2012. u 14:24 sati.