THEODORE A. BAROODY
Izdavač: Sitis San
Ocjena:***
Važna je samo činjenica da se sve bolesti
razvijaju zbog jednog jedinog uzroka - prevelike količine otpadnih
kiselina koje nastaju u tkivima!
Uzrok tome da pretragama ne možemo pouzdano
utvrditi koliko se otpadnih kiselina nalazi u tijelu, leži u
tome što tjelesne tekućine stalno prolaze kroz tkiva i odnose
suvišne količine otpadnih kiselina. Upravo zato možemo izmjeriti
lužnatost ili kiselost tjelesnih tekućina, ali ne i stanje u
tkivima tijela (koži, organima, žlijezdama, mišićima, tetivama,
arterijama i žilama).
Nažalost, naš organizam funkcionira tako da otpadne kiseline
koje ne može izlučiti, ponovno upija iz debelog crijeva,
odakle ih preko jetara šalje natrag u krvotok i odlaže u tkivima.
A upravo u tkivima odložene otpadne kiseline određuju
hoće li naš organizam biti zdrav ili bolestan!
Moramo biti svjesni da smo mi ljudi kao cjelina kompleksan
organizam, a ne samo skup kemijskih tvari u što bi nas mnogi
rado uvjerili. Poznajemo osjećaje (emocije i misli), zbog kojih
se u našem tijelu neprestano mijenja hormonska ravnoteža.
Sva unesena hrana i svi doživljaji (fizički, osjećajni ili
duševni), koji utječu na događaje u tijelu, odražavaju se u
lužnatosti, odnosno kiselosti urina.
U knjizi se bavimo životom s naturalističkog aspekta i
doživljavamo ga onakvim kakav zapravo i jest - kao energiju!
Kakvu ulogu imaju lužine i kiseline u tijelu?
1) Reakcija u kojoj nastaju lužine znači svaku kemijsku
promjenu u tijelu zbog koje se njegova energija povećava, a
mokraća postaje lužnata.
2) Reakcija u kojoj nastaju kiseline znači svaku kemijsku
promjenu u tijelu zbog koje se njegova energija smanjuje, a
mokraća postaje kisela.
Ljudi su dinamična bića. Što su jači unutarnji procesi, to
smo zdraviji. Gibanje električnih signala mijenja se u točnom
razmjeru s količinom tvari u tijelu koje stvaraju lužnate ili kisele
reakcije.
Držim, dakle, da otpadne kiseline stvarno napadaju zglobove,
tkiva, mišiće, organe i žlijezde, što dovodi do manjih ili
većih promjena u njihovu funkcioniranju. Ako napadnu
zglobove, može se razviti artritis. Ako napadnu mišiće, može
se razviti mišićna fibroza, koja uzrokuje bolove u mišićima.
Ako napadnu organe i žlijezde, mogu se razviti brojne druge
bolesti. Pokazat ću vam kako hrana i naši doživljaji, koji u tijelu
stvaraju lužnatost, vode do snažnih i dugotrajnih elektrokemijskih
rezultata, čija je posljedica izvrsno zdravstveno stanje.
Velike lužnate zalihe zapravo su bogatstvo našeg tijela. Kad
god je potrebno, mogu se osloboditi i neutralizirati otpadne
kiseline.
Ako konzumiramo previše hrane koja stvara kiselost (prije
svega prženu hranu), organizam počinje slabjeti. Budući da
je naše tijelo savršen sustav, pokušavat će svim raspoloživim
sredstvima ponovno uspostaviti narušenu ravnotežu, i to tako
što će neprestano izlučivati otpadne kiseline. Ali kad lužnate
zalihe ponestanu, nastupa smrt.
Da biste ponovno napunili i potom očuvali svoje zalihe
lužnatih spojeva, morate uvažavati pravilo 80:20 - trebate unijeti
80 posto namirnica s popisa hrane koje stvaraju lužnatost, i
20 posto namirnica s popisa hrane koje stvaraju kiselost.
SRCE
Srce u jednom satu
ispumpa oko 572 litre krvi, a na dan oko 14.300 litara. Krv
koja sadrži puno otrovnih tvari jako opterećuje srce. Otpadne
kiseline mijenjaju pravilan ritam srca i smanjuju zasićenost
kisika u krvi, zbog čega dolazi do degeneracije srca. Lužnati
okoliš omogućuje normalan rad tog organa.
PLUĆA
Osnovna zadaća ovog važnog organa je održavanje odgovarajuće
lužnatosti u našem tijelu, koju pluća postižu izmjenom
plinova kod disanja i izlučivanjem otpadnih kiselina iz
krvotoka. Već i blago kisela krv može uzrokovati puno problema.
ŽELUDAC
Postoji sindrom hijatalne kile, pri čemu se
zbog ukliještenog vagusnog živca jako smanjuje izlučivanje
želučane kiseline. Zbog njenog pomanjkanja, hrana se ne
razgrađuje u potpunosti i postaje previše kisela, što može
uzrokovati brojne teškoće.
JETRA
Ovaj vrlo djelatan organ obavlja puno zadataka. Jetra
pomoću brojnih enzima metabolizira kisele otrovne tvari iz
krvi i tako predstavljaju obranu od otrova. Štoviše, sve hranjive
tvari nakon prelaska iz gastrointestinalnog trakta po
jetrenoj veni prvo dolaze do tog organa. Opterećenost jetara
je stoga veća ako otpadne kiseline neprestano kruže po
krvi. Ako ih preopteretimo kiselim produktima metabolizma
bjelančevina, smrt je neizbježna. Zato
GUŠTERAČA
gušterača ima ključnu ulogu u smanjenju suvišne
kiselosti. Uz to, regulira količinu šećera u krvi, koji je važan
izvor energije za naš organizam.
TANKO CRIJEVO
Od životne važnosti su Peyerove ploče koje se nalaze
u gornjem dijelu tankog crijeva. Odgovorne su za apsorpciju
hranjivih tvari i predstavljaju važnu vezu između autonomnog
i cerebrospinalnog živčanog sustava, jer proizvode limfocite
koji su dio limfnog sustava. Uz to, u njima nastaju velike
količine enzima želučanog soka koji je, po mom mišljenju,
najvažnija lužnata tvar u našem tijelu. Neometan protok tog
enzimskog soka od ključnog je značaja za naš organizam.
Rad Peyerovih ploča i izlučivanje soka jako je ometano kad u
tijelu nastaju velike količine otpadnih kiselina.
BUBREZI
Osnovna zadaća bubrega je proizvodnja i izlučivanje mokraće
i suvišnih kiselina. Kroz ovaj organ odrasle osobe u
jednoj minuti proteče oko litra krvi. Bubrezi čuvaju krv
lužnatom i izlučuju kisele bjelančevine. Vjerojatno je time
dovoljno jasno rečeno, zašto bubrege ne smijemo preopteretiti
kiselinama.
ŠTITNJAČA
Lužnati okoliš u našem organizmu vrlo je važan, kako za
štitnjaču, tako i za organ koji je štiti i aktivira - mozak. Rad
štitnjače uvelike ovisi o prisutnosti iona joda koji pomažu u
izlučivanju suvišne otpadne kiseline, koja bi inače mogla nastaviti
svoj put i do mozga.
SLEZENA
Slezena najbolje funkcionira u lužnatom okolišu koji je
potreban za preradu odumrlih krvnih stanica. Prevelika kiselost
jako ometa njen rad - u takvim uvjetima ovaj organ se
može jako povećati ili pak usporiti svoje djelovanje i početi
još dodatno trovati cijelo tijelo.
NADBUBREŽNE ŽLIJEZDE
Ove sitne žlijezde proizvode puno hormona koji stvaraju
prije svega lužnati okoliš. Uz važne uloge koje imaju u opskrbi
tijela energijom, pomažu jetrima i gušterači u održavanju
odgovarajućih vrijednosti šećera u krvi, čime isto tako sudjeluju
u održavanju lužnatog okoliša.
DEBELO CRIJEVO
U debelom crijevu ne smiju se nakupljati otpadne kiseline.
Otrovi se, naime, zaustavljaju uz stijenku debelog crijeva i
kod proljeva ili zatvora nakupljaju se u većoj količini te ponovno
apsorbiraju u krvotok. Ako nemate stolicu barem dva
puta na dan, konzumirajte hranu koja djeluje povoljno na probavu.
Svakom preporučujem klistiranje debelog crijeva bar dva
do tri puta godišnje.
LIMFNI SUSTAV
U našem tijelu je isto toliko limfnih žila koliko i krvnih,
a broj limfnih žlijezda kreće se između 600 i 700. Uz to, u
tijelu je tri puta više limfne tekućine nego krvi, a limfa isto
tako ne prenosi po tijelu samo hranjive tvari do stanica,
već odstranjuje i otpadne kiseline.
