Pregled posta

PROVEDBA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE

ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA
SVAKOG STANOVNIKA EU DNEVNO
KOŠTA 0,30 EURA !

Na Konferenciji „EUROPSKA BUDUĆNOST HRVATSKOG POLJOPRIVREDNIKA“ koja je 13.3. održana u Zagrebu u hotelu ANTUNOVIĆ izlaganje na temu PROVEDBA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE iznio je pred prisutnim predstavnicima Europske unije i poljoprivrednim proizvođačima ZDRAVKO TUŠEK, pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju.

Zbog važnosti informacija koje je iznio gospodin Tušek izlaganje prenosim u cijelosti .
Gospodin Zdravko Tušek rekao je slijedeće:
„Pokušati ću vam dati više informacija o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) u Europi a isto tako i o aktivnostima koje su izvedene u RH kako bi se kvalitetno i dobro pripremili za provedbu zajedničke poljoprivredne politike.
Kao što znate ZPP EU jedna je od najopsežnijih isto tako jedna od najstarijih politika EU.Njeni korijeni sežu u davnu 1957. godinu kada su zapravo udareni temelji Rimskim sporazumom.

Za početak nekoliko uvodnih stvari !
Proteklih godina svi smo bili svjedoci dugotrajnih i mukotrpnih pregovora posebice u poglavlju 11, Poljoprivreda i ruralni razvitak gdje je čitav niz zakona trebao biti usklađen i pripremljen za primjenu ZPP. Isto tako sustavom potpora koji se razvijao proteklih nekoliko godina radili smo na konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava i prilagodbi poljoprivrednog sektora izazovima koji donosi EU. A isto tako radili smo na uspostavi i jačanju administrativnih kapaciteta Agencije za plaćanja, ARKOD sustava itd. Sve je to bilo s jednim velikim i bitnim ciljem za RH, a to je priprema za ZPP koja započinje pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji.

Ukratko o ZPP!
Poljoprivredna politika EU je skup mehanizama odnosno pravila koja reguliraju proizvodnju i tržište poljoprivrednih proizvoda. Kao što ste već upoznati iz prethodnog izlaganja, ona će zamijeniti hrvatsku poljoprivrednu politiku (PP). Važno je spomenuti da se ZPP temelji na tri osnovna načela,
1.briga o jedinstvenom tržištu,
2.zaštita unutrašnjeg tržišta EU,
3.briga o financijskoj solidarnosti odnosno ravnomjernom raspoređivanju troškova ZPP na sve zemlje članice.
Kao što znate i čuli ste već u prethodnom izlaganju, očekuju nas izdašna sredstva. Jedna zapravo vrlo zanimljiva informacija je da ZPP danas svakog stanovnika EU dnevno košta 0,30 eura. Kada sve to zbrojimo onda vidimo da su to velika i izdašna financijska sredstva. Samo još par statističkih podataka: u prethodnom razdoblju 2007. -2013. godine ZPP je nosila oko 45% ukupnog budžeta EU. Nekada je to bilo mnogo više, naprimjer 1984. godine bilo je to 71% , dok u sljedećoj perspektivi očekuje se oko 32% ukupnog proračuna.

Kako se poljoprivredna politika EU razvijala?
Prije svega je zanimljiva prva rečenica „Od nestašice do hiper produkcije“ što se zapravo desilo nakon 2. svjetskog rata i nastojanjima da se u EU osiguraju dovoljne količine hrane i da se osiguraju stabilne cijene.
Uveden je čitav niz mjera;
1. izravna plaćanja,
2. uvozna ograničenja,
3. intervencije
4. izvozne potpore itd.

Sve to uzrokovalo je visoke troškove. Naravno tu su bile i određene obveze;
1. prije svega liberalizacija tržišta vezano uz Svjetsku trgovinsku organizaciju ( WTO ),
2. doza hiperprodukcije
3. pritisak javnosti
4.zaštita okoliša itd.
Svi se sjećamo, u novinama se pisalo davno o jezerima vina i mlijeka, o brdima i planinama maslaca sve je to ono do čega su dovele prethodno spomenute mjere.Naravno, bilo je nužno provesti reforme. ZPP kroz 50- godišnju povijest stalno se reformirala, tu su samo navedene neke od bitnih reformi. Ja ću samo spomenuti da je 1.postepeno uvođeno plaćanje poljoprivrednicima bez proizvodnje,
2. da su uvedena određena ograničenja,
3. proizvodne kvote
4. ranije umirovljenje poljoprivrednika itd.

