Pregled posta

KONFERENCIJA : EUROPSKA BUDUĆNOST HRVATSKOG POLJOPRIVREDNIKA

HRVATSKA MORA IZRADITI
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA
ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. GODINA

Agencija za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju organizirala je 13. travnja u Zagrebu u hotelu Antunović konfernciju „Europska budućnost hrvatskog poljoprivrednika“. Cilj konferencije je bio odgovoriti na pitanja: što hrvatske poljoprivrednike očekuje u EU, kako se hrvatska administracija priprema za provedbu zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, kojih pravila se trebaju pridržavati hrvatski poljoprivrednici te kakva su iskustva europskih poljoprivrednika.


prof.dr. Vesna Gantner Kuterovac govori na Konferenciji

Prof. dr. Vesna Gantner Kuterovac, pomoćnica ministra za poljoprivredu i prehrambenu industriju govorila je o tome što poljoprivrednicima točno donosi EU.

Zbog važnosti i zanimljivosti cijelo izlaganje prof. dr.Gantner Kuterovac prenosim u cijelosti.
Budući da je za novinarske relacije ovaj tekst prilično dug, izlaganje gospodina Zdravka Tušeka, čije izlaganje nije ništa kraće, napisati ću u slijedećem tekstu.

Prof. dr. Vesna Gantner Kuterovac rekla je slijedeće :
„U EU ulazimo 1.7.2013. i tada postajemo punopravna članica. Sam ulazak trajao je otprilike jedno desetljeće. Na tom putu prema EU RH je provela potrebno usklađivanje sveukupnog zakonodavstava. Za hrvatske poljoprivrednike bitno je znati što njima donosi ulazak u EU, koji je položaj i koja su prava u području izravnih plaćanja, u području potpore ruralnom razvoju i mjera uređenja tržišta. Proizvođači trebaju znati kako će, uz čiju potporu, na koji način i pod kojim uvjetima prodati svoje proizvode. Ova kampanja ima upravo taj cilj; informirati poljoprivredne proizvođače o novonastalim okolnostima, odnosno na koji način realizirati svoja prava i na koji način naći svoje mjesto na tržištu.
Nešto ću više reći o tim pojedinačnim segmentima!
Kada se radi o izravnim plaćanjima svjedoci smo da su unazad nekoliko godina bile različite promjene. Tako od 2008. su sva izravna plaćanja bila proizvodno vezana. U 2010. uvodi se osnovno plaćanje u biljnoj proizvodnji kao oblik nevezanog plaćanja. Nakon toga u istom procesu smanjuje se broj razreda potpore čime je počeo proces odvajanja plaćanja od proizvodnje, sukladno smjernicama zajedničke poljoprivredne politike EU.Broj proizvodno vezanih potpora 2008. godine bio je 200, da bi u 2009. bilo samo devet. Potpore čija će se prava realizirati u 2012. usklađuju se na način da budu što sličnija onima u EU. Godina 2012. je inače zadnja godina kada će se potpore plaćati isključivo iz nacionalnog proračuna. U ovoj godini, dakle 2012. će se po prvi puta primijeniti jedinstveni sustav plaćanja.
Reforme također slijede 2013. kada Hrvatska postaje punopravna članica EU i kada u potpunosti preuzima postojeći europski model. Naravno ni tu nije kraj promjenama; već 2014. Europa, sukladno novoj poljoprivrednoj politici, prelazi na novi sustav potpora pa je u Hrvatskoj potrebno učiniti daljnje usklađivanje.
Najdalje 2014. godine, kada završimo sve ove korake, očekuje se stabilan okvir za provedbu izravnih plaćanja, a prema najavama iz Europske komisije, taj bi isti okvir trebao biti puno jednostavniji za implementaciju u praksu, od onog koji je trenutno u uporabi.


