Marketing
CRNA KNJIGA BJELOVARA - JE STVARNOST (Miroslav Čačija i Đurđa Adlešić)
KRIMINAL S VODOM
Piše: BRANKO STOJKOVIĆ - ŠTIT
O "Vodoprivredi" Daruvar pisao sam već nekoliko puta i to o problemima u kojima se je našlo ovo poduzeće u vlasništvu Bjelovarsko-bilogorske županije. Problema je, to je očito, bilo i ranije, ali oni su kulminirali dugotrajnom blokadom žiro-računa, koja traje već godinu dana i neisplatom plaća radnicima. Predstavnici zaposleničkog vijeća i Sindikata već su i ranije pokušavali upozoriti na teško stanje u poduzeću, ali i na ozbiljne povrede zakona od strane nekih ljudi, ali su u tome imali malo uspjeha sve donedavno, kada su i novinari i javnost saznali da je policijska istraga u "Vodoprivredi" dala prve rezultate upravo porazne rezultate. Stručnjaci za gospodarski kriminal PU bjelovarsko-bilogorske su nakon provedene istrage došli do saznanja da su pojedinci iz "Vodoprivrede" oštetili to poduzeće, ali i "Hrvatske vode" za iznos koji prelazi 2,6 milijuna kuna. Točnije, za sada se barata sa šest imena, a prema dosadašnjim saznanjima kriminalnim radnjama pojedinaca oštećena je "Vodoprivreda" za 664.270 kuna i "Hrvatske vode" za 1.965.465 kuna.
Mehaničar "glumio" direktora
Na vrhu liste osumnjičenih za gospodarski kriminal u "Vodoprivredi" Daruvar je bivši direktor Davor Novinc, koji je na tom položaju bio od 91. godine pa do ožujka ove godine, kada je Županijska skupština prihvatila njegovu ostavku. Njegovu smjenu zatražilo je Zaposleničko vijeće i Sindikat poduzeća nakon neuspjelih pregovora vezanih uza zahtjeve za isplatu zaostalih plaća i utvrđivanje krivaca za loše poslovanje tvrtke. Puno je toga što se stavlja na dušu bivšem direktoru Novincu, a najbitnije je svakako nesavjesno gospodarsko poslovanje, davanje kredita i pozajmica nekim djelatnicima poduzeća koji oni ni do danas nisu vratili, a istraga je utvrdila i da nije vodio računa o naplati potraživanja od pojedinih naručitelja radova. Uz Novinca spominje se kao ključni čovjek Jaroslav Jasenaš koji je bio tehnički direktor i koji je imao zadatak pronalaziti poslove na tržištu. Naime, "Vodoprivreda" je 70 posto poslovanja obavljala za "Hrvatske vode", a 30 posto posla je trebalo naći na tržištu. U tom dijelu neki investitori imali su poseban tretman, nekima nisu nikad ni ispostavljeni računi za obavljene radove, a ponekad su iz nepoznatih razloga angažirani kooperanti iako su strojevi "Vodoprivrede" stajali.
No, "Vodoprivreda" je imala i direktora općih poslova Stjepana Miškeca koji nije imao potrebnu stručnu spremu za to radno mjesto (bio je mehaničar) pa ga je (odluka direktora i Nadzornog odbora) trebalo školovati. Za njegovo školovanje je za šest mjeseci 98. godine potrošeno oko 10.000 DEM (na tjedan mu je isplaćivano 1.500 kuna za troškove), ali je on nedugo iza toga odustao od daljeg školovanja. No nije odustao i od kredita koji je dobio odlukom u visini 20.000 DEM za uređenje stana (njime uređivao vikendicu na moru). Do današnjeg dana nije otplatio ni jednu kunu toga kredita. Policijska istraga još spominje i imena Tihomira Mlinara, Josipa Jurišića i Dragana Sudara te Stjepana Šturlana, kao odgovornu osobu iz "Hrvatskih voda" Zagreb.
Što je, u stvari, Dabrovac?