Limfna tekućina zahtijeva lužnati okoliš. Ako je tijelo
previše zakiseljeno, njene se funkcije usporavaju, a
posljedično dolazi do nastanka kroničnog, dugotrajnog i
životno opasnog stanja. Limfa se počinje postepeno sušiti i
tako stvarati male i velike ugruške u tkivima. Ti ugrušci ne
ometaju samo protok limfne tekućine, već i krvi. Smatra se
da se ti procesi odvijaju kod većine ljudi, a kod mnogih se
počnu javljati već u mladoj dobi.
Vagus je najveći samostalni živac izvan središnjeg živčanog
sustava. Nazivamo ga i »skitnica«, jer zapravo ne postoji dio
tijela na koji ne utječe, posredno ih neposredno.
Na temelju dugogodišnjih kliničkih promatranja spoznao
sam brojne pozitivne i negativne učinke tog živca. Uklještenje
može uzrokovati bolove išijasa u nozi koji se šire do prstiju, a
pojavljuju se, dakle, točno na mjestima gdje prolazi živac.
Bio sam iznenađen još jednim otkrićem, a to je da pomaknut
čeljusni zglob, koji se nalazi u dodiru donje čeljusti s
kosti pored ušiju, isto tako uzrokuje brojne poteškoće. Tek
sam nedavno otkrio zašto. Ako se čeljusni zglob pomakne,
pritisne uho. Pritom ukliješti dio vagusnog živca koji prolazi
pokraj uha.
Bez obzira na to na kojem je mjestu vagus ukliješten, uvijek
oslabi cijelo tijelo.
Uvjeren sam da vagusni živac nije samo zajednički uzrok
za mnoge bolesti, već je i ona veza koja našem organizmu
daje karakter vrlo kompleksnog sustava. Ako pokušamo razumjeti
Božji koncept, upravo je vagus onaj dio živčanog sustava
koji stvara odgovarajući lužnati okoliš.
Solna kiselina je jedina kiselina
koju naše tijelo proizvodi samo - sve ostale su sporedni
produkti metabolizma i moramo ih što prije izlučiti.
Solna kiselina (HC1) ima vrlo različite i važne uloge u našem
tijelu. U želucu razgrađuje hranu koja bi inače ostala nepotpuno
probavljena smjesa različitih otpadnih kiselina, kao što su
oksalna, mliječna, piruvična, mokraćna, ugljična i butanska
kiselina te žučne kiseline. Pomanjkanje solne kiseline stoga
može dovesti do nastanka brojnih bolesti. Njeno izlučivanje
obično se počinje smanjivati nakon četrdesete godine, iako
sam taj problem opazio kod ljudi svih dobi, čak i kod djece.
HCl nas čuva na životu tako što održava pravu kiselolužnatu
ravnotežu. Kad obavi svoju zadaću u procesu probave,
postane lužnata. Uz to, o izlučivanju HCl ovisi apsorpcija
osam esencijalnih aminokiselina, dva vitamina i petnaest iona.
Tako se vitamin B12 i folna kiselina neće apsorbirati ako u
Želucu nema dovoljne količine HCl.
Solna kiselina je prva obrambena linija pred uništavajućim
mikroorganizmima koje u tijelo unosimo hranom. Ubija mikrobe
i pomaže u njihovoj probavi. Uz to, razgrađuje štetne
otpadne kiseline koje nastaju kod nepravilnog kombiniranja i
konzumiranja loše hrane, te pomaže u njihovom izlučivanju.
Posljedica smanjenog izlučivanja solne kiseline
je nepravilno izlučivanje žuči, zbog čega dolazi do jakih
smetnji u procesu metaboliziranja, apsorpcije i raspodjele hranjivih
tvari po tijelu.
Velika zaliha lužina u našoj krvi djeluje kao bogom dan
kontrolni mehanizam koji je odgovoran za brzu neutralizaciju
suvišnih kiselina. A ako je naša krv previše lužnata, ovaj mehanizam
otkazuje - višak lužina, naime, ne možemo neutralizirati
dodatnim količinama lužina. Suvišne količine lužina, koje u
tijelu nastaju zbog konzumiranja otrovnih tvari, moramo stoga
odstraniti iz organizma uobičajenim putovima izlučivanja, bez
prethodnog neutraliziranja!
Na kraju svakog dana naš bi organizam trebao biti lužnat,
a ne kiseo. Zato je vrlo važno da znamo je li naše postupanje
lužnato (zdravo) ili kiselo (nezdravo).
Učinke govedine,
koja ima vrijednost 0,5 i stvara vrlo jaku kiselost, možete
uravnotežiti još isti dan, ako konzumirate dinju (vrijednost
7,0), koja stvara jaku lužnatost.
1) Kod kuhane, zamrznute ili konzervirane hrane oduzmite
vrijednost 0,5. Iznimka su svježe iscijeđeni sokovi i kemijski
neobrađene suhe namirnice.
2) Kod hrane koja sadrži konzervanse i druge umjetne dodatke
ili je pripravljena sa šećerom, oduzmite vrijednost 1,0.
3) Sto je hrana svježija i slađa, stvara veću lužnatost.
S aspekta zdrave prehrane važno je konzumirati što više
svježe i neprerađene hrane. Enzimi koji su prisutni u svježoj
i neprerađenoj hrani omogućuju nam da je dobro probavimo.
Ako enzime kuhanjem uništimo, tada njihovu ulogu moraju
preuzeti tijelu svojstveni enzimi iz jetara i soka gušterače.
Današnje biokemijske spoznaje dokazuju da su zalihe enzima
u našem tijelu ograničene.
Neka vaše prehrana bude sastavljena od 75 posto svježe i
neprerađene hrane i 25 posto kuhane hrane. Počnite sa 60 posto
svježe, neobrađene i 40 posto kuhane hrane i držite se tog
omjera, dok se vaše tijelo ne navikne na svježu hranu. Potom
omjer postepeno dignite na 75:25.
Hrana koja je navedena u nastavku stvara kiselost, stoga je
pokušajte izbjegavati ili je čak prestanite uzimati:
- prerađena, vitaminizirana, konzervirana hrana s umjetnim
dodacima,
- meso,
- mliječni proizvodi,
- pšenica,
- jaja (osim sirovog ili tekućeg žumanca).
Zašto bismo trebali ograničiti konzumiranje mesa? Ljudi
koji jedu meso u sebe podsvjesno preuzimaju negativnu energiju
koja se razvija tijekom klanja životinja. Uz to, u svoje tijelo
također apsorbiraju životinjske hormone, slobodne radikale
i prevelike količine živčanih prijenosnika. Oni se nakupljaju u
našem mozgu i ugrožavaju talamus, hipolalarnus, hipofizu i epifizu.
Zašto bismo trebali ograničiti uživanje mliječnih proizvoda?
Homogenizirano i pasterizirano mlijeko uzrokuje nastanak
kiselina u velikim količinama. Ali, to ne vrijedi za majčino
mlijeko kojim se prehranjuje dojenčad. Vrlo je štetan sir napravljen
od pasteriziranog mlijeka.
Zašto bismo trebali ograničiti konzumiranje jaja? I jaja
stvaraju kiselost, ali to ne vrijedi za žumance koje daje lužnatu
reakciju. Zumance se drži namirnicom koja nije štetna za
zdravlje, s visokom hranjivom vrijednošću za mozak, jer sadrži
lecitin i kolesterol u uravnoteženim količinama. Ali, žumance
ne smijemo jesti tvrdo kuhano ili skupa s bjelanjkom. Naime,
lecitin iz previše kuhanog žumanca stvara kiselost, zato ga radije
konzumirajte sirovog, meko kuhanog ili tučenog, ah ne
više od šest na tjedan. Pazite da konzumirate jaja prirodno uzgojenih
kokoši.
Zašto bismo trebali ograničiti uživanje pšenice? Gluten
uzrokuje nastanak ljepljivog sloja koji može začepiti crijeva.
Radije konzumirajte rižu, raž, slatki raženi, sojin ih proseni
kruh.
DINJE
Dinje (u tijelu uzrokuju vrlo lužnatu reakciju) je preporučljivo
jesti same ili barem 20 minuta prije konzumiranja druge hrane.
U crijevima se vrlo brzo probavljaju, a ako se zbog prisutnosti
druge hrane zadrže u želucu, brzo se razgrade i fermentiraju.
VOĆE IPOVRĆE
Voće i povrće (uzrokuje umjerenu kiselost) ne smijete konzumirati
istodobno. Svježe voće se u tankom crijevu brzo probavlja
75-90 minuta), dok razgradnja nekih vrsta povrća traje
i do tri sata.