Što se tiče ruralnog razvoja ili drugog stupa, sam drugi stup zajedničke poljoprivredne politike predstavlja europsku politiku ruralnog razvoja. Bavi se rješavanjem strukturnih problema u poljoprivredi i ruralnim područjima država članica Europske unije, na način da se koristi Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Ovaj se fond koristi temeljem sedmogodišnjeg programskog razdoblja
Postojeće razdoblje završava 2013., a od 2014. godine ide novo sedmogodišnje razdoblje. Svaka država članica EU je obvezna izraditi PROGRAM RURALNOG RAZVOJA za navedeno razdoblje od sedam godina.
U tom programu s temeljem analize stanja utvrđuju se:
1.problemi,
2.sukladno problemima - ciljevi,
3.kada se definiraju ciljevi odabiru se mjere za unapređivanje poljoprivrede i ruralnih područja,
4.utvrđuju se kriteriji provedbe određenih mjera
5. na kraju proračun.
Naravno isti ovaj program je i obveza Hrvatske da jako dobro definira taj program.
Da bi mi u ovom razdoblju 2014.-2020. godine taj program idealno isplanirali i realizirali sukladno našim potrebama i našoj strategiji razvoja, osnovan je Savjet za ruralni razvoj. Inače sam Savjet će biti nositelj izrade programa, s tim da će se prilikom definicije Strategije i Mjera mogućnosti provedbe u praksi iskomunicirati i s poljoprivrednim proizvođačima i sa svim institucijama koje su uključene u sferu poljoprivredne prehrambene industrije. Obzirom da je datum ulaska u RH u EU 1.7.2013. kroz pregovore je predviđeno da će se do kraja 2013. moći koristiti pred pristupni program IPARD.

S korištenjem regionalnog programa krenuti će se od 2014. godine. Samim tim poljoprivrednim proizvođačima će biti na raspolaganju godišnje 330 milijuna eura. To su kapitalna sredstva iz EU proračuna. Za provedbu mjera ruralnog razvoja obvezno je i učešće sredstava nacionalnog državnog proračuna, određeni udio po osiguranju ovih projekata.
Na kraju kada se sve sumira, znači da će na godišnjoj razini biti raspoloživo tri milijarde kuna ( 3 000 000 000 kuna) sredstava za provedbu Mjera ruralnog razvoja. Ciljevi iz zajedničke poljoprivredne politike EU, jednaki su ciljevima ove Vlade i ministarstva.
Ti ciljevi su:
1.realizacija konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje,
2. realizacija održivog gospodarenja,
3. uravnoteženi razvoj svih regionalnih područja.

Plan Ministarstva poljoprivrede je do kraja 2012. godine izraditi nacrt Programa ruralnog razvoja za navedeno sedmogodišnje razdoblje 2014. -2020. koji će koristeći raspoložive mjere biti u funkciji rješavanja strukturnih problema hrvatske poljoprivrede i ruralnih područja.
Istovremeno se radi i na pripremi nacionalnih Mjera ruralnog razvoja s osobitim naglaskom na agro okolišne mjere.
U ovom segmentu kao država moramo još puno toga napraviti i pripremiti se za 2014. godinu. Da li će se ove navedene tri milijarde kuna potrošiti i u kojem iznosu, uvelike ovisi o sposobnosti naše administracije, o spremnosti javnih službi, lokalne i regionalne uprave i samouprave, naravno i o samim korisnicima.

SUSTAV TRŽIŠTA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Onaj dan kada uđemo u Europsku uniju hrvatski proizvođači će dobiti otvoreno tržište od oko 500 milijuna potrošača na koje će se tržište moći plasirati i proizvodi naših, hrvatskih proizvođača. U tim uvjetima neće se više primjenjivati dosadašnja carinska zaštita, koja nam je trenutno na snazi sa zemljama EU. S druge strane hrvatsko tržište postaje dio Europskog pa će se na uvoz iz trećih zemalja primjenjivati sustav carina EU. Time hrvatsko tržište dobiva „kišobran“ EU carinske zaštite, a hrvatski proizvođači će sudjelovati u povlaštenim tarifnim kvotama koje EU ima u trgovinskim sporazumima sa susjednim zemljama.
Osim toga EU ima jako dobro uređen sustav mjera tržišta. Mjere tržišta ogledaju se kroz:
1. javne intervencije,
2. posebne interventne mjere,
3. proizvodna ograničenja
4. posebne sustave pomoći

Postoje također proizvodna ograničenja u sektorima šećera i mlijeka, s tim da će kvote za mlijeko biti ukinute 2015. godine.
Proizvodna ograničenja postoje za svaku zemlju članicu EU u cilju kontrolirane proizvodnje i ponude, kakao bi se utjecalo na cijenu proizvoda i mogli se kontrolirati eventualni tržišni poremećaji.

