STAROST
Starost je doba kad su usporene sve životne funkcije, kada popušta snaga organizma i otpornost prema bolestima. Prema tome, to nije bolest, nego prirodno stanje kada i manje nedaće čovjeka »bacaju« u krevet. Teško je odgovoriti što je starost i kada, u stvari, započinje. Neki Ijudi tvrde da dijete, čim se rodi, počinje stariti, sve dok ne dođe u doba kada možemo kazati da je nastupila starost. Poznato je da se u našem tijelu stanice neprekidno obnavIjaju, ali nejednakom brzinom i ne cijeloga života. Prema tome, rnoglo bi se reći da je starost gubitak mogućnosti trajnog obnavIjanja. U starosti je poremećena ravnoteža između trošenja i odumiranja stanica u odnosu na istovremeno stvaranje novih stanica. Istrošene stanice sporije se obnavljaju ili se nove više ne stvaraju.
Vanjski znaci po kojima raspoznajemo starost su: smanjena tjelesna temperatura, slabost reakcija na vanjske podražaje; mnoge bolesti prolaze lakše nego u mladih Ijudi jer stari Ijudi veoma često ne osjećaju bol koja prati bolest, nemaju visoku temperaturu, iako je bolest koji put opasna, unutrašnji organi su istrošeni i ne vrše svoju funkciju kao u mladim danima, srce polako popušta, a probava nije uredna. Organizam gubi vodu, a to je uzrok što je koža suha i naborana sa staračkim pjegama. Kosti postaju šupljikave, lako se lome i teško srašćuju. Kralješnica se savija tako da čovjek postaje poguren i niži, a krvne žile postaju tvrde i krhke.
Pored tjelesnih znakova, znatne promjene javljaju se u duševnom životu čovjeka. Star čovjek postaje razdražljiv, nepovjerljiv, često okrivljuje druge za nešto što se uopće nije dogodilo. Postaje zaboravan, pogotovo slabije pamti novije događaje, a jako se dobro sjeća događaja iz djetinjstva i mlađih dana. Mnogi stari Ijudi prornijene svoju ćud. Ipak, postoje i takvi koji do zadnjeg trenutka života ostaju potpuno bistri i svjesni svih događaja te razgovaraju i raspravljaju o mnogim stvarima kao da su mladi.
Premda proces starenja zahvaća sve organe, ipak oni ne stare jednako i u isto vrijeme. No, većina organa počinje stariti počevši od 45. godine života. Međutim, slabljenje pojedinih organa izrazitije je poslije 60. godina života, kada otprilike počinje prava sta-rost. Dakako, to je relativno. Jer neki počinju stariti u ranijim godinama, a drugi, pak, još su u 70. godini zdravi i vitalni.
Općenito gledajući na starosne granice, sa 45. godinom organizam počinje stariti, a većina organa slabiti. Zbog toga s tom godinom trebali bismo načiniti prekretnicu, ukoliko želimo sačuvati zdravlje i dočekati duboku starost.
Prije svega, potrebno je voditi računa da se oslabljeni organi što je moguće više oslobode suvišnih napora kako bi s uspjehom mogli vršiti svoje funkcije. To ćemo najbolje postići ukoliko se držimo slijedećih pravila:
— Sto više vremena provoditi u prirodi, na čistom zraku. Baviti se što više nekim sportom, ili lovom ili ribolovom. Ukoliko nemate prilike za sport, svaki dan što više šetati se na čistom zraku, bez obzira na vremenske prilike.
— Odbaciti duhan, a alkohol svesti na najmanju moguću mjeru. Zadovoljiti se 1 čašom dobrog vina nakon jela.
— Iz jelovnika postupno izbacivati suhomesnate i konzervirane proizvode, a masnoće životinjskog porijekla zamijeniti biljnim uljem.
— Smanjiti količinu hrane. Obroci bi trebali biti učestaliji ali manji. Odbaciti sva zapržena jela. Usmjeriti se na variva, voće i povrće. Sto više jesti zelen, posebno divlje zelje.
— Sol smanjiti na razumnu mjeru. Ne jesti bljutava i preslana jela. Valja zapamtiti da suvišna sol može pogoršati mnoge bolesti srca, krvnih žila, bubrega, mokraćnih kanala i sl.
Uz ova pravila, korisno je, ujutro ili uvečer, popiti šolju čaja od jedne od navedenih mješavina trava. Svaki od navedenih čajeva čisti krv, pospješuje rad probavnih organa, uvjetuje laganu regeneraciju. Bilo bi ponajbolje da se svaka od receptura koristi neko vrijeme i da se zamijeni drugom, i tako redom dok se ne iskoriste sve recepture. Vremenski gledano, bilo bi dobro svaku recepturu koristiti tjedan dana, a zatim, sedmi tjedan započeti iznova.
Sastav čajeva:
1. Po 20 g konjogriza, pirevine, preslice i vrbove kore.
2. Po 20 g hrastovih listova, ječmene slame, petoprste steže, cvjetova kunice i
10 g odoljena.
3. Po 20 g listova maline, listova crnog ribizla, peršuna, zlatice s kamena.
4. Po 20 g pirevine, svile od kukuruza, listova šumske jagode, listova i cvjetova divlje nane i listova kupine.
5. Po 20 g listova pitome nane, cvjetova kunice, korijena slatke paprati, bobe borovnice i listova smreke Ijeske.
6. Po 10 g majčine dušice, smrekove bobe crne, muške bokvice, cvjetova zovine i matičnjaka.
7. Uvarak od zobi: preko noći namočiti 1 jušnu žlicu zobi u 2 1/2 dcl vode. Ujutro kuhati na laganoj vatri da uvri na 2 dcl. Ohladiti poklopljeno, procijediti i popiti.
Post je objavljen 09.04.2012. u 09:38 sati.