STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA BENKOVAC
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
Grad Benkovac ispod cijene prodaje zemljište
Na pisanje Stranke hrvatskog zajedništva da grad Benkovac prodaje uređeno građevinsko zemljište ispod cijene reagirao je grad Benkovac u novinama Vox od 27.07.2011. godine navodom kako gradu Benkovcu «nije interes zarađivati na zemljištu».
Nadalje iznose činjenice: veličina prodane parcele nije 10.000 m˛, prodajna cijena nije 8,8 kn/m˛, državna revizija nije imala primjedbi na početnu cijenu za prodaju parcela.
Navode da su od 290.000 m˛ prve faze, podjeljene u 20 parcela, prodali 18 parcela ukupne površine 174.600 m˛. Diobom 174.600 m˛ sa 18 parcela, dobije se da je prosječna veličina parcele 9.700 m˛.
Dakle, isto kako smo i mi utvrdili.
Navode da prodajna cijena nije 8,8 kn/m˛ već 24,10 kn/m˛. Množenjem ove njihove cijene sa 174.600 m˛ dobije se prodajni utržak od 4.207.860,00 kuna. Neka se grad Benkovac i državna revizija dogovore jesu li 18 parcela prodali za iznos naveden u izvještaju revizije 1.588.707,00 kuna ili za iznos, kako tvrde u Benkovcu, od 4.207.860,00 kuna. Razlika je ogromna i iznosi 2.619.153,00 kune.
Posve je jasno da državna revizija nije imala primjedbi na početnu cijenu za prodaju parcela, a to nalazimo i u narodnoj poslovici «vrana vrani oči ne vadi». No poslovica ne kaže što vrana vrani čini s mozgom.
Ovu reakciju pišemo isključivo radi traženja odgovora od odgovorne osobe navedene u izvještaju državne revizije, a to je gospodin Branko Kutija, saborski zastupnik i gradonačelnik Benkovca.
1. Po kojoj cijeni im je hrvatska vlada prodala zemljište poslovne zone Šopot? Je li ih kao saborski zastupnik pitao kako su utvrdili tržišnu cijenu? Ova transakcija je na štetu poreznih obveznika, a u konačnici u korist prvih kupaca nakon uređenja zone.
2. Tko je i kako utvrdio tržišnu cijenu za grad Benkovac? Stoji i u navodu reakcije grada Benkovca da su prodali zemljište, a prodati ga mogu isključivo po tržišnoj cijeni.
3. Od gospodina Branka Kutije tražimo da nas obavijesti tko i kako uopće formalno i pravno utvrđuje tržišnu cijenu navedenu u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
4. Kako to da ta tržišna cijena nije ista i kod transakcije s države na grad Benkovac i s grada Benkovca na druge pravne subjekte?
Naime, u uređenja su i grad Benkovac i hrvatska vlada jednako ulagali- 50/50%.
5. Neka nam gospodin Branko Kutija odgovori jesu li prodavali građevinsko zemljište ili posebna prava poslovne zone Šopot.
Ima li taj atribut poslovne zone ikakav pravni učinak na ikoga osim na džepove poreznih obveznika?
6. Nakon što grad Benkovac rasproda čitav prostor zone Šopot, hoće li imati ikakve pravne ovlasti nad prostorom zone?
Možemo zaključiti da ni hrvatska vlada, ni grad Benkovac nemaju i ne žele imati jasne odgovore na ova naša pitanja koja proizlaze iz odredbi Zakona o vlasništvu koji je na snazi već dugi niz godina, a državna vlast još uvijek nije definirala matricu utvrđenja tržišne cijene.
Iz ovog razloga državno odvjetništvo od slučaja do slučaja zapliće svoj rad, bio u pitanju sudski vještak ili neki institut.
Presude padaju, a muljatori u vladi RH i jedinicama lokalne samouprave rade svoj posao na štetu građana, a u korist mešetara koji kupuju i preprodaju građevinsko zemljište i svu drugu imovinu poreznih obveznika na upravljanju centralne ili lokalne vlasti, svejedno.
Poslano
1. Predsjedniku Hrvatske
2. Vladi Republike Hrvatske
3. Državno odvjetništvo RH
U Benkovcu, 9. travnja 2012. godine
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA BENKOVAC
Post je objavljen 09.04.2012. u 12:11 sati.