S obzirom da je četvrtak na ovom blogu rezerviran kao dan za ekonomske i političke teme, vezano uz knjige koje sam čitala i čije sam prikaze radila za specijalizirani mjesečnik za poduzetnike koji je pod nazivom Slavonski Poduzetnik, a da je ta suradnja završila prilično neslavno (po moj planirani budžet), odlučila sam ih ponovno objaviti na ovaj način, radi vaše zabave, informacije i edukacije.
Nafta – pokretač društvenog razvoja
* Povijest 20. stoljeća povijest je borbi za monopol nad naftom
Knjiga „Stoljeće nafte“ autora Igora Dekanića, Steve Kolundžića i Darie Karasalihović, stručnjaka za energetiku angažiranih na Rudarsko – geološko – naftnom fakultetu i INI, daje jedinstven pregled događaja koji su obilježili 20. stoljeće kroz prizmu borbi za monopol nad naftom. Knjiga je izdana u Nakladi Zadro, a donosimo vam najvažnije momente njezinog drugog izmijenjenog i dopunjenog izdanja iz 2003. godine. Inače, ova knjiga je i sveučilišni udžbenik za studente energetike, no moći će je koristiti i investitori, ekonomisti, poduzetnici, političari i laici, s obzirom da se radi o popularnoznanstvenom pregledu, obogaćenom pisanim i slikovnim prilozima te lako razumljivim statističkim podacima.
Knjiga je podijeljena u šesnaest većih poglavlja koja prate pojedina povijesna razdoblja značajna za sirovinu koju danas možemo naći u gotovo svim životnim sferama. Na povećanje primjene nafte podjednako su utjecale povoljne okolnosti društvenog i tehnološkog razvoja koliko je i nafta utjecala na njih. Značajna otkrića za primjenu nafte bila su, primjerice, otkriće parne lokomotive, motora s unutarnjim izgaranjem, izum prve petrolejske svjetiljke kao i početak serijske proizvodnje automobila. Iako se nafta koristila već u doba civilizacija u dolini između rijeka Eufrat i Tigris (tada je nafta bila poznata kao supstanca koja pomaže u liječenju kožnih bolesti, zacjeljivanju rana i uništavanju insekata), tek od druge polovice 19. i kroz 20. stoljeće ona doživljava svoj procvat kao sirovina koja značajno može utjecati na svjetske ekonomske i političke prilike. Do tada nafta se slabo koristila osim u vojnoj strategiji, a poznat je bio i njezin derivat petrolej koji se široko primjenjivao za rasvjetu prije izuma i početka značajnije primjene električne struje. Razlog tomu je između ostalog bio i u tome što se tehnologija za dobivanje nafte, njezin transport i preradu vrlo sporo razvijala. Povijest stoga uz razvoj nafte spominje i uspon obitelji koji su važnost njezine uloge na vrijeme prepoznali, poput Rockefellera ili Rotschilda.
Pogledamo li današnje svjetske političke prilike, shvatit ćemo da su autori ove knjige u pravu: događaji na Bliskom Istoku izravna su posljedica borbi za monopol nad naftom, stoga je važno da se informiramo o nafti kako bismo za promjene bili spremni na vrijeme.
(Igor Dekanić, Stevo Kolundžić, Daria Karasalihović: „Stoljeće nafte, veza između nafte, novca i moći koja je promijenila svijet, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje“, Naklada Zadro, Zagreb, 2003.)