Ono što je ovim posljednjim reformama postalo bitno je:
1. briga o okolišu,
2. sigurnost hrane
3. dobrobit životinja

Važno je da je u ovoj čitavoj reformi ZPP podijeljena na dva stupa 1.stup izravna plaćanja i tržišne mjere i
2. ruralni ruralni razvoj
Postepeno u fokus dolaze neka druga pitanja:
1. briga o tržištu,
2. turizmu
3. bio raznolikost,
4. zaštita okoliša itd.
Proteklih godina postojali su određeni izazovi, a to je prije svega
1.promjena klime i pitanje samodostatnosti, odnosno stabilne proizvodnje hrane,
2. nestašice i sve ono što je povezano uz financijsku krizu.

Danas ZPP EU ima tri područja:
1. poljoprivreda,
2. sigurnost hrane i okoliša
3. ruralni razvoj

Prvi stup i tzv. izravna plaćanja i tržišne mjere plaćaju se iz europskog fonda za jamstva u poljoprivredi. Drugi stup pokriva ruralni razvoj i trenutno se provodi kroz nekoliko osi.
1.Prva os usmjerena je modernizaciji poljoprivrede, stvaranja poljoprivrednog gospodarstva, investicije
2. Druga os, briga o okolišu na kojem se proizvodi, koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom, diversifikacija, traženje određenih izvora zarade u bavljenju nekim drugim aktivnostima na ruralnom prostoru, LIDER jačanje udruživanja interesnih akcijskih skupina kako bi se postigli ciljevi i poboljšala kvaliteta života u ruralnim prostorima, tako o svim promjenama prilagodbama i izazovima na koje je naišla hrvatska poljoprivreda u pripremi ZPP.
To možemo promatrati kroz nekoliko aspekata: 1. najvažniji aspekt su poljoprivredna gospodarstava. Neminovno je i svjedoci smo svakodnevno da se dešava prestrukturiranje. Imamo mali broj poljoprivrednih gospodarstva koja su se uz sve one mjere koje smo provodili do sada, specijalizirali i na neki način svjedoci smo okrupnjavanja. A isto tako ovim mjerama odvajamo ih u skupine, a tu su;
1. komercijalna gospodarstva ona koja se bore za tržište koja se bore za svoje mjesto pod suncem na agresivnom tržištu, što nas očekuje u EU
2. nekomercijalna gospodarstva kojima treba osigurati kvalitetu života na ruralnim prostorima.
Nadalje tu je pitanje tržišta, Hrvatska je potpisnica WTO-a, itd. borba za otvaranje tržišta i borba sa sve većom konkurencijom.
Kada govorimo o potporama one su u proteklom razdoblju imale drastični iznos i udio u dohotku. Konstituirale su se potpore po određenim sektorima, po korisnicima.Bitno za spomenuti imali smo ključnu reformu 2009. i 2010. koja nas je još više približila putevima kojima nas vodi EU.
Ne smijemo zaboraviti političke prioritete, a to je bila prilagodba za pristupanje EU,određene međunarodne obveze, trgovinske itd. Naravno svakodnevna zadaća svih sudionika u ovom procesu je; 1.jačanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora kroz izravna plaćanja
2.kapitalna ulaganja
3. postepeno jačanje ruralnog razvoja.

Što se zapravo desilo u razvoju PP u počecima razvoja PP RH?
Brinuli smo o samodostatnosti o zaštiti, o velikoj i moćnoj proizvodnji, ulaganjima u tehnologiju i konkurentnim prinosima. Danas PP ide u smjeru u kojem ide i EU, dio koje ćemo uskoro i postati, a to je briga o radnim dobrima, višestrukoj sukladnosti, modulacija, da onima najjačima najvećima smanjimo potpore, kako bi oni koji su manje konkurentni, slabiji, bili manje zapostavljeni. Konstantno brinemo o konkurentnosti.

