Promina
Teritorij općine Promina proteže se od obronaka planine Promine prema zapadu, uz središnji dio rijeke Krke. Sa svoje sjeveroistočne strane granici s područjem Knina, a s južne Drniša. Područje općine obuhvaća naselja: Oklaj, Razvođe, Lukar, Suknovci, Marasovine, Matasi, Puljani, Ljubotić, Čitluk, Mratovo, Bogatići, Podi, Nećven i Bobodol.
Općina obuhvaća veliki dio površine Nacionalnog parka "Krka".
Najstariji ostaci ljudi na području Promine pronađeni su u mjestu Mratovo i datiraju iz neolitika. Od plemena najprije je nastanjuju Iliri (pleme Liburna).
Područje općine Promina dobilo je naziv po liburnskom gradu Promoni kojeg su od Liburna preoteli Dalmati pritom pomaknuvši svoju granicu s drugim ilirskim plemenima na rijeku Krku. 34. godine p.n.e. priključuju im se Rimljani koji osnivaju svoj logor na Burnumu (arheološki lokalitet sa sačuvanim ostacima rimskog logora postoji i danas). Nalazi se između dva polja: Petrovog i Kosovog.
Iz vremena starohrvatske države pronađeno je nekoliko nalaza u mjestu Lukaru.
U desetom stoljeću prvi put se spominje crkvena općina Promina koja obuhvaća relativno veliko područje ispod planine Promine. U mjestu Mratovo nalazi se najstarija crkvica iz starohrvatskih vremena (14. st.-sv . Martin ) .
Od 10. stoljeća prostor nastanjuju istaknute hrvatske plemićke obitelji , od kojih je najznačajnije ime hrvatskog kralja Petra Svačića iz Bogatića. Hrvatsko plemstvo u to vrijeme podiže nekolio gradova kao što su Nečven, Rog, Kamičac, Čučevo, Bogočin.
Na području Promine rođen je i kardinal Juraj Utišinović koji se istaknuo u borbi protiv Turaka kao i hrvatski ban Marko Mišljenjović također poznati borac protiv Turaka.
U 14. stoljeću pustinjaci reda Sv. Pavla naseljavaju otočić Visovac na rijeci Krki gdje podižu crkvu i samostan. 1445. na otočić dolaze franjevci iz Bosne, te na njemu podižu franjevačku crkvu i samostan. U samostanu su pokopani brojni velikaši iz tog kraja. Samostan ima veliku biblioteku bogatu rijetkim starim knjigama . ( U samostanu je u današnje vrijeme , stalno postavljena izložba fotografija , devastiranih crkvenih objekata , u crkvenoj općini Promina , za vrijeme trajanja Domovinskog rata ) .
1522. godine Turci zauzimaju Prominu što uzrokuje veliko iseljavanje stanovništva prema zapadu. Turci smještaju posadu u Oklaj i podižu građevinu Bandalovića kulu za smještaj straže koja je trebala kontrolirati okolne puteve, te grad Šušelj u Lukaru radi obrane od Mlečana i uskoka. Lokalno stanovništvo pružalo je veliki otpor Turcima te je desetkovano u tom razdoblju, a u to vrijeme među stanovništvom harala je i kuga. 1688. Promina biva oslobođena od Turaka, a 1795. godine Promina pada pod vlast Austrije.
Post je objavljen 11.03.2012. u 06:32 sati.