VOĆE I ŠKROB
Ne kombinirajte voće i hranu koja sadrži škrob. Ako skupa
konzumirate voće kao što su smokve, grožđice, banane, datule
ili suhe šljive i škrobne namirnice, kao što je kruh, doći će do
fermentacije u želucu i nastanka umjereno kiselog okoliša. U
takvim slučajevima u ustima ne dolazi do razgradnje škroba,
stoje posljedica jako smanjenog izlučivanja ptijalina (enzima
slini koji stvara lužnatost). Škrob se zato u ustima ne razgrađuje
i zadržava šećer, odnosno slatko voće u želucu. Počinje fermentacija.
Primjer neodgovarajuće namirnice predstavlja kruh
od datula, grožđica i suhih šljiva.
ŠKROB I POVRĆE
Razgradnja škroba počinje u ustima pod utjecajem enzima
ptijalina koji se nalazi u slini. Škrob se izvrsno slaže s
povrćem (nastaje umjereno kiseli okoliš), zato su vrlo
preporučljive kombinacije riže ili krumpira s kuhanom brokulom,
mrkvom ili crvenim lukom. Također si možete pripremiti
kruh i salatu. Ali ne kombinirajte istodobno u jednom obroku
dvije škrobne namirnice, kao što su riža i krumpir.
ŠKROB I BJELANČEVINE
Škrob nije preporučljivo kombinirati s bjelančevinama
(stvaraju jaku kiselost). Obrok s kruhom i mesom ih s mesom i
krumpirom stoga je potpuno neprikladan. Naime, kod probave
bjelančevina izlučuje se solna kiselina koju škrob neutralizira i
time njegovu razgradnju znatno usporava. Škrob i bjelančevine
neprobavljeni se zadržavaju u želucu i crijevima, dok ne počne
proces gnjiljenjapri čemu nastaje vrlo kiseli okoliš, koji stvara
izvrsne uvjete za razvoj bakterija i bolesti.
BJELANČEVINE
U istom obroku konzumirajte samo jednu vrstu hrane s
78
PREHRAMBENE PREPORUKE ZA REGULIRANJE
LUŽNATOSTI, ODNOSNO KISELOSTI
visokim sadržajem bjelančevina. Ako istodobno konzumirate
dvije namirnice s visokim sadržajem bjelančevina, kao što su
meso i mlijeko, probavni sokovi, namijenjeni razgradnji mlijeka,
mogu zaustaviti probavu mesa. Bjelančevine iz obiju
namirnica stoga se neće potpuno probaviti i doći će do jake
kiselosti.
Kombiniranje teških bjelančevina (iz mesa) i sočnog
povrća, koje ne sadrži puno škroba, stvara samo blagu kiselost.
Ista kombinacija može uzrokovati i blagu lužnatost, ako
konzumiramo obrok od jedne desetine teških bjelančevina i
devet desetina povrća. Masnoća u mesu smanjuje učinkovitost
želučanih sokova i do 50 posto. Uz to obavija djeliće hrane
tankim slojem zbog čega se uopće ne probave - kako biste to
izbjegli, skupa s masnom hranom konzumirajte puno svježeg,
sirovog, zelenog povrća.
Meso i ribu ne konzumirajte skupa s hranom koja sadrži
škrob (kruh), jer takva kombinacija uzrokuje jaku kiselost.
Također izbjegavajte obroke od dvije vrste namirnica s visokim
sadržajem bjelančevina, kao na primjer odrezak i jastoga
ili divljač i piletinu. Lako probavljive bjelančevinaste namirnice,
kao što su skuta i jogurt, odlični su u kombinaciji s
voćem (nastaje blaga lužnatost). Neke druge lako probavljive
bjelančevinaste namirnice, kao što su orašasti plodovi i tofu,
dobro se slažu s povrćem koje ne sadrži škrob (dolazi do blage
lužnatosti). Ako pripremite obrok s desetinom lako probavljive
bjelančevinaste hrane i devet desetina povrća, nastat će umjerena
lužnatost.
Kombinacija graha i žitarica predstavlja savršeno lagan
bjelančevinast obrok koji stvara blagu kiselost.
MLIJEKO
Enzimi pepsin i renin u želucu uzrokuju koagulaciju
mliječnih bjelančevina. Poteškoće nastaju ako istodobno konzumirate
i druge namirnice, kao što su žitarice, pahuljice ili
škrobne namirnice jer se mlijeko pritom ne probavlja. Koagulirane
mliječne bjelančevine slijepe se s ostalom hranom i
sprječavaju dodir sa želučanim sokovima. Cjelokupni sadržaj
želuca potom počne gnjiljeti, zbog čega se razvija kiselost.
Jedite samo onda kad ste gladni.
Pripremajte jednostavne obroke - dovoljne su tri ili četiri
vrste namirnica.
Neka hrana koju konzumirate bude na sobnoj temperaturi.
Sočnu hranu pojedite prije suše hrane.
Sirovu hranu jedite prije kuhane hrane.
Ljeti konzumirajte više snove hrane.
Izbjegavajte prerađenu hranu i zaslađivače (bijeli kruh,
bijelu rižu, bijeli šećer, itd.)
Hranu u ustima prožvačite 25 do 50 puta. U slini je
prisutan enzim ptijalin koji stvara lužnati okoliš.
Između pojedinih obroka dnevno popijte šest do osam
čaša vode.
Ne jedite kad ste umorni, nervozni, ljuti, kad vam je
vruće ili hladno, kad osjećate bolove, kad ste emotivno
uznemireni ili imate visoku temperaturu.
U prehrani bismo se uvijek trebali držati osnovnog načela,
po kojem se nikad ne smijemo najesti do sita. Naviknite se
ustati od stola još pomalo gladni. Naime, stara poslovica kaže
da si grobove kopamo zubima.
POPIS ZA KUPNJU
Namirnice će vam se isprva činiti skuplje, ali jest ćete manje,
a također ćete za pripremu koristiti manje energije. Dugoročno
ćete time puno uštedjeti.
ZA ZALIHU
punozrnato brašno za peciva
bademi
raženi krekeri
miisli
punozrnati keksi
zobena kaša
prašak za pecivo
voćni sokovi
grožđice
med
smeđa riža
suho voće
tjestenine
soj ino ili rižino mlijeko
orašasti plodovi
ZA U HLADNJAK
zelena salata
rajčica
krumpir
avokado
mrkva
grejp
jabuka
brokula
celer
kelj
riba
maslac
šparoge
limun
kukuruz
dinje
crveni luk
bobičasto voće
banane
kivi
mladi grah
krastavci
ZAČINI
sol
cimet
origano
ružmarin
kadulja
kajenski papar
mljeveni crveni luk
češnjak
mješavina talijanskih začina
bosiljak
timijan
ječmeni slad
kvas
kim
biljni čajevi
Sredinom dana
osvježite se šalicom zelenog čaja koji će vas napuniti novom
snagom, a uz to će stvoriti i jaku lužnatost. Umiruje živce i
želudac i daje vam novu snagu upravo onda kad trebate kratki
odmor, a ne možete si ga priuštiti.
SUPERNAMIRNICE, KOJE STVARAJU LUŽNATOST
1)Cvjetni prah
Počnite s četvrtinom čajne žličice dva do tri
puta dnevno.
2) Matična mliječ
Pomlađuje i vrača životnu
snagu. Konzumirajte barem jednu čajnu žličicu na
dan.
U slučaju nužde, kao što su teže iznenadne gastrointestinalne
smetnje, bubrežni kamenac, alergije i otrovanja,
nužno je brzo povećanje lužnatosti.
Svježi limunov sok u decilitru vode. Svakih 15 do 30
minuta uzmite po jednu čajnu žličicu, dok se stanje ne
poboljša. Vrlo siguran napitak koji stvara jaku lužnatost
i učinkovit je kod bubrežnih kamenaca.
Nakon promjene načina prehrane,
koja uključuje više hrane i prehrambenih dodataka koji
stvaraju lužnatost, dolazi do oslobađanja otpadnih kiselina iz
tkiva u središnji krvotok i limfni sustav. U krv tako ulaze sve
tvari koje su se dugo godina nakupljale u tkivima - kako lijekovi,
koje ste uzimali još u ranoj mladosti, tako i velike količine
konzumiranih bezalkoholnih pića.
Mogli biste osjetiti da vas oblijeva znoj ili hladnoća - ti
osjećaji upućuju na vrućinu u određenim dijelovima tijela, ali
termometar neće pokazivati povišenu tjelesnu temperaturu.
Vrućina je znak da se otpadne tvari pretvaraju u tekućinu i
odstranjuju. Javlja se blago znojenje, slabost, proljev, bolovi u
tijelu, neobična emotivna razdražljivost.
U vrijeme čišćenja, organizam je osjetljiviji na virusna oboljenja.