Sada ću proći sve one aktivnosti koje su provedene u protekle dvije tri godine!
Tu je bitno da smo imali između proračuna, da su se postepeno povećavali udjeli vezanih plaćanja, kao obveza koju smo morali preuzeti, kao aktivnost koja je provedena kako bi umanjili stres koji je moguće očekivati ulaskom u EU. Isto tako važno je spomenuti da smo vezana plaćanja u 2011. godinu imali samo za osam osjetljivih sektora već ovdje spomenutih. Kao rezultat pregovora imamo možda zadržavanje državne pomoći u prijelaznom razdoblju 2014. I dalje, posebice od ove godine, imamo orijentaciju da robni razvoj, bolje razvijene i razrađene mjere ruralnog razvoja, tržišne intervencije i dalje provodimo u skladu s pravilima EU i usklađujemo s istima, primjenjujemo modulaciju izravnih plaćanja, nastavlja se liberalizacija trgovine s EU u 2011. godini kako bi bili što spremniji za ulazak i naravno, ovdje već spomenuto, a ne manje važno, gašenje određenih kapaciteta i zajedničkog rada sa partnerskim skupinama što radimo i danas na ovoj Konferenciji.
Međutim, sve ovo lijepo zvuči u teoriji, čuli smo o puno novca, o perspektivi i mogućnostima. Već je rečeno, ja ću još samo jednom ponoviti; postoje određena pravila, postoje određeni principi koji se primjenjuju na sve zemlje članice, a isto to očekuje se i u Hrvatskoj.
Hrvatska da bi mogla podijeliti taj ukupni novac, mora imati spremnu i akreditiranu Agenciju za plaćanje koja tu akreditaciju mora dobiti i potvrditi od Europske komisije, a koja će na neki način provoditi distribuciju sredstva krajnjim korisnicima.
Agencija za plaćanje je osnovana krajem 2009. godine. Nastala je jednim dijelom iz Ministarstva poljoprivrede. Trenutno i ubuduće će se baviti; operativnom provedbom, zaprimanjem, obradom kontrolom na terenu, isplatama, državnim plaćanjima, potporama tržišnom razvoju, jednim dijelom potpora koje nisu u ZPP, a zapravo su u ribarskoj politici koja je isto tako politika EU. I potpore za ribarstvo raditi će se preko Agencije za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju.

Osim institucionalnih treba napraviti i određene tehničke prilagodbe.
Već dvije, tri godine pričamo o administrativnom i kontrolnom sustavu. To je sustav odnosno standard koji je propisan na razini EU, a pomoću kojeg se djeluju, prate i kontroliraju plaćanja poljoprivrednicima zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). On ima nekoliko osnovnih elemenata a to je da svi podaci moraju biti uvedeni u bazama podataka tako da baze budu kompletne i pouzdane. S tim postupkom Ministarstvo poljoprivrede, a kasnije Agencija za plaćanje, su počeli davne 2002. i 2003. godine kada je uspostavljen Upisnik poljoprivrednih gospodarstva i svi oni sustavi koji su izgrađeni kasnije. Sustav za Identifikaciju zemljišnih parcela- ARKOD, uspjeli smo uspješno uspostaviti. Održavamo ga, obavljena su određena snimanja, sustav je zaživio i jako dobro se primjenjuje u praksi, od ove godine već drugi puta za izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja.
Nakon toga tu je Sustav za identifikaciju prava na plaćanje, sustav koji je pripremljen i koji će se primjenjivati od ove godine za izravna plaćanja.
Sustav zahtijeva za potporu dobro poznat AGRONET s kojim smo započeli novu kampanju prije nekoliko dana, 1.3. ove godine.
Nakon toga sustav za identifikaciju poljoprivrednika, već sam ga spomenuo .
I za kraj jako bitan jedinstveni Registar domaćih životinja koji se uspostavlja dugi niz godina.

