Marketing
Azbest
Potaknut dilemom jednog poznanika, odlučio sam se u ovom postu posvetiti problematici zbrinjavanja azbestnih građevinskih materijala. Vjerojatno ste i vi čitatelji putem televizijskih programa ili novina saznali ponešto o potencijalnoj kancerogenosti azbesta. Pa da pojasnim kako je sve počelo i što učiniti ukoliko želite zamijeniti svoje salonitne ploče.
Azbest je skupni naziv za razne prirodne vlaknaste silikatne minerale. Dugo je slovilo kao "čudo od vlakna" zbog svojstava čvrstoće, otpornosti na toplinu te izolacijska svojstva. Počeo se upotrebljavati početkom prošlog stoljeća za izolaciju parnih strojeva, a u
II. Svjetskom ratu u izgradnji brodova. Polovicom prošlog stoljeća počeo se ugrađivati u zgrade kao izolacijski materijal, u obliku salonitnih ploča za krovove, kao zaštita od buke, požara ili topline.
Azbest se nalazi i u prirodi, u nekim stijenama i tlu. Ovisno o geološkim formacijama u naseljenim područjima koncetracija azbesta je neznatna. Izloženost azbestu je neizbježna, no prilikom rukovanja s azbestom mogu se smanjiti njegovi negativni učinci.
U Hrvatskoj je razvijen sustav upravljanja otpadom koji sadrži azbest da bi se minimizirale negativne posljedice nepravilnog rukovanja. Azbest je opasan ukoliko se u zraku nađe u obliku prašine. Zato je vrlo bitno posao zbrinjavanja ovakvog otpada prepustiti ovlaštenim osobama. Azbest se kao komponenta može pojaviti u velikom broju materijala i proizvoda, no dok ti materijali nisu dotrajali ili dok ih čovjek sam ne počinje rušiti azbest ne predstavlja prijetnju za ljudsko zdravlje.
Azbestna vlakna su sasvim sigurno karcerogena ako se udišu, ali vjerojatnost pojave teških oboljenja (ne samo rak pluća) ovise o puno činitelja. Azbestu i azbestnim vlaknima najviše su bili izloženi radnici koji su radili izravno s azbestom u zatvorenim radnim prostorima. Polovicom prošlog stoljeća još nije postojala svijest o opasnosti tog materijala, a zaštita radnika je tada bila minimalna. Građani imaju 1000 puta nižu izloženost koncentracijama azbestnih vlakana od radnika u tvornicama azbesta.
• Ne uklanjajte sami salonitne ploče s krovova i kuća, već zovite za to ovlašteno poduzeće,
• Dok se uklanjaju pokrovne salonitne ploče ili druge azbestne ploče koje se nalaze na krovištima ili
zidovima kuća, potrebno ih je cijelo vrijeme prskati vodom - AZBEST JE OPASAN SAMO U OBLIKU
PRAŠINE U ZRAKU,
• Potrebno je pažljivo demontirati ploče kako ne bi došlo do lomljenja,
• ZABRANJENO je bacanje, struganje, bušenje, razbijanje, lomljenje ili bilo kakvo drugo postupanje s
azbestom koje može uzrokovati oštećenje,
• Odlaganje azbesta dozvoljeno je na samo za to predviđenu plohu,
• Azbest se skladišti prema propisanim uputama – sprema se u za to predviđene DUST OFF vreće i
skladišti se na plohu, koja se naknadno posipa sa zemljom zbog što bolje zaštite.
EU propisi u vrlo jasni i mi smo ih u Hrvatskoj potpuno preuzeli. Više se takve proizvode ne smije stavljati u promet (prodavati) niti ugrađivati, ali ono što je ugrađeno treba biti pregledano i onda se donosi odluka što s tim činiti. Nekada je dovoljno takav materijal dodatno izolirati (npr. bojanjem, premazivanjem posebnim sredstvima, oblaganjem posebnim materijalima, itd.).
Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sklopio je s više ovlaštenih poduzeća ugovor o zbrinjavanju otpada od azbesta. Ukoliko se na ispravan način želite rješiti tog otpada, na području Istarske županije možete nazvati:
Metis na besplatan broj: 0800 0051
Ecooperativa Tel:+385 51 276 750 e-mail: info@ecooperativa.hr
Odvoz salonitnih ploča od azbesta i njihovo pravilno zbrinjavanje je BESPLATNO. Ukoliko uočite divlja odlagališa takvog otpada, slobodno se možete obratiti i na svima vama već poznati mail našeg mjesnog odbora.
Post je objavljen 13.03.2012. u 17:15 sati.