Naime, vaše tijelo u krv i limfu intenzivno izlučuje u
tkivima nakupljene otpadne kiseline. A kiseli okoliš, koji stvaraju
te privremene promjene, idealan je za razmnožavanje virusa.
PRAVILA IDEALNE PREHRANE
1) Konzumirajte samo sirovo voće i/ili voćne sokove.
2) Konzumirajte samo sirovo povrće koje raste iznad zemlje,
klice i/ili sokove od povrća; iznimka su cikla i mrkva.
3) Konzumirajte sirove bademe koje ste dvanaest sati namakali
u destiliranoj vodi.
4) Pijte destiliranu vodu s nekoliko kapljica svježeg limunovog
soka. U čašu možete dodati pripravak s mineralima
u tragovima. Možete piti i biljne čaj eve.
5)Preporučljivi su cvjetni prah, matična mliječ i napici s
Klorofilom.
Samo destilirana voda omogućuje potpuno negativnu ionsku
reakciju u tijelu. A negativni ioni stvaraju lužnatost. U
svim drugim vrstama vode, osim u alkalno ioniziranoj vodi,
u različitim količinama prisutni su pozitivni ioni koji stvaraju
kiselost.
Destilirana voda ima kisele osobine, ali upravo zbog svog
negativnog naboja u organizmu stvara lužnati okoliš.
Kako utvrditi koju količinu vode dnevno treba vaš organizam?
1) Svoju tjelesnu masu prepolovite i vrijednost podijelite
sa 18.
2) Trebate piti toliku količinu vode u litrama.
Primjer: Težite 60 kg. Trebate popiti sljedeću količinu vode:
60 : 2 = 30; 30 : 18 = 1,7 litra vode dnevno.
Pomoću umjetnih gnojiva,
koja uzrokuju zakiseljenost tla, zemljoradnici samo privremeno
podižu plodnost tla. Njihova redovita uporaba inače omogućuje
visoke prinose, ali hrana je vrlo nekvalitetna. Sadrži
malo mineralnih tvari i prirodnih šećera i samo još dodatno
preopterećuju naše već ionako zakiseljeno tlo.
Najjednostavniji način kako bez refraktometra utvrditi stvaraju
li vaše namirnice lužnatost, jest kušanje: stoje slađi njihov
okus, to će lužnatiji okoliš stvoriti.
Aerobna aktivnost, pri kojoj ne prelazimo prag tjelesne iscrpljenosti,
stvara lužnati okoliš koji nastaje kao posljedica
povećane prokrvljenosti. Ali kad prijeđemo granične napore,
tijelo počinje izlučivati suvišne nakupljene kiseline.
Ako ste pretjerali s tjelesnom aktivnošću, preporučujem da
se pridržavate sljedećih savjeta:
1) Barem sljedeća dva obroka sastavite isključivo od namirnica
koje stvaraju lužnatost. Konzumirajte svježe povrće
ili svježe voće ili pijte iscijeđeni sok. (Voće i povrće ne
miješajte).
2) Popijte napitak s klorofilom.
3) Prije spavanja se 20-30 minuta kupajte u vrućoj kupci
koju ste pripremili s dvije do tri šalice soli Epsom
i četvrt šalice sode bikarbone.
4) Spavanje je posebno doživljajno stanje, zato je jednako
važno kao i svi ostali osjeti (vid, okus, njuh i sluh). Naš
organizam tijekom spavanja može preraditi mnogo otpadnih
kiselina koje nastaju zbog tjelesnog preopterećenja, a
izlučuje ih disanjem i znojenjem. Pritom se ponovno uspostavlja
lužnati okoliš. Zato i nakon ručka preporučujem
15-60-minutni odmor. Savjetujem vam da noću odspavate
sedam do osam sati.
Veće promjene kiselo-lužnate ravnoteže - bilo da ih
uzrokuju duševni, emotivni ili fizički čimbenici - odražavaju
se u povećanoj prijemčivosti na virusna oboljenja.
Organizam koji je oslabljen zbog povećane kiselosti vrlo je
prijemčiv na vaginalne zaraze, također na zarazu virusom Herpes
simplex tipa II, te zaraze bubrega i urinarnog trakta - prije
svega one uzrokovane gljivicom Candida albicans.
Za normalan rad, naš organizam nužno treba prirodnu
sunčevu svjetlost. Ako taj uvjet dulje vrijeme nije ispunjen,
naš imunološki sustav počinje slabjeti. Pola sata do sat vremena
na dan moramo biti izloženi sunčevim zrakama, da tijelo
može održavati odgovarajuće količine hormona i pravu kiselo-
lužnatu ravnotežu.
Prevelika količina sunčevog zračenja stvara
jaku kiselost i preopterećuje imunološki sustav. Mogu se razviti
reumatska oboljenja i rak kože, posebno u starosti.
A kakav je utjecaj mjeseca? Mjesec isijava energiju koja
u tijelu stvara lužnati okoliš. Na nju su posebno prijemčivi
žestoki i temperamentni ljudi. Mjesec ima pozitivne učinke na
štitnjaču i hipofizu. Uz to, posebno je preporučljivo da žene
spavaju okrenute prema mjesečevoj svjetlosti jer je njegov
lužnati i magnetski utjecaj na jajnike i maternicu vrlo jak.
Naš organizam sačinjavaju posve iste mineralne tvari
kao sunce i mjesec. Ritam našeg srca usklađen je s valovima
zlatne i bijele svjetlosti, koju ta dva Božja čuda tako
darežljivo šalju do našeg uma.
U ovom poglavlju opisane su samo neke od najopasnijih
tvari, koje koristimo posljednjih četrdeset godina, a koje u
našem organizmu stvaraju kiselost.
1) Više od pola svih antibiotičkih i steroidnih pripravaka
(uključujući testosteron), koriste se u industriji kao dodatak
krmivu za domaće životinje, koje uzgajaju u prehrambene
namjene. Krmiva uz to sadrže i pesticide i herbicide.
U mesu su stoga produkti razgradnje tih tvari koje stvaraju
kiselost.
2) Možete i sami naslutiti kako je s peradi. Kako bi spriječili
brzo širenje opasnih virusa, na nekim peradarskim
farmama piliće hrane arsenikom. Ugledni stručnjaci čak
tvrde da su kod više od 90 posto uzgojenih pilića dokazali
maligna oboljenja. (Pilićima odrežu kljunove i potom ih
prisilno hrane preko cjevčica. Kad su zreli za klanje, usmrćuju
ih električnom strujom i pripremaju za prodaju. Zato,
unatoč svim nastojanjima, dolazi do povremenih otrovanja
salmonelom. Crni U vam se to ukusno?)
3) Naše pogrešno mišljenje da je bijelo meso bolje od crvenog,
opovrgli su tvrdnjom da pureća prsa ponekad umjetno
izbjeljuju.
4) I crveno meso je obojano - u tu svrhu obično se koriste nitrati
koji stvaraju kiselost. Kod metabolizma nitrata u organizmu
dolazi do nastanka vrlo kancerogenih nitrozamina
koji stvaraju još jaču kiselost.
5) Iako su fluoridi prirodni spojevi, za oblik koji nalazimo
u pitkoj vodi, poznato je da se radi o umjetnoj otpadnoj
tvari iz poljoprivrede! Klor, dodan pitkoj vodi, u tijelu se
pretvara u kloroform. Fluoridi i kloridi mijenjaju pH vrijednosti
vode i stvaraju pozitivan naboj koji uzrokuje kiselost.
6) Aluminij ponekad koriste kao sredstvo za bistrenje
vode. Prevelike količine aluminija uzrok su brojnih bolesti,
pa i smetnji u radu mozga, kao što je Alzheimerova bolest.
7) U posljednjih trideset godina u zemlju smo odložili na milijune
tona otrovnih tvari (stvaraju jaku kiselost), kojima
smo onečistili izvore vode. Uz to, svake godine bacimo
još dodatne količine štetnih otpadaka - neke spaljujemo
i onečišćujemo zrak, a druge odlažemo u oceane
i uništavamo morski život.
8) Zbog kiselih kiša propadaju šume i naš planet je ozbiljno
zagađen. Zemlju iskorištavamo sječom šuma i odlaganjem
otrovnog otpada. Drveće izumire zbog zakiseljenog
tla i demineralizacije. Ako dvojite o istinitosti ovih podataka,
pogledajte opustošene šume balzamina u američkom
nacionalnom parku Blue Ridge Parkway na zapadu Sjeverne
Karoline ili odumiranje cvjetnih drenova. Istraživanjima
su dokazali daje njihovo propadanje neposredno povezano
s kiselim kišama.
9) Zbog štetnih učinaka azbesta godišnje umre više
tisuća ljudi. Azbest naime stvara vrlo jaku kiselost i razjeda
pluća.
