Marketing
KALENDAR HRVATSKE NARODNE BANKE
Hrvatska narodna banka, kako je određeno Ustavom Republike Hrvatske, središnja je banka Republike Hrvatske. Položaj, zadaće, vlasništvo nad kapitalom središnje banke, njezine ovlasti i ustroj te njezin odnos s tijelima Republike Hrvatske, bankama i međunarodnim institucijama i organizacijama uređeni su Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci.
Središnja banka ovu je godinu započela kalendarom, sa prikazom nastajanja, papirnog novca na prostorima Hrvatske države.
Zahvaljujući gospođi Romani Sinković direktorici, Direkcije za izdavačku djelatnost, Hrvatske narodne banke, koja je vodila ovaj projekt "paški papirni novac" dobio je iznimnu čast biti prvi na tom velikom projektu, gdje je Hrvatska narodna banka na jednostavan i svima dostupan način predstavila postojanje papirnog novca u hrvatskoj.
Bio sam počašćen da svojim skromnim doprinosom u jednom predivnom druženju sa gospođom Sinković, mogao učestvovati na tom projektu i još jednom je zahvaljujem što je taj moj mali doprinos naznačen na samom kalendaru.
Za Pag je napisan sljedeći tekst:
"Sol, sredstvo trgovine i plaćanja, vrijedna poput zlata donosila je moć onome tko je imao vlast nad solanama i prometom soli. Paška sol bila je poznata i cijenjena kao najbolja bijela sol, pa se njome sve plaćalo i mjerilo. Prvo spominjenje proizvodnje soli na Pagu datira iz 999. Kada je Mletačka Republika 1409. kupila Dalmaciju od Ladislava Napuljskog, paške su solane postale nepresušnim izvorom zarade, donoseći joj i do 100.000 dukata prihoda godišnje. Da bi osigurala potpuni monopol, Venecija u 18.st. zabranjuje proizvodnju soli svuda u Dalmaciji, osim na Pagu.
Pag je u to doba bio samostalna komuna. Komunalne se službenike plaćalo određenom količinom soli. Kako tako velike količine nisu mogle preuzeti, sol se preračunavala i pretvarala u kovani novac. Da bi se plaćanja što lakše provodila, paški su suci 1778. dobili iz Venecije otisnute novčane potvrde, tzv.asignate, na kojem su rukom dopisivali sve potankosti takve transakcije: ime osobe kojoj će se uputiti isplata, svrhu plaćanja, težinu soli izraženu u mjerama modiju i staru te koliko je to vrijednost u lirama. Dva su paška suca svojim potpisima na aignatima odobravale isplate. Blagajnik je navedenoj osobi isplatio novac, a ona je svojim potpisom na poleđini asignata potvrdila primitak. Paški asignat prvi je poznati papirni oblik plaćanja na tlu Hrvatske."
Svaki mjesec predstavlja i jedan grad počevši od Zadra, zaključno sa Splitom.
Ovaj kalendar krasi Urede mnogih značajnih Institucija u Hrvatskoj, a urađen je ujedno da se svaki list može iskoristiti kao poster.
Na stranicam portala BNB-a, 28.10.2009. sam napisao članak o prvom papirnom novcu na ovim prostorima koji je pronađen u Gradu Pagu, kojeg ću u cijelosti prenjeti:
-Dali pažani mogu kazati: «paški novac u paškom takuinu (tal.taccuino-lisnica, novčarka, op.a.)»?!
Početkom devedesetih godina otkriven je prvi papirni novac na našim hrvatskim prostorima, i to u Gradu Pagu.
Uistina preteča prvom prvom hrvatskom papirnom novcu bio je: «paški papirni novac». O novcu je napisano bezbroj definicija, a još više načina kako da se do njega dođe. Fotografija prikazuje taj novac iz 1778. godine. Grb paške komune i potpis kancelara komune, jamčio je snagu i ispravnost tog novca.
Paški papirni novac tiskan je za vrijeme francuske revolucije, radi likvidiranja državnih dugova. Znamo da je francuska čizma ostavila svoj trag u gradu Pagu, pa ne ćudi što je upravo tu pronađen taj asignat. Grad Pag je u to doba posjedovao gospodarsku moć, iz jednostavnog razloga što je proizvodnja soli pružala najviše sredstava za život ovdašnjem pučanstvu. Stoga nas ne čudi da je država tu pronalazila najviše sredstava za namiriti svoje dugove i da je tu stvorila novac koji je imao svoju vrijednost.
Zato pažani s pravom mogu kazati, da «paški novac u paškom takuinu».
Post je objavljen 08.03.2012. u 11:25 sati.