Kratko ću proći kroz dva primjera: AGRONER na njemu svakodnevno radi velik broj djelatnika Agencije za plaćanje, na njemu svakodnevno bezbroj poljoprivrednika ažurira svoje podatke, te web preglednik, prvi hrvatski javni preglednik SLAM s čitavim nizom prostornih podataka , preko milijun i petsto tisuća posjetitelja (1. 500 000 000) u proteklih godinu dana, što je impozantan broj. Ljudi svakodnevno pišu u Agenciju za plaćanja, otkrivaju svoje parcele, to je nešto što je jako dobro prihvaćeno u javnosti ne samo od poljoprivrednika nego i puno, puno šire.AGRONET sustav– na web stranicama Agencije za plaćanje poljoprivrednici se mogu prijaviti pod svojim korisničkim imenima i pogledati svoje podatke u Upisniku, ARKODU, Registar domaćih životinja . Uskoro će tamo biti sve isplate u skladu zahtijeva za potporu.
Važno je spomenuti i novu praksu odnosno zadatak koji smo preuzeli po pitanju kontrole plaćanja. Od prošle godine Agencija za plaćanje ima na terenu preko 80 kontrolora koji slučajnim odabirom gospodarstva, (GPS uređajima, znači modernom tehnologijom kojom se i u Europi kontrolira i obilazili poljoprivredne površine) radi kontrolu na terenu, vraća se u sustav i uspoređuje sa zahtjevima i sa podacima u ARKODU i na temelju toga izračunava pravo na potporu.
Mi imamo avionske snimke snimljene vegetacijske površine, a u uredu se izračunava plativost poljoprivrednih površina za potpore.

Uz sve ovo imamo i čitav niz predstojećih aktivnosti, neke ću spomenuti : daljnje potpuno usklađivanje svih obveza iz pristupnog Ugovora, isto tako prilagodba nacionalnog zakonodavstva, daljnja, koja se tijekom ove godine mora desiti, tehničko usklađivanje itd. Važno je spomenuti da se Agencija za plaćanje planira akreditirati do kraja godine kako bi u 2014. mogla raditi izravna plaćanja do 1.7. slijedeće godine za tržišne mjere, kako bi i poljoprivrednici i uvoznici i izvoznici i svi oni koji posluju na tržištu mogli koristiti svoja prava koja propisuje ZPP, a do 2013. godine pripremiti se za implementaciju drugog plana robnog razvoja do perioda 2020. godine.
Kao što sam već spomenuo, već 10 godina poljoprivredna politika EU se prilagođava i ona doživljava određene promjene i prilagodbe izazovima koji su nastali unatrag nekoliko godina.
Prije svega imamo nekoliko bitnih izazova; ekonomski aspekti, sigurnost hrane, cijene i svima poznata ekonomska kriza koja nas je pogodila, nakon toga imamo brigu o okolišu, o kvaliteti tla, vode i zraka, očuvanju staništa bio raznolikosti, teritorijalni izazov - prije svega briga o vitalnosti ruralnih područja, naravno o raznolikosti europske poljoprivrede itd.

Kratko o nekim planovima koji se trenutno raspravljaju na razini Europe, kako političkim tako i administrativnim u ZPP za prvi stup kod izravnih plaćanja!
U primjeni je tzv. jednostavna shema jedinstvenog plaćanja, uvode se tzv. zelena plaćanja, odnosno primjena metode i praksa koja čuva okoliš kao dodatna stimulacija poljoprivrednim gospodarstvima koja će se toga pridržavati, isto tako u planu su određene mjere za mlade poljoprivrednike. Naravno tu postoje određene opcije, pitanje zadržavanja vezanih plaćanja, potpore u područjima s težim uvjetima gospodarenja, isto tako pitanje jednostavnijih plaćanja samodostatna poljoprivredna gospodarstava, naravno za sve njih postoji i dalje obveza briga o okolišu i briga o višestrukoj sukladnosti. Paralelno o tržišnim mjerama, planira se odustajanje od mliječnih kvota i prava na sadnju vinograda isto tako raspravlja se o ukidanju kvota za šećer.

Naravno, ideja je sustav pojednostaviti i učiniti ga efikasnijim, tako da se planira i revizija postojećih sustava intervencija i skladištenja učiniti efikasnijim. Naravno daljnja briga o jačanju proizvođačkih organizacija i podizanja direktne prodaje.
Spomenuti ću prioritete koji su stavljeni, a to su podizanje prenosa znanja i inovacija, jačanje konkurentnosti, promocija proizvođačkih organizacija , obnova zaštita i očuvanje eko sustava, promocija boljeg iskorištenja resursa, provjera izvora energije, povjerenje ekonomskog razvoja u ruralnim područjima“ - rekao je u svom izlaganju gospodin
Zdravko Tušek.


Gospodin Zdravko Tušek za govornicom na Kongerenciji EUROPSKA BUDUĆNOST HRVATSKOG POLJOPRIVREDNIKA

Fotografija M.Zouhar Zec

Post je objavljen 18.03.2012. u 19:18 sati.