10) Tetraklorometan, koji koriste za kemijsko čišćenje
odjeće, ulazi u tijelo kroz kožu i može uzrokovati alergijske
reakcije te stvara kiselost u tijelu. (Zato odjeću iz kemijske
čistionice uvijek dobro prozračite prije odijevanja.)
11) Posebno vas moram upozoriti na formaldehid, koji isto
tako stvara kiselost i prisutan je u mnogim proizvodima (u
drvnim oblogama, podovima od ploča iverice, sagovima).
Neki ljudi su vrlo osjetljivi na njega, ali u slučaju otrovanja
ne možemo pomoći protuotrovom, jer ne postoji. Ako
sumnjate da ste bili izloženi formaldehidu, odmah pozovite
centar za otrovanja.
12) Kremen (silicijev dioksid) čest je sastojak pudera za tijelo.
U organizam se može apsorbirati kroz kožu, rektum
ih vaginalnu sluznicu. Stvara jaku kiselost, a povezuju ga i
s nastankom ozbiljnih fizičkih problema. Siguran nadomjestak
je kukuruzni škrob.
13) U duhanu između 2000 drugih kemikalija nalazimo i iznimno
opasnu otrovnu tvar dioksin, koji stvara vrlo jaku kiselost.
Količinu štetnih kiselih tvari koje udahnemo prilikom
pušenja cigara ili cigareta teško je utvrditi. Zato vam
savjetujem da prestanete pušiti.
14) Ova knjiga tiskana je na alkalnom papiru - za to imamo vrlo
dobar razlog. Prije 1850. godine izrada papira temeljila se
isključivo na alkalnom postupku. Papir i knjige iz tog vremena
još su i danas vrlo dobro očuvani. Ali, nakon 1850.
godine počeo se koristiti postupak s kiselinama, zbog
čega se kvaliteta papira i knjiga jako pogoršala. Već
i izdavači sad ponovno koriste papir izrađen po alkalnom
postupku. Cak ugledni vašingtonski muzej Smithsonian
Institution za pohranjivanje predmeta koji nisu
izloženi koristi papir i kartonske kutije od alkalnog papira.
I knjižnice dakle za svoje raspadajuće knjige traže slična
rješenja kao ljudi za svoje zdravstvene poteškoće.
Ono što se temelji na lužnatosti preživjet će, a što se temelji
na kiselosti propast će - bila to civilizacija, ljudsko tijelo ih
papir, na kojem pohranjeno naše znanje. Sama majka priroda
vapi za alkalnim načinom života i pitam se koliko će još dugo
podnositi našu zlouporabu.
John Hamaker razvio je teoriju koja se polako počinje ostvarivati.
Tvrdi, naime, da svakih 90.000 godina nastupi ledeno
doba, za vrijeme kojeg ledenjaci drobe stijene u prah i mineraliziraju
tlo. Zbog ponovno nastalog alkalnog okoliša izrastu
stabla i biljke. Hamaker je uvjeren da se nezaustavljivo
približavamo sljedećem ledenom dobu, a ogromnim količinama
kiselog otpada koji odlažemo u okohš taj proces samo dodatno
ubrzavamo.
Hamaker predlaže da intenzivnim pošumljavanjem i mineralizacijom
pomognemo u popravljanju alkalnog stanja zemlje.
Ponovna mineralizacija drobljenjem šljunka u prah mogla bi
stvoriti odgovarajuće uvjete za lužnatost tla. Tako bi dobivali
kvalitetnu, jako lužnatu hranu, oživjeli izvore pitke vode i usporili
klimatske promjene koje ugrožavaju život na Zemlji. Uz
to omogućili bismo brz razvoj drveća, otpornog na vremenske
promjene. Zato alkalizirajte - ili umrite! Ne radi se samo o
našem organizmu, već o cjelokupnom poimanju našeg života.
Kad idete na odmor, uživajte! Samo tako ćete smanjiti stres.
Sjetite se poznate izreke H. W. Longfellovva:
»Radost, umjerenost i odmor liječniku pred nosom zatvaraju
vrata.«
Sve što mislimo i sve što osjećamo, pozitivno ili negativno,
odražava se na fizičko tijelo. Bilo kakva neusklađenost
uzrokuje kisele reakcije. Dakle, stupanj povećane kiselosti
neposredno je povezan s energetskim blokadama. Intenzivan
osjećaj sam po sebi nije štetan, ah uporno ustrajanje na njemu
uvijek stvara jaku kiselost koja vodi u bolest i bolove.
Neusklađeni rad uzrokuje nestabilnost staničnih procesa,
pa se stupanj kiselosti jako povećava. Kiseli otpadni produkti
počinju nastajati posvuda po tijelu. Kad je osjećaj mržnje
usmjeren na nekog drugog, tijelo pošiljatelja je ono koje je
pogođeno. Sto je veći osjećaj mržnje, to je veća količina nastale
kiseline.
Zacijelo ćete se upitati, zašto je tako. Razmislite. Jeste h
ikad bili ljuti samo u desnoj nozi? Je li vas ikad strah samo u
lijevoj ruci? Kad nastane jaki osjećaj obično ga osjećamo po
cijelom tijelu.
Pročišćen bijeli šećer jedna je od najštetnijih tvari koje možete konzumirati.
Kad doživimo blaži stres, u tijelu pokrećemo iste reakcije
kao da smo pojeli osminu šalice bijelog šećera. Umjereni stres
jednak je dvjema trećinama šalice šećera, a jaki stres s jednom
i pol šalicom. Iz toga je vidljivo kako je štetan za naše zdravlje
svaki nerazuman emotivni stres.
Nasreću, možemo naći načine kojima ćemo uravnotežiti
osjećaje nesklada, kad se oni pojave. Usmjerite svoju pažnju
na dio tijela 2,5 centimetra ispod pupka i na tom mjestu zamislite
točku veličine kovanice. Nekoliko puta smanjite veličinu
te zamišljene točke za polovicu, ali tako da vam ne nestane
pred očima. Ustrajte 10 do 30 sekundi. Usredotočenjem
na tu točku, um vam se pribere, umirite tijelo i stvorite zaista
iznenađujuću reakciju u hormonskom sustavu. Svuda po tijelu
se preko limfnog sustava počinje oslobađati lužnati enzimski
sok koji povećava lužnatost u organizmu, jača svaki mišić i
uređuje misaone procese. Vježba će vas opustiti i ojačati.
Prema općem uvjerenju, napetost, pritisak i nasilan otpor
izjednačuju se sa snagom. Ništa nije neistinitije. Pravu
snagu nalazimo u našoj povezanosti sa Stvoriteljem. Kad se
uravnotežimo s beskonačnim izvorom čiste energije, opustimo
se, razbistrimo i dobijemo svu snagu koju ćemo ikad trebati.
Moje osobno iskustvo je to potvrdilo. Jednom sam se na
takmičenju u dizanju utega iznenada razbolio. Na svakom
takmičenju su dopuštena tri pokušaja. Kad sam prvi put bio na
redu nisam mogao podignuti utege. Do drugog pokušaja sam
imao tri minute vremena. U prvoj minuti sam se sažalijevao,
osjećao sam se slabim i nemoćnim i srce me boljelo jer je govorilo
da ću nakon svih dugih mjeseci pripreme odustati. U
drugoj minuti sam se sjetio tehnike usredotočenja na jednu
točku, smirio sam se i povezao s energijama koje vladaju u svemiru.
Dok sam bio usredotočen na jednu točku, nisam osjećao
nikakve bolove. Prije isteka treće minute, mirno sam i sabrano
s lakoćom podigao uteg. Tada sam spoznao da usredotočeno
opuštanje znači snagu.
Ako glazba stvara bilo kakav neugodan osjećaj, u organizmu
uzrokuje nastanak kiselina. Neskladan zvuk remeti djelovanje
enzima, hormona i osnovne funkcije organa, što dovodi do
uništavanja stanica.
Harmonična glazba opušta i sinkronizira živce, organe i žlijezde
te na taj način stvara lužnatost. Posljedica su povećana
energija i ugoda.
Vibracije koje oblikuju boju stvaraju molekularni
učinak unutar svake stanice. Harmonične boje stvaraju
lužnatost, a sve koje nameću nesklad, kiselost. Tako možete
osjetiti kako vas zovu zelene šume ili žuto-crveni tonovi pustopoljina.
Zato se okružite spektrom boja koje vas dižu, opuštaju,
daju vam snagu, mir i veselje.
Topao, ljubazan osmijeh nekom tko misli da je sve izgubljeno,
iskren dodir ruke nekoga tko je izgubio nadu, novčana
pomoć nekom tko je u stisci, lijepa riječ ili molitva za životinje
koje pate, iskren blagoslov hrane koju pripremate, radosna
pomoć susjedu u popravku ograde, srdačan smijeh skupa
s bolesnim prijateljem. Sve to samo su neki primjeri služenja
drugima.