Skupno uzevši, policijska je istraga utvrdila da su spomenute osobe napravile niz kaznenih djela koja se odnose na nepravilnosti pri dodjeli kredita nekim djelatnicima poduzeća, nepoduzimanje mjera za naplatu izdanih računa, isplata dnevnica na temelju fiktivnih putnih naloga, trošenje novca na reprezentaciju, korištenje službenog automobila u privatne svrhe (odlazak u Ausriju i na utakmicu u Budimpeštu), rad strojeva "Vodoprivrede" u privatne svrhe, isplata fiktivnih računa jednom trgovačkom obrtu i "Elmac comercu" iz Daruvara. Najzanimljivije dio priče je izgradnja objekta Dabrovac za "Hrvatske vode". Riječ je o objektu koji bi trebao biti centar za obranu od poplava toga područja, ali kako sada stvari stoje, on je nešto sasvim drugo.
Naime, kako smo uspjeli saznati na toj lokaciji nalazi se danas prekrasno uređen ribnjak koji je i poribljen. Na njemu se nalazi i umjetni otok s izuzetno luksuzno opremljenim objektom. Do otoka se dolazi mostom od hrastovine. Do objekta je dovedena struja, telefon, voda, unutaršnjost je izuzetno luksuzno namještena. Tu bi se trebalo nalaziti objekt za obranu od poplava toga područja - drugim riječima to znači da bi ribnjak za vrijeme kada nema opasnosti od poplave trebao biti prazan tako da bi se u njega mogao pustiti višak vode kada postoji opasnost od poplave. No stvari su sada obrnute, a kao gosti objekta spominju se neki visoki dužnosnici "Hrvatskih voda" i još nekih javnih poduzeća, ali i stranke koja je danas oporba.
Policijska istraga je za sada utvrdila toliko, ali slučaj time nije završen jer ima indicija da će ona biti proširena. Istraga je pokenuta na temelju predstavke Zaposleničkog vijeća i Sindikata "Vodoprivreda" Daruvar koji su se do tada obraćali i financijskoj policiji i inspekciji rada i vlasniku (Bjelovarsko-bilogorskoj županiji), ali u tome nisu imali nikakvog uspjeha. Tek je policija odradila svoj dio posla.
Zašto Županija nije reagirala?
Nakon svega postavlja se i nekoliko opravdanih pitanja. Kako to da "Vodoprivreda" Daruvar nije do danas privatizirana iako postoji odluka Županijske skupštine. Prema toj odluci privatizirana je "Hidroregulacija", dok u "Vodoprivredi" nije u tom dijelu napravljen ni početni korak. Ali je zato napravljeno nešto drugo. "Vodoprivreda" je od uspješnog poduzeća postala problem i gubitaš. Jesu li greške u poslovanju napravljene namjerno i zašto vlasnik (dakle Župnija) nije reagirala ranije. Tim više nema opravdanja županovoj tvrdnji da nije ništa znao o stanju u "Vodoprivredi" ako se zna da je član Nadzornog odbora bio i Marijan Zadre, koji je i predsjednik Županijske skupštine. Nije li i on o svemu trebao izvijestiti ne samo župana već i Županijsku skupštinu. Osim toga, kako to da gospodin Zadre kao pravnik ne zna da nakon što je smijenio jednog člana Nadzornog odbora (radi se o Ivanu Raosu, sadašnjem gradonačelniku Daruvara) nakon što je 97. godine HDZ došao na vlast u županiji, treba tu promjenu i prijaviti Trgovačkom sudu.
To nije učinjeno ni do danas. Osim toga, i predstavnici Zaposleničkog vijeća i Sindikata "Vodoprivrede" su se tijekom 98. i 99. godine u nekoliko navrata obraćali vlasniku (dakle Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i njezinim dužnosnicima) upozoravjaući ih na loše poslovanje poduzeća ali i kriminalne radnje pojedinaca. No, odaziva nije bilo. Koliko je daleko od istine, u svemu tome, tvrdnja nekih upućenih pojedinaca da je Uprava svjesno dovodila društvo u gubitak kako bi u privatizaciji koja bi uslijedila smanjila temeljni kapital i za male novce kupila (tajkunizirala) poduzeće.
HRVATSKI POKRET ŠTIT
http://istinazanarod.blog.hr
091/797-65-45, 095/814-82-90
brankostojkovic152@yahoo.com
Post je objavljen 28.03.2012. u 17:43 sati.