Mjere posebne pomoći otvaraju velike mogućnosti proizvođačima u sektoru voća, povrća, vina i pčelarstva. Glavni preduvjet ostvarivanju ove financijske pomoći je udruživanje u proizvođačke organizacije, poglavito u sektoru voća i povrća. Što se tiče sektora vina, za ovu godinu manje-više imamo nacionalni program i na raspolaganju 3,5 milijuna kuna, no ulaskom u EU na raspolaganju 10 milijuna eura i cijela paleta mjera od opreme do promotivnih aktivnosti. A u pčelarstvu se otvaraju vrlo veliki prostori za razvoj sektora od nabave lijekova do edukacije u tom djelu resora.

Sve ovo navedeno dokazuje da je uz inicijative i dobro organiziranje moguće povući značajna sredstva za razvoj različitih segmenata poljoprivredne proizvodnje.Na nama svima i poljoprivrednim proizvođačima i Ministarstvu i institucijama, je da se jako dobrom organiziramo, uz pomoć svih institucija koje su uključene u resor, i da slušanjem što konkretno poljoprivrednim proizvođačima treba, iskoristimo sve što imamo na raspolaganju.
S aspekta Europskog tržišta poljoprivredni proizvođači će dobiti zdravu konkurenciju, a s druge strane sustav jamči stabilnost cijena i čvrstu potražnju na višemilijunskom tržištu.

FINANCIJSKI ASPEKTI

Koliko mi po kojoj stavci Eu možemo realizirati?
U financijskom paketu se GODIŠNJE za Hrvatsku
1. za IZRAVNA PLAĆANJA očekuje godišnje 373 milijuna eura, zatim GODIŠNJE
2.za IZRAVNA PLAĆANJA namijenjena razminiranom poljoprivrednom zemljištu, godišnje će se dobiti 9,6 milijuna eura
3. za provedbu mjera Uređenje tržišta na raspolaganju imamo oko 40 milijuna eura.

Ništa manje nije bitan i drugi stup FINANCIJSKI PAKET ZA RURALNI RAZVOJ koji na godišnjoj razini iznosi 330 milijuna eura.
Osim ovoga važno je napomenuti da u prve tri godine korištenja Fonda za ruralni razvoj postoji mogućnost prebacivanja 20% sredstava
za ruralni, na izravna plaćanja. ( prvi je Izravna plaćanja, drugi je Ruralni razvoj, - 20% alokacije iz drugog stupa u prvi stup).
Činjenica da su navedeni iznosi maksimalna sredstva, Hrvatska će moći potrošiti za određene namjene i neće sva sredstva biti u potpunosti povučena iz proračuna EU.Financiranje iz EU fonda biti će dostupno u narednih 10 godina. RH je dobila mogućnost dodatnog sufinanciranja iz državnog proračuna do punog iznosa već u prvoj godini članstva.To znači, ukoliko će postojati mogućnost za financiranje, hrvatski će poljoprivrednici dobivati 100 %-tne potpore od prvog dana članstva u EU, znači od 1.7. 2013.

Ulaskom u EU, pored velikog tržišta, poljoprivrednim proizvođačima se otvaraju veliki financijski potencijali, na nama je samo da ih učinkovito iskoristimo i na taj način stvorimo dobru bazu za daljnji razvoj hrvatske poljoprivrede. Za daljnje korake treba nam zajednička suradnja na svim razinama, solidarnost, davanje sve od sebe - svima nam treba biti u interesu da napokon našu poljoprivredu učinimo konkurentnom, iskoristimo sve resurse koji su na raspolaganju i od ove države napravimo državu mlijeka i meda. Već smo imali mlijeka na ulicama, nadamo se da ga više nećemo imati, nego da ćemo ga imati tamo gdje treba biti. A svi poljoprivrednici da mogu jako dobro živjeti od svoga rada „ – rekla je u svom izlaganju prof. dr. Vesna Gantner Kuterovac


Post je objavljen 17.03.2012. u 00:40 sati.