Služite s tom mišlju - svim svojim djelima pokažite
najviše i najbolje u sebi. Iskreno stanje duha koje stvara
lužnatost je ono iznutra bogato, mirno i zadovoljno. Lužnatost
će se pretakati po vašem tijelu, zaslađivati vaš život i vinuti vas
u nebesa.
Voda je glavni sastojak ljudskog tijela i od ključnog je
značaja za obavljanje životnih funkcija tijela. U početku plod
čini skoro 99 posto vode, a u odraslom čovjeku je ima oko
70% (u krvi 98%, u mozgu 85 %, u mišićima 80%...). Proces
propadanja stanica i stvaranja novih odvija se cijeli život, a
osnovna građa tih stanica je voda. Zato je kvalitetna voda za
piće, pripremu Inane i napitaka od ključnog značaja za dobro
funkcioniranje tijela. Zdrav život počinje kvalitetnom vodom.
Ionizirana alkalna voda nastaje u postupku podjele pitke
vode na ionizirano alkalnu i ionizirano kiselu vodu. Ionizirana
alkalna voda se postupku obogaćuje aktivnim vodikom, jakim
antioksidansom koji učinkovito neutralizira aktivni kisik i druge
slobodne radikale.
Ionizirana alkalna voda je po sadržaju aktivnog vodika »reducirana
voda« i izvrstan antioksidans, zbog čega je najbolja
pitka voda. Voda se u aparatu prilikom prolaska kroz visoko
učinkovit višeslojni filtar od aktivnog ugljena i ugljikovih vlakana
prvo očisti od svih nečistoća, većih od 1 mikrona. Aktivan
ugljen, koji sačinjava visokoučinkoviti filtar, uklanja iz vode
klor, organske spojeve, teške kovine i pesticide. Tako očišćena
voda se potom prilikom prolaska između elektroda od titanija i
platine, koje su odvojene posebnim vrlo kvalitetnim membranama,
dijeli na ioniziranu alkalnu i ioniziranu kiselu vodu. U
postupku razdvajanja elektrolizom u ioniziranoj alkalnoj vodi
kao kationi koncentriraju se prije svega kalcij i magnezij, koji
s hidroksilnim anionima tvore blage lužine (kalcijev hidroksid
i magnezij ev hidroksid). Istodobno se iz ionizirane alkalne
vode kao anioni izlučuju karbonati, nitrati, fosfati i sulfati
u ioniziranu kiselu vodu, gdje tvore blage kiseline. Postupak
razdvajanja elektrolizom moguć je samo kod pitke vode, jer
sadrži elektrolite. Ionizirana alkalna voda zbog brojnih pozitivnih
učinaka na zdravlje izvrsna je za piće i pripremu hrane,
a ionizirana kisela voda koristi se izvana za kozmetičke i dezinfekcijske
svrhe, a izvrsna je i za njegu biljaka.
Ionizirana alkalna voda sadrži aktivni vodik, to je snažan
antioksidans i sredstvo za uklanjanje otrova, koje učinkovito
neutralizira aktivni kisik i druge slobodne radikale.
Svi antioksidansi, kao npr. vitamin A, vitamin C i vitamin
E, imaju isto kao ionizirana alkalna voda u svojini molekulama
dodatan elektron, koji služi za neutralizaciju slobodnih
radikala. Ioniziranoj alkalnoj vodi u postupku razdvajanja
elektrolizom smanjuje se veličina skupova molekula vode.
Zbog toga je alkalno ionizirana voda izvrsno sredstvo hidracije
s do šest puta većom sposobnošću hidracije od obične pitke
vode, što dodatno povećava pozitivan učinak ionizirane alkalne
vode na zdravlje.
Aktivni vodik antioksidans
Tekućine imaju određen oksidacijsko-redukcijski potencijal
(ORP), vrednovan u mV. Pitka voda ima ORP od +300 mV do
+400 mV, što znači da ima razmjerno nizak redukcijski potencijal.
Samo niže vrijednosti imaju sposobnost redukcije i
time sprječavanja oksidacije. Ionizirana alkalna voda, ovisno o
sadržaju elektrolita, ima i postavljene stupnjeve na aparatu na
osnovi sadržaja aktivnog vodika ORP od 250 mV do - 350 mV.
Svježe iscijeđen sok naranče ima ORP vrijednost oko - 250
mV, ali koji antioksidativne osobine s vremenom ili obradom
(konzerviranje) brzo gubi.
Oksidacija znači kvarenje, raspadanje i starenje. Kad neka
stvar oksidira, oksidacijsko-redukcijski potencijal (ORP) raste.
Okoliš s višim ORP-om sprječava rast bakterija, a ako je dovoljno
visok,uništava bakteriju. Hrđanje željeza posljedica je
oksidacije. U tijelu se događa štetna oksidacija pod utjecajem
slobodnih radikala. Najčešće su slobodni radikali nestabilne
molekule koje su zbog različitih »stresnih« utjecaja izgubile
elektron. Tako slobodni radikali u tijelu, u težnji za stabilnošću
uzimaju elektrone iz stanica i time oštećuju DNK. Kad se
stanica dijeli, nova stanica preuzme imitiran, pokvaren DNK
materijal, greška se daljnjim dijeljenjem prenosi dalje i tako
uzrokuje brojne bolesti.
Kako starimo, naš tjelesni ORP postaje veći. Ionizirana
alkalna voda sa svojim niskim ORP-om koči starenjem
uvjetovano povećanje ORP-a i time proces starenja.
Za osjetno usporavanje i preokretanje procesa starenja moramo
svaki dan popiti veću količinu ionizirane alkalne vode
većeg stupnja. Antioksidansi imaju osobine ublažavanja
procesa starenja i djeluju kao preventivna zaštita od
bolesti, na temelju mehanizma neutralizacije slobodnih
radikala. Budući da je ionizirana alkalna voda tekućina
s iznimnom sposobnošću hidracije, zauzima najviše mjesto
među antioksidansima.
Prednosti ionizirane alkalne vode
Pijenje ionizirane alkalne vode je preventivna zaštita
od brojnih oboljenja, pomaže u reguliranju krvnog tlaka i
snižavanju razine šećera u krvi, pomaže u regulaciji probave
i kod poteškoća s osteoporozom, kostoboljom, ublažuje kardiovaskularne
probleme i što jc najvažnije, oslobađa tijelo od
otrova. Povećava učinkovitost imunološkog sustava i općenito
otpornost tijela.
Prema iskustvima brojnih zadovoljnih korisnika, viroze su
manje učestale i manje izražajne, regulirana je probava, uklonjeni
su problemi sa želučanom kiselinom, povećana je životna
energija, uklonjene su čak migrene. Obična pitka voda sadrži
klor, karbonatne, nitratne, sulfatne i fosfatne anione, koji smanjuju
učinkovitost kalcijevih iona. Ionizirana alkalna voda ne
sadrži klor, prethodno nabrojenih aniona je vrlo malo ili ih skoro
nema, što povećava učinkovitost kalcijevih iona. Uz to, ionizirana
alkalna voda, zbog postupka razdvajanja vode elektrolizom,
obogaćena je prije svega kationima kalcija i magnezija.
Ionizirana alkalna voda isto tako ne sadrži nečistoće veće od 1
mikrona, klor, organske spojeve, teške metale i pesticide, koje
odstranjuje visokoučinkoviti višeslojni filtar od aktivnog ugljena
i ugljikovih vlakana.
Pijenje ionizirane alkalne vode umjereno povećava
izlučivanje urina i time pomaže u uklanjanju otpadaka metabolizma,
čime je osigurano bolje čišćenje tijela. Pijenjem
ionizirane alkalne vode postižemo smanjenje količine uree i
mokraćne kiseline u krvi.
Prevelik sadržaj masnoća u prehrani povećava razinu kolesterola
u krvi. Razlikujemo korisni HDL kolesterol i štetni LDL
kolesterol. Kad štetni LDL kolesterol u tijelu, pod utjecajem
slobodnih radikala oksidira, odlaže se na krvne žile, sužuje
ih i time smanjuje njihovu protočnost, što uzrokuje visoki
krvni tlak, a posljedično infarkt ili kap. Višemjesečno pijenje ionizirane
alkalne vode koja sadrži aktivni vodik najučinkovitiji je
antioksidans, pomaže u snižavanju visokog krvnog tlaka,
jer svojim antioksidativnim djelovanjem sprječava oksidiranje
LDL kolesterola i njegovo odlaganje na stijenkama žila.
