Križevi, križevi, križevi. Kuda god se okreneš križevi. Ima ih na zidu, kraj puta, groblja su prepuna križeva. Ima ih uz prometnice na mjestima nečijeg poginuća.
Križ nosimo kao privjesak. Doslovce svugdje samo ne tamo gdje bi trebao biti i gdje bi najviše imalo smisla – u našoj svijesti.
Taj posviješćeni križ je ključna poruka korizme. Kako kaže današnja poslanica Korinčanima; križ je Židovima sablazan, poganima ludost, samo kršćanima on je mudrost. Židovima sablazan, jer nisu računali s trpljenjem, jer za njih je Mesija osloboditelj trpljenja – prvenstveno onog kojemu je uzrok politička podčinjenost tuđincu, poganskom Rimu. Pogani još manje shvaćaju križ kao znak trpljenja. Za njih je sva mudrost u tomu da čovjek dobro uživa na ovom svijetu, jer im je pogled u vječnost bio jako sumoran.
Od kuda kršćanima spoznaja o spasonosnom križu? Pa jasno, Isus je promovirao križ kao gorak ali spasonosni lijek. Prvi ga je ponio i poučio nas da se po križu dolazi k slavi Uskrsnuća. Smisao križa kao žrtve već je vidljiv u naravnom redu, na što se, jasno, nadovezuje i onaj nadnaravni, spasiteljski vid.
Hram je bio središte, srce starozavjetnog bogoštovlja. Bogoštovlje je propisano i dekalogom koji nam donosi današnje prvo čitanje iz Knjige Izlaska. Oko hrama razvila se živa i unosna trgovina. Žrtvene je darove trebalo kupiti. Pa zašto se sve to ne bi našlo na jednome mjestu? Vika trgovaca koji su prodavali žrtvene životinje i ostale prikazne darove, blejanje stoke, dim paljenica – sve je to bilo daleko od pororčke čistoće prinosa u raskajanom duhu.
Zar nisu i naše crkve i svetišta čvrsto okruženi raznim vidovima poduzetništva. Posebno je to vidljivo prilikom podjeljivanja sv. Potvrde. Kada ih se ne bi spriječilo fotografi bi se popeli i na oltar samo da uspiju uhvatiti trenutak kad biskup maže krizmanika sv. uljem. Vani izvikuju svoju 'nabožnu robu'. Koliko samo inventivnosti kad su u pitanju liturgijski predmeti, kadionice na elektriku, svi mogući razglasi, a da o misnom ruhu i odijelima za čitače i ne govorimo. Sve, jasno, začinjeno silnim kičem i neukusom.
Zar nam zbilja treba Isusov korizmeni bič da iz nas istjera hinjeno i patvorno bogoslužje? Za kršćane je hram Isus. Onaj Isus koji je židovima rekao; ''mogu razvaliti ovaj hram i za tri ga dana ponovno sagraditi.'' Oni su mislili na kameni hram, a on na hram svoga tijela. Po krštenju i potvrdi i mi smo postali hramovi Duha Svetoga. U korizmenom duhu očišćenja očistimo hram svoje duše od patvornog bogoslužja. Bičem pokore i iskrene molitve uklonimo križeve ukrasne i postavimo spasonosni križ Kristov koji bijaše; Židovima sablazan, poganima ludost, a pozvanima pak i Židovima i Grcima Božja mudrost. Amen.
Molitva vjernika
Onomu koji nas jedini može očistiti i darovati nam novo srce uputimo svoje molitve:
1. Neka naviještanje tvoje Crkve bude spasonosni lijek križa Kristova, - molimo te.
2. Daj nam pomozi da uvijek budemo svijesni da smo hramovi Duha Svetoga, - molimo te.
3. Upravitelje država i zakonodavce potakni na donošenje pravednoh zakona po kojima će se iskorijeniti zlouporabe i izrabljivanje sirotinje, - molimo te.
4. Ljudima ovoga svijeta pomozi da upoznaju tvoj uzvišeni zakon i po njemu urede svoje živote, kako ne bi bilo nepravdi i zla, - molimo te.
5. Obdari nas duhovnom radošću, da ti u iskrenosti i radosti služimo, - molimo te.
6. Pomogni nam da iz dana u dan sve više i sve dublje upoznamo tajnu spasonosnog križa i da ga s ljubavlju nosimo, - molimo te.
7. Uvedi u raj i našu pokojnu braću i sestre,- molimo te.
Dobri Oče, okrijepi nas svojim Svetim Duhom da danomice rastemo na putu svetosti. To te molimo po Kristu Gospodinu našemu.
Post je objavljen 09.03.2012. u 08:16 sati.