Uporaba ionizirane alkalne vode
Čaj, kava i drugi napici, pripremljeni s ioniziranom alkalnom
vodom imaju bolji i izražajniji okus. Pijenje ionizirane
alkalne vode pomaže kod napornog fizičkog
ih intelektualnog rada. Namakanje npr. suhog graha u ioniziranoj
alkalnoj vodi, zbog izvrsnih hidracijskih osobina, znatno
pospješuje hidraciju i nabreklost zrna graha. Kuhanje u ioniziranoj
alkalnoj vodi pojačava okus hrane.
Uporaba ionizirane kisele vode
Ionizirana kisela voda koristi se izvana i izvrsna je za njegu
kože i kose, napinje kožu i sprječava nastanak akni, kosa
dobiva ljepši sjaj. Ionizirana kisela voda izvrsna je za njegu
usne šupljine, ispiranje pomaže u liječenju upale grla i uklanja
neugodan zadah, također pomaže u odstranjivanju zubnog
kamenca. Ionizirana kisela voda djeluje protumikrobno i izvrsna
je za čišćenje i dezinfekciju posuda i kuhinjskog pribora.
Izvrsna je za njegu biljaka i potiče njihov rast, vraća svježinu
i produljuje trajnost rezanog cvijeća. Ne poznajem nikoga tko
bi se u pitku vodu razumio bolje od g. Maria Habeka iz poduzeća
Tehnofan-M.S. iz Ivanjca. Možete ga nazvati na telefon
042 / 770 620, a puno korisnih informacija možete naći
i na internetskoj stranici www.tehnofan.hr.
KALCIJ JE JEDAN OD NAJVAŽNIJIH
MINERALA ZA STVARANJE LUŽNATOSTI
Kalcij je jedan od glavnih tjelesnih sastojaka. Ljudsko tijelo
sadrži 2% kalcija ili prosječno 1,2 kg.
Kalcij:
• Osigurava jake i zdrave kosti, zube i nokte
• Smanjuje opasnost od raka debelog crijeva
• Brine za zdravlje srca i krvnih žila
• Brine za pravilan rad srca
• Snižava krvni tlak
• Uklanja nesanicu
• Sudjeluje u metabolizmu željeza
• Omogućuje pravilan rad živčanog sustava
• Uklanja bolove u križima
• Smanjuje menstrualne grčeve
• Pomaže kod poteškoća u menopauzi
• Povećava intelektualne sposobnosti
• Smanjuje stres
• Smanjuje opasnost nastanka bubrežnih kamenaca
• Povećava učinkovitost imunološkog sustava
• Učinkovito uklanja masnoće iz tijela
• Pomaže kod mršavljenja
Dugo vremena ni stručnjaci nisu razumjeli kako kalcij
utječe na tako puno tjelesnih funkcija. Odgovor se nalazi u
ovoj knjizi: kalcij izvrsno regulira kiselo-lužnatu ravnotežu u
svim tjelesnim tekućinama.
Tijelo regulira kiselo-lužnatu ravnotežu
prije svega kalcijem.
Naše tijelo se od zakiseljenosti brani na sljedeći
način: crpi kalcij iz kostiju i regulira vlastiti pH. Mnogi znanstvenici
su uvjereni da je uzrok mnogih bolesti povećano crpljenje
kalcija iz kostiju zbog regulacije pH. Nabrojimo samo
neke:
Osteoporoza
Vrlo je važno da djevojčice još prije puberteta dobiju dovoljno
kalcija, dakle u razdoblju kad se konačno oblikuju kosti.
Ako ste zakasnili i uzimali prosječno samo 500 mg kalcija,
to još uvijek možete nadoknaditi u kasnijoj dobi.
U najvažnijoj francuskoj medicinskoj istraživačkoj ustanovi
napravili su studiju u kojoj je sudjelovalo 3210 zdravih žena
iznad osamdeset godina. Svaki dan su uzimale po 1200 miligrama
elementarnog kalcija s vitaminom D3. Broj lomova
kuka smanjio se za nevjerojatnih 43%, a lomovi zapešća i
zdjelice za 32%.
Srce, krvožilni sustav, kolesterol
Sudionici istraživanja na Oregon Healt Sciences sveučilištu
uzimali su kalcij od šest do dvanaest tjedana. Među sudionicima
s visokim krvnim tlakom koji su uzimali dodatni kalcij tlak
se smanjio kod njih 75%. Istraživači na Boston University Medical
School 18 godina su pratili veliku skupinu muškaraca.
Oni koji su uzimali oko 1000 mg kalcija na dan tijekom starenja
su bih bitno manje skloni visokom krvnom tlaku. U brojnim
drugim istraživanjima utvrdili su da bi se kod 50% osoba
krvni tlak snizio, ako bi uzimali dovoljno kalcija.
Još je zanimljivije da kalcij uklanja štetu koju uzrokuje visoki
krvni tlak. Istraživanja su pokazala da dnevne doze od
1000 mg kalcija na dan u dva mjeseca uzrokuju smanjenje
raširenog srca.
Kad je veća skupina muškaraca počelajesti hranu s puno kalcija,
smanjio im se kolesterol.
Moždana kap
Kap je jedan od najčešćih uzroka smrti. Kao i svi organi
tako i mozak treba stalan dotok krvi i kisika. Ako koncentracija
kisika u mozgu dovoljno opadne, mogu nastati nepopravljive
posljedice. Obično kap pogađa one koji imaju probleme s aterosklerozom,
šećernom bolesti, srcem ... U nekim istraživanjima
utvrdili su da su zdrave žene uzimale 38% više vitamina
D i 17% više kalcija od onih koje je pogodila kap.
Glavobolja, migrena, druge bolesti
Istraživanja Human Nutrition Research Centra dokazalo
je da žene trebaju više analgetika onda kad im u prehrani nedostaje kalcija i mangana.
Bubrežni kamenci
Bubrežni kamenci sastoje se prije svega od dviju tvari, kalcija
i oksalata, tvari koju dobivamo u hrani, a veže se s mineralima,
na primjer s kalcijem. U istraživanju, koje su obavili
na Harvard Scool of Public Health dokazali su da je savjet
liječnika da ograničimo unos kalcija ako imamo bubrežne kamence
- kriv. U istraživanju su dokazali da su osobe koje su
konzumirale hranu bogatu kalcijem, puno zaštićenije od nastanka
bubrežnih kamenaca. Drukčije rečeno, puno kalcija štiti
od bubrežnih kamenaca. Ako je u tijelu dovoljno kalcija, oksalati
se vežu s kalcijem i apsorbiraju se u probavnom sustavu.
Ako kalcija nema dovoljno, oksalati se izlučuju kroz bubrege,
gdje mogu stvoriti kamence.
Menopauza
Posljedice menopauze (opadanje koncentracije estrogena)
su osteoporoza, propadanje zubi, bolesti srca, artritis,
povećanje koncentracije kolesterola i lomovi kostiju. Osim
nužnog dodatnog unosa vitamina E, C i vitamina skupine B,
nužno je uzimanje dodatnog kalcija. Kalcij je nužan kod
grčenja mišića, kod zgrušavanja krvi i kod očuvanja staničnih
membrana. Presudno je važan za normalan rad srca, što je za
žene važno jer su nakon menopauze znatno sklonije bolestima
srca nego prije.
Dug i zdrav život (imunološki sustav)
Kalcij ima brojne vrlo važne zadaće u funkcioniranju
organizma. Važan je za stezanje mišića, prijenos živčanih signala
po živcima, djelovanje osjetilnih stanica, zgrušavanje krvi.
Kalcij je važan i u djelovanju imunoloških stanica. Posebno
fagocitne stanice (to su imunološke stanice koje imaju zadaću
uklanjanja stranih tijela: bakterija, virusa...) imaju veliku
potrebu za kalcijem. Ona se dodatno povećava kad moraju progutati
i uništiti puno tijelu stranih čestica. Kad je u tijelu zaraza,
tada trebamo više kalcija.
Svi mi koji uzimamo dovoljno kalcija otporniji smo i imamo
manje prehlada, gripa, viroza...
Rak
Kalcij može spriječiti razmnožavanje stanica raka. Na University
of Minesota utvrdili su da bi 2000 mg kalcija na dan
moglo normalizirati razmnožavanje stanica u debelom crijevu
muškaraca i žena koji su jako izložene raku debelog crijeva. To
otkriće potvrđuje rezultate mnogih studija koje pokazuju kako
kalcij sprječava nastanak raka. Kod životinja kalcij spriječi
tumore u 40% slučajeva. Kod ljudi su utvrdili da su oni koji
uzimaju malo kalcija u tri puta većoj opasnosti od raka debelog
crijeva.
U jednoj studiji u Chicagu, koja je trajala 19 godina i obuhvatila
25.000 ljudi, utvrđeno je da su oni koji su uzimali
1200 mg kalcija na dan u upola manjoj opasnosti da se razbole
od raka debelog crijeva.
Debljina
Kalcij otežava apsorpciju zasićenih masnoća u probavnom
traktu. Ako se ne apsorbiraju, ne mogu povisiti kolesterol.
Ako uzimamo puno kalcija, probavom izlučujemo dva
puta više masnoća, nego inače. Naše bake i prabake će se sjetiti
kako se nekad pravio sapun: od masti i lužine. Kalcij u dodiru
s masnoćom stvara tvar koja je slična sapunu, a tijelo je ne
preuzima u krv i odmah se izlučuje. Ako ne uzimamo dovoljno
kalcija, masnoća se nakuplja u tijelu, neprerađeni ugljikohidrati
se također pretvaraju u masne stanice i postajemo debeli,
sa svim posljedicama toga.
Dodavanje kalcija
S metabolizmom kalcija naše tijelo ima puno više posla
nego s probavom drugih minerala i to je pomalo ironično:
najvažniji mineral našem je organizmu najteže dostupan.
Npr. mlijeko ima puno kalcija, pa ipak, odrasli ljudi od toga
nemaju puno koristi jer ga tijelo koristi u metabolizmu tog
istog mlijeka. Dovoljne količine kalcija također ne možemo
osigurati samo konzumiranjem povrća, zato puno ljudi uzima
dodatke s kalcijem. Pritom je kalcij u oblicima koji su našem
organizmu nepoznati (strani, umjetni) i od tih pripravaka naše
tijelo nema puno koristi. Ako želite zadovoljiti potrebe za kalcijem,
preporučujemo uzimanje prirodnih proizvoda bez ikakvih
dodataka. Takav proizvod je koraljni kalcij u prahu.
Zašto bez kalcija jednostavno ne možemo živjeti i ne
možemo biti zdravi pročitajte više na www.sitis-san.hr.
U igri života vrijede ista pravila. Između imetka bogatog i
siromašnog može biti razlika nekoliko milijuna eura, a uzrok
može biti jedna jedina odluka. Između zdravog i bolesnog je
velika razlika, ali to može biti posljedica jedne navike, jedne
odluke ili jedne informacije. Isto je i kod razlike između
uspješnih i neuspješnih, zadovoljnih i nezadovoljnih.... Samo
nekoliko postotaka moramo biti bolji, samo malo je potrebno.
Cesto živimo automatski,
po nekoj inerciji, onako kako smo naviknuti. Nismo
svjesni da svaki trenutak iznova odlučujemo o ovom ili onom i
daje te odluke potrebno provjeravati.
Kod prehrane ta je inertnost prilično izražena. Kuhamo i
jedemo po navici ono što su kuhali i jeli naši roditelji, a oni
su kuhah i jeli ono što su kuhali i jeli njihovi roditelji. Ukratko,
naša djeca se hrane slično, kao što su se hranili njihovi
pradjedovi i prabake. I tu sličnost završava. Ništa drugo nije
isto. Sirovine koje koristimo u pripremi mane nisu iste, način
pripreme hrane nije isti, način prehrane nije isti, iskorištavanje
konzumiranih kalorija nije isto, način života nije isti. I samo
rijetki, koji su prisiljeni bolešću ili nezadovoljstvom vlastitim
izgledom, i još rjeđi - oni potaknuti intelektualnim i duhovnim
odrastanjem, odlučuju se na promjene. U posljednjih 100 godina
sve se posve promijenilo - samo je funkcioniranje našeg
tijela ostalo isto.
Hrana je lijek i hrana je otrov.
Naše tijelo je nešto najgenijalnije, najsavršenije što
uopće možemo zamisliti. Čudimo se toj majstoriji, divimo joj
se. Budite ponosni na svoje tijelo i poštujte ga. Upoznajte ga i
brinite se za njega, upravo onako kako se brinete za primitivne
tehničke uređaje: automobil, mobitel, brod, DVD... Naučite
nešto o hrani, vitaminima, mineralima. Ako tijelo nije zdravo,
ne možemo biti sretni.
Planirajte što ćete i kad ćete jesti.
Jedna od najvažnijih stvari je savjestan način života, u kojem
smo svjesni što i zašto radimo, a ne živimo automatski, nagonski,
u skladu s dosadašnjim navikama. Prehrana je ozbiljna
stvar, zato planirajte što, kad i koliko ćete pojesti. Ali, prehranom
se ne trebate baviti previše. Hranom ne smijemo biti
opsjednuti.
Ne jedite kad ste umorni, bolesni, nesretni, ljuti, uznemireni...
U hrani nisu samo kalorije, minerali i vitamini. Hrana je
izvor životne energije koji nije moguće vidjeti pod mikroskopom
ili izračunati u kalorijama. Životinje često poste, posebno
kad su bolesne. I bolesna djeca odbijaju hranu. Poznajem izvrsnog
liječnika koji jede jednom na dan i to oko pet. Smatra
da tijekom dana ne može jesti jer na poslu gleda i doživljava
trpljenje drugih, krv, bolesti... Tvrdi da tom hranom tijelo ne
bi ništa dobilo. A poslijepodne, kad dođe kući, sa suprugom se
posveti hrani i tom hranom dobiva dovoljno energije i zdravlja
za svoja skoro dva metra visoko i 100 kilograma teško tijelo.
Ne navikavajte se jesti u stresnim situacijama, jer tako stvarate
naviku da posljedice stresa kompenzirate hranom.
Vodu žvačite, hranu pijte.
Vodu (i druge tekućine) žvačite: pijte u malim gutljajima s
osjećajem. Ne ulijevajte je u sebe. Voda takvim pijenjem samo
proteče kroz tijelo, a nekoliko minuta nakon pijenja već smo
na wc-u. Ako »jedete« čistu, zdravu (alkalnu) vodu, možete je
popili puno manje i nećete tako često ići na wc. Tvrdu hranu
žvačite tako dugo da nastane kaša koju, pomiješanu sa slinom,
možete »popiti«. Od takve hrane imat ćete puno više koristi,
unatoč tome što ćete pojesti znatno manje. Usput ćete izbjeći
mnoge zdravstvene poteškoće.
Odjednom jedite smo jednu vrstu hrane.
Čovječanstvo postoji tisuće i tisuće godina i uvijek je vrijedilo
jedno pravilo: ljudi su odjednom jeli samo jednu vrstu
hrane. Tek u posljednjem stoljeću postalo je moderno pripremati
velik broj jela za jedan obrok (aperitiv, hladno predjelo,
toplo predjelo, glavno jelo, prilozi, salate, slastice . . . ) , koji
tako sadrži vrlo miješanu, neusklađenu i neuravnoteženu hranu,
sastavljenu od bjelančevina, masnoće, ugljikohidrata... U
toj zbrci tijelo se ne snalazi najbolje i to nam uzrokuje puno
poteškoća, odmah nakon hranjenja i dugoročno.
Pola sata prije i tijekom ručka te pola sata nakon ručka
ne pijte vodu.
Za probavu konzumirane hrane tijelo treba želučanu kiselinu.
Ako je razrijedimo vodom, tijelo mora izlučiti još više
kiseline. Nije dobro ako je izlučuje previše ili premalo.
Jedite što manje.
Postoji vjerovanje da Stvoritelj prilikom rođenja svakom
čovjeku namijeni određenu količinu hrane. Kad tu kohčinu
hrane pojede, umre. Pouka: ako želimo živjeti dugo, moramo
jesti što manje. Pomoći će ako slikovito predočimo neku hrpu
hrane: svaki put kad sa te gomile nešto uzmemo, bliže smo
vlastitoj smrti, izreka: »Grobove si kopamo zubima« nije daleko
od istine.
Između obroka u pravilu ne jedite. Ako imate poseban razlog,
obrok možete podijeliti na više manjih.
Izbjegavajte bijelo brašno, bijeli šećer, sol, mlijeko.
Već stoljećima nam je poznato upozorenje o tri bijele smrti,
a u posljednje vrijeme dodaju i četvrtu, a to je kravlje mlijeko.
Dakle: što manje koristite bijelo brašno, bijeli šećer, sol i kravlje
mlijeko.
Ne počinjite hranjenje ugljikohidratima.
Kad u prazan želudac dođu ugljikohidrati, gušterača
izlučuje previše inzulina. On brzo smanji razinu glukoze u krvi
i pohrani je u masne slanice. Kad koncentracija glukoze u krvi
previše padne, tijelo odmah traži novu hranu, i to onakvu koja
se najbrže promijeni u glukozu, a to su ugljikohidrati. Brzo se
nađemo u začaranom krugu, koji pouzdano vodi u debljinu,
šećernu bolest...
Post je objavljen 27.03.2012. u